Temeljna prava u EU-u
Svaki građanin EU-a ima ista temeljna prava, koja se zasnivaju na vrijednostima jednakosti, nediskriminacije, ljudskog dostojanstva, slobode i demokracije. Ta su prava zajamčena i utvrđena u Ugovorima EU-a i Povelji o temeljnim pravima.
Povelja EU-a o temeljnim pravima
EU se zasniva na vrijednostima kao što su temeljna prava, demokracija i vladavina prava. Te su vrijednosti u samom središtu svrhe i načela EU-a te ih on štiti i promiče unutar svojih granica i izvan njih.
Poveljom o temeljnim pravima osiguravaju se temeljna prava svih osoba u EU-u. U njoj su utvrđena osobna, građanska, politička, gospodarska i socijalna prava koja pripadaju svima u EU-u. Donesena je 2000., a nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona 2009. postala je pravno obvezujuća. To znači da Povelja obvezuje sve institucije i tijela EU-a, kao i države članice kada provode pravo EU-a.
Povelja ima 50 članaka, kojima su obuhvaćena sljedeća područja:
- ljudsko dostojanstvo
- slobode
- jednakost
- solidarnost
- prava građana
- pravda.
Nakon njih slijedi dio u kojem se navode opće odredbe o tumačenju i primjeni Povelje.
Primjena Povelje
Komisija svake godine podnosi izvješće o primjeni Povelje. Vijeće zatim o njemu može donijeti zaključke. U tim je zaključcima težište uglavnom na nekoliko pitanja, poput nediskriminacije, prava djeteta, rasizma, ksenofobije i nasilja nad ženama.
Kada je to potrebno, EU može donijeti zakonodavne akte kojima osigurava zaštitu prava definiranih u Povelji. Mogu se, na primjer, odnositi na pitanja poput prava na pošteno suđenje ili zaštite osobnih podataka.
Pristupanje EU-a Europskoj konvenciji o ljudskim pravima
Europska konvencija o ljudskim pravima međunarodni je ugovor čiji je cilj zaštititi ljudska prava i političke slobode u cijeloj Europi. Donesena je 1950., a svih 27 država članica EU-a njezine su stranke.
Kako bi se osiguralo da se na EU i na pravo EU-a primjenjuju isti standardi kao i na države članice, Ugovorom iz Lisabona utvrđena je obveza Europske unije da pristupi Konvenciji.
Pristupanjem Europske unije Konvenciji upotpunila bi se zaštita temeljnih prava građana EU-a i drugih Europljana i učvrstile zajedničke vrijednosti. K tome bi se povećale učinkovitost prava EU-a i dosljednost zaštite temeljnih prava u Europi.
Sud Europske unije 18. prosinca 2014. dao je negativno mišljenje o usklađenosti tadašnjeg nacrta sporazuma o pristupanju s Ugovorima EU-a. Sudu Europske unije podnesen je izmijenjeni nacrt tog sporazuma radi dobivanja novog mišljenja.
Uloga Vijeća
Zaštita temeljnih prava horizontalno je pitanje koje utječe na sva područja aktivnosti EU-a. To znači da je sva tijela Vijeća moraju uzimati u obzir u svojem radu u svim fazama zakonodavnog procesa, neovisno o razini na kojoj djeluju i temama kojima se bave.
Osim toga, postoji i specijalizirano tijelo koje se bavi svim pitanjima koja su izravno povezana s temeljnim pravima: Radna skupina za temeljna prava, prava građana i slobodno kretanje osoba (FREMP).
Suradnja s Agencijom EU-a za temeljna prava
Vijeće blisko surađuje s Agencijom EU-a za temeljna prava. Ta suradnja uključuje:
- utvrđivanje pravne osnove i programskog dokumenta
- osiguravanje daljnjeg postupanja na temelju godišnjeg izvješća Agencije te drugih studija i izvješća relevantnih za rad Vijeća.
Osim toga, godišnje izvješće Agencije služi kao temelj za rasprave u Vijeću o izradi zaključaka o provedbi Povelje.
Vijeće je 5. travnja 2022. donijelo pojačani mandat Agencije.
-
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
-
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
Također pogledajte
Zaštita i promicanje ljudskih prava
Shaping the EU as we know it: the Lisbon Treaty
Zaštita podataka u EU-u
Posljednja izmjena: 4. prosinca 2025.