Zaštita podataka u vezi s kaznenim progonom

Zaštita podataka u pravosudnoj i policijskoj suradnji

Zbog posebne prirode policijskih i pravosudnih aktivnosti u kaznenim stvarima u kontekstu tih aktivnosti nužna su zasebna pravila o zaštiti osobnih podataka kako bi se olakšao slobodan protok podataka i promicala suradnja država članica u tim područjima.

Direktiva o zaštiti osobnih podataka koji se obrađuju u svrhu sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela donesena je 2016., a stupila je na snagu 2018.

Cilj je te direktive zaštita prava pojedinaca na zaštitu njihovih osobnih podataka, pri čemu se istodobno jamči visoka razina javne sigurnosti.

Ta se direktiva primjenjuje i na prekograničnu i na nacionalnu obradu podataka koju nadležna tijela država članica obavljaju u svrhu:

• sprečavanja, istrage, otkrivanja i progona kaznenih djela
• zaštite od prijetnji javnoj sigurnosti i njihovog sprečavanja.

Njome nisu obuhvaćene aktivnosti institucija, tijela, ureda i agencija EU-a ni aktivnosti koje ne spadaju u područje primjene prava EU-a.

• Direktiva o zaštiti osobnih podataka u svrhu sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela (Službeni list EU-a)

Prava pojedinaca

Direktivom se utvrđuje niz načela, uključujući i to da je za sve prikupljene osobne podatke potrebno osigurati sljedeće:

• da su zakonito obrađeni
• da su prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe
• da ih nije prikupljeno prekomjerno u odnosu na svrhu u koju se obrađuju.

Pravila uključuju obvezu za države članice da pruže razumljive informacije i osiguraju prava ispitanika na pristup podacima, ispravak, brisanje i ograničenje obrade. Međutim, njima se utvrđuju i ograničenja tih prava, čime se državama članicama omogućuje donošenje zakonodavnih mjera kojima se ta prava ograničavaju.

Primjena pravila o zaštiti podataka

U direktivi o zaštiti osobnih podataka koji se obrađuju za potrebe primjene kaznenog prava opisane su odgovornosti voditelja obrade (osoba koje su odgovorne za obradu podataka). To uključuje sljedeće:

imenovanje službenika za zaštitu podataka kako bi se nadležnim tijelima pomoglo da osiguraju poštovanje pravila o zaštiti podataka

obvezu da se provede procjena učinka ako je vjerojatno da će određena vrsta obrade prouzročiti visok rizik za prava ispitanika.

Nadzorna tijela mogu biti ista kao i ona predviđena na temelju Opće uredbe o zaštiti podataka. U direktivi se navode pravila o obveznoj uzajamnoj pomoći, kao i opća obveza suradnje.

Europski savjetodavni odbor za zaštitu podataka osigurava potpunu primjenu te direktive. Odbor se sastoji od predstavnika svih 27 neovisnih nadzornih tijela, a ujedno prati primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka.

• Europski odbor za zaštitu podataka

Direktivom se pojedincima daje pravo na naknadu ako su pretrpjeli štetu zbog obrade podataka pri kojoj se nisu poštovala pravila.

Prijenosi u zemlje izvan EU-a

Prijenosi osobnih podataka u zemlje izvan EU-a mogući su jedino ako se to iziskuje za potrebe provedbe kaznenog prava i ako Komisija donese odluku o primjerenosti u pogledu razine zaštite koju pruža ta zemlja.

U nedostatku odluke o primjerenosti, prijenosi se mogu obavljati ako su na snazi odgovarajuće zaštitne mjere.