Spremni za 55 %

Što je paket „Spremni za 55 %”?

Paket „Spremni za 55 %” skup je zakonodavnih akata čiji je cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova u EU-u za najmanje 55 % do 2030. i usmjeriti EU na put prema postizanju klimatske neutralnosti do 2050.

Tim se paketom:

• osigurava poštena i socijalno pravedna tranzicija
• održavaju i jačaju inovacije i konkurentnost industrije EU-a te istodobno osiguravaju jednaki uvjeti u odnosu na gospodarske subjekte iz trećih zemalja
• podupire položaj EU-a kao predvodnika u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.

Vijeće kao suzakonodavac

Prijedloge iz paketa „Spremni za 55 %” prvo je predstavila Europska komisija i potom se o njima raspravljalo na tehničkoj razini, u okviru radnih skupina Vijeća odgovornih za ta područja politike.

O njima su kasnije raspravljali veleposlanici i veleposlanice država članica EU-a u Coreperu kako bi pripremili teren za postizanje dogovora između 27 država članica. Ministri i ministrice EU-a u različitim sastavima Vijeća razmijenili su mišljenja o prijedlozima radi postizanja dogovora o zajedničkom stajalištu o svakom od predloženih akata.

Slijedom redovnog zakonodavnog postupka Vijeće je pregovaralo s Europskim parlamentom kako bi postigli dogovor s ciljem konačnog donošenja zakonodavnih akata.

Što sadrži paket „Spremni za 55 %”?

Sustav EU-a za trgovanje emisijama

Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a) tržište je ugljika koje se temelji na sustavu određivanja gornjih granica emisija i trgovanja emisijama za energetski intenzivne industrije i sektor proizvodnje električne energije. To je glavni alat EU-a za rješavanje pitanja smanjenja emisija.

Cilj je paketa „Spremni za 55 %” reformirati ETS EU-a kako bi postao ambiciozniji. Nove odredbe uključuju:

• obuhvaćanje emisija iz pomorskog prometa
• brže smanjenje emisijskih jedinica u sustavu i postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica za neke sektore
• provedbu globalnog programa za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo (CORSIA) putem ETS-a EU-a
• povećanje sredstava za Fond za modernizaciju i Inovacijski fond
• reviziju rezerve za stabilnost tržišta.

Osim toga, uspostavlja se novi samostalni sustav za trgovanje emisijama za zgrade, cestovni promet i goriva za dodatne sektore.

Vijeće za okoliš opći je pristup o reviziji ETS-a EU-a donijelo u lipnju 2022. Vijeće je u prosincu 2022. postiglo privremeni dogovor s Europskim parlamentom. To je uključivalo povećanje ukupne ambicije za smanjenje emisija do 2030. u sektorima obuhvaćenima ETS-om EU-a na 62 % u usporedbi s ciljem od 61 % koji je predložila Komisija.

U prosincu 2022. Vijeće i Europski parlament postigli su usto privremeni politički dogovor o reviziji pravila sustava EU-a za trgovanje emisijama koja se odnose na zrakoplovni sektor. Dogovorom se osigurao doprinos zrakoplovstva EU-ovim ciljevima smanjenja emisija utvrđenima u Pariškom sporazumu.

Vijeće je u ožujku 2023. donijelo odluku o rezervi za stabilnost tržišta, koja je dio ETS-a EU-a. U travnju 2023. službeno je donijelo reviziju ETS-a EU-a.

• „Spremni za 55 %”: Vijeće donijelo ključne zakonodavne akte kojima se ostvaruju klimatski ciljevi za 2030. (priopćenje za medije, 25. travnja 2023.)
• „Spremni za 55 %”: Vijeće donijelo odluku o rezervi za stabilnost tržišta (priopćenje za medije, 28. ožujka 2023.)

Vijeće je u prosincu 2022. donijelo odluku o obavješćivanju o zahtjevima u vezi s neutralizacijom u okviru CORSIA-e. CORSIA (Program za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo) globalni je program za neutralizaciju emisija CO₂ iz međunarodnog zrakoplovstva, u kojem sudjeluju države članice EU-a.

• Vijeće donijelo odluku o zahtjevima u vezi s neutralizacijom emisija iz zračnog prijevoza (CORSIA) (priopćenje za medije, 19. prosinca 2022.)

Socijalni fond za klimatsku politiku

Socijalnim fondom za klimatsku politiku želi se odgovoriti na socijalne i distribucijske učinke novog sustava trgovanja emisijama za zgrade i cestovni promet.

Na temelju socijalnih planova za klimatsku politiku koje trebaju izraditi države članice cilj je fonda pružiti mjere potpore i ulaganja u korist ranjivih skupina, a to su:

• kućanstva
• mikropoduzeća
• korisnici prijevoza.

Fond može obuhvaćati i privremenu izravnu potporu dohotku. Taj je fond dio proračuna EU-a, a financira se vanjskim namjenskim prihodima u maksimalnom iznosu od 65 milijardi eura.

Ministri i ministrice okoliša EU-a u lipnju 2022. postigli su dogovor o pregovaračkom stajalištu Vijeća za osnivanje Socijalnog fonda za klimatsku politiku. U prosincu 2022. Vijeće i Europski parlament postigli su privremeni politički dogovor o prijedlogu fonda. Vijeće je donijelo nova pravila u travnju 2023.

• „Spremni za 55 %”: Vijeće donijelo ključne zakonodavne akte kojima se ostvaruju klimatski ciljevi za 2030. (priopćenje za medije, 25. travnja 2023.)

Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama

Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) EU-ov je alat za borbu protiv izmještanja emisija ugljika. U okviru tog sustava određuje se pravedna cijena ugljika koji se ispušta tijekom proizvodnje uvezene robe u sektorima s najvišim emisijama ugljika, među koje spadaju željezo i čelik, cement, gnojiva, aluminij, električna energija i vodik. Njime se usto potiče čišća industrijska proizvodnja u zemljama izvan EU-a.

Vijeće je Uredbu o CBAM-u formalno donijelo u travnju 2023. i ona je u potpunosti stupila na snagu 1. siječnja 2026.

Vijeće je u rujnu 2025. u okviru skupnog zakonodavnog paketa „Omnibus I” donijelo niz izmjena kako bi se CBAM pojednostavnio i smanjila birokracija. Relevantna je uredba stupila na snagu 20. listopada 2025.

U prosincu 2025. Europska komisija predložila je dodatne mjere za jačanje mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama i proširenje njegova područja primjene.

Vijeće je 12. lipnja 2026. donijelo svoje stajalište o tom prijedlogu. Vijeće podupire proširenje područja primjene CBAM-a na odabrane proizvode na kraju proizvodnog lanca te je razradilo popis proizvoda na koje se on primjenjuje. Ujedno podržava uvođenje novih koraka za sprečavanje izbjegavanja mjera, a pritom je razjasnilo uvjete pod kojima se u iznimnim okolnostima mogu odobriti privremena izuzeća.

• „Spremni za 55 %”: Vijeće donijelo ključne zakonodavne akte kojima se ostvaruju klimatski ciljevi za 2030. (priopćenje za medije, 25. travnja 2023.)
• Vijeće poduzelo korak naprijed prema jačanju EU-ova mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (priopćenje za medije, 12. lipnja 2026.)

Ciljevi država članica za smanjenje emisija

Uredbom o raspodjeli tereta utvrđuju se obvezujući godišnji ciljevi u pogledu emisija stakleničkih plinova za države članice u sektorima koji nisu obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a) ili Uredbom o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF). Ti sektori uključuju:

• cestovni i domaći pomorski promet
• zgrade
• poljoprivredu
• otpad
• male industrije.

Novim pravilima u okviru paketa „Spremni za 55 %” u tim će se sektorima cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova na razini EU-a do 2030. povećati s 29 % na 40 % u odnosu na 2005. U skladu s time bit će ažurirani i nacionalni ciljevi.

Ministri i ministrice okoliša EU-a postigli su 29. lipnja 2022. dogovor o pregovaračkom stajalištu Vijeća o revidiranim pravilima. Vijeće je u studenome 2022. postiglo privremeni dogovor s Europskim parlamentom. Tu je uredbu Vijeće donijelo u ožujku 2023.

• Paket „Spremni za 55 %”: Vijeće donijelo uredbu o raspodjeli tereta i uredbu o sektoru korištenja zemljišta i šumarstva (priopćenje za medije, 28. ožujka 2023.)

Emisije i uklanjanja iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva

Uredbom o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF) utvrđuje se obveza EU-a da smanji emisije i poveća uklanjanja u sektorima korištenja zemljišta i šumarstva. U okviru paketa „Spremni za 55 %” odredbe su ambicioznije.

Novim pravilima utvrđen je povećani cilj za neto uklanjanje stakleničkih plinova na razini EU-a od najmanje 310 milijuna tona ekvivalenta CO₂ za 2030. Za svaku državu članicu utvrđeni su obvezujući nacionalni ciljevi.

Vijeće za okoliš 29. lipnja 2022. donijelo je opći pristup o revidiranoj Uredbi o LULUCF-u. Privremeni dogovor s Europskim parlamentom postignut je u studenome 2022. Vijeće je tu uredbu donijelo u ožujku 2023.

• Paket „Spremni za 55 %”: Vijeće donijelo uredbu o raspodjeli tereta i uredbu o sektoru korištenja zemljišta i šumarstva (priopćenje za medije, 28. ožujka 2023.)

Standardne vrijednosti emisija CO₂ za automobile i kombije

Automobili i kombiji odgovorni su za 15 % ukupnih emisija ugljikova dioksida u EU-u. EU je u okviru paketa „Spremni za 55 %” donio nova pravila kojima se uređuju emisije CO₂ iz tih vozila.

Uredbom se uvode ciljevi postupnog smanjenja emisija za automobile i kombije na razini EU-a do 2030. i nakon toga, uključujući stopostotno smanjenje emisija za nove automobile i kombije do 2035.

Vijeće je u lipnju 2022. donijelo opći pristup o tom prijedlogu. Dogovor s Europskim parlamentom postignut je u listopadu 2022. Tu je uredbu Vijeće donijelo u ožujku 2023.

• „Spremni za 55 %”: Vijeće donijelo uredbu o emisijama CO₂ za nove automobile i kombije (priopćenje za medije, 28. ožujka 2023.)

Smanjenje emisija metana u energetskom sektoru

Komisija je u prosincu 2021. u okviru paketa „Spremni za 55 %” predstavila prijedlog novih pravila EU-a o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru.

Vijeće je u prosincu 2022. postiglo dogovor („opći pristup”) u pogledu tog prijedloga. U studenome 2023. Vijeće i Europski parlament postigli su privremeni dogovor o uredbi. Vijeće je donijelo nova pravila u svibnju 2024.

Cilj je uredbe pratiti i smanjiti emisije metana u energetskom sektoru. Taj zakonodavni akt, prvi takve vrste, ključan je doprinos djelovanju u području klime jer je metan drugi najznačajniji staklenički plin nakon ugljikova dioksida.

Temelji se na strateškoj viziji utvrđenoj u strategiji EU-a za metan iz 2020. Na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP 26) održanoj 2021. EU je u partnerstvu sa Sjedinjenim Američkim Državama pokrenuo globalnu obvezu smanjenja emisija metana, pri čemu se više od 100 zemalja obvezalo da će do 2030. svoje emisije metana smanjiti za 30 % u odnosu na razine iz 2020.

• Spremni za 55 %: Vijeće dalo konačno zeleno svjetlo za smanjenje emisija metana u energetskom sektoru (priopćenje za medije, 27. svibnja 2024.)

Održiva zrakoplovna goriva

Održiva zrakoplovna goriva (napredna biogoriva i elektrogoriva) mogla bi znatno smanjiti emisije iz zrakoplova. Međutim, njihov je potencijal uvelike neiskorišten jer čine samo 0,05 % ukupne potrošnje goriva u zrakoplovnom sektoru.

Uredbom „ReFuelEU Aviation” želi se smanjiti ekološki otisak zrakoplovnog sektora i doprinijeti postizanju klimatskih ciljeva EU-a.

Vijeće je u lipnju 2022. postiglo dogovor o općem pristupu o tom prijedlogu. Privremeni dogovor s Europskim parlamentom postignut je u travnju 2023. Vijeće je donijelo novu uredbu u listopadu 2023.

• Inicijativa „ReFuelEU Aviation”: Vijeće donijelo novi akt o dekarbonizaciji zrakoplovnog sektora (priopćenje za medije, 9. listopada 2023.)

Dekarbonizirana goriva u pomorskom prometu

Unatoč napretku ostvarenom posljednjih godina, pomorski sektor i dalje se gotovo u potpunosti oslanja na fosilna goriva i znatan je izvor emisija stakleničkih plinova i emisija drugih štetnih onečišćujućih tvari. Cilj je inicijative „FuelEU Maritime” do 2050. smanjiti intenzitet stakleničkih plinova energije koja se upotrebljava na brodovima do 80 %. Novim se pravilima promiče uporaba obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu.

Vijeće je u lipnju 2022. postiglo dogovor o općem pristupu o tom prijedlogu. U ožujku 2023. Vijeće i Parlament postigli su privremeni dogovor.

Vijeće je donijelo nova pravila u srpnju 2023., čime je dovršen zakonodavni postupak.

• Inicijativa „FuelEU Maritime”: Vijeće donijelo novi akt o dekarbonizaciji pomorskog sektora (priopćenje za medije, 25. srpnja 2023.)

Infrastruktura za alternativna goriva

Glavni je cilj Uredbe o infrastrukturi za alternativna goriva (AFIR) osigurati građanima i građankama te poduzećima pristup dostatnoj infrastrukturnoj mreži za punjenje i opskrbu cestovnih vozila i plovila alternativnim gorivima.

Nova pravila omogućit će prometnom sektoru da znatno smanji svoj ugljični otisak. U njima je utvrđen niz ciljeva za 2025. ili 2030. koji se, među ostalim, odnose na:

• postaje za punjenje automobila i kombija, koje će se postaviti svakih 60 km
• postaje za opskrbu vodikom koje opslužuju i automobile i kamione, koje će se od 2030. nadalje postavljati u svim gradskim čvorovima
• korisnike električnih vozila ili vozila na vodik, koji će dobiti mogućnost jednostavnog plaćanja na mjestima za punjenje ili opskrbu.

Vijeće je u lipnju 2022. postiglo dogovor o zajedničkom stajalištu (opći pristup) o Komisijinu prijedlogu te uredbe. U ožujku 2023. Vijeće i Parlament postigli su privremeni dogovor.

Vijeće je donijelo nova pravila u srpnju 2023.

• Infrastruktura za alternativna goriva: Vijeće donijelo novi akt o većem broju postaja za punjenje i opskrbu u Europi (priopćenje za medije, 25. srpnja 2023.)

Energija iz obnovljivih izvora

Direktiva EU-a o energiji iz obnovljivih izvora revidirana je u okviru paketa „Spremni za 55 %”. Time se htio povećati udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u EU-u na 42,5 % do 2030., uz dodatno indikativno povećanje od 2,5 % kojim bi se omogućilo da ukupni udio dosegne 45 %.

Direktiva uključuje sektorske podciljeve i mjere u svim sektorima, s posebnim naglaskom na sektorima u kojima je napredak u integraciji obnovljivih izvora energije sporiji, posebno u području prometa, zgrada i industrije.

Ministri i ministrice energetike EU-a postigli su dogovor o zajedničkom stajalištu o revidiranoj Direktivi EU-a o energiji iz obnovljivih izvora 27. lipnja 2022. U ožujku 2023. Vijeće i Europski parlament postigli su privremeni politički dogovor. Vijeće je donijelo nova pravila u listopadu 2023.

• Energija iz obnovljivih izvora: Vijeće donijelo nova pravila (priopćenje za medije, 9. listopada 2023.)

Energetska učinkovitost

Zahvaljujući reviziji Direktive EU-a o energetskoj učinkovitosti potrošnja konačne energije na razini EU-a u 2030. smanjit će se za 11,7 % u odnosu na predviđanja iz 2020.

Novim pravilima unaprijedit će se napori koje države članice ulažu u energetsku učinkovitost, tako što će se povećati godišnje obveze uštede energije i smanjiti potrošnja energije u zgradama javnog sektora.

Vijeće je 27. lipnja 2022. donijelo opći pristup o predloženim novim pravilima. U ožujku 2023. pregovarači predsjedništva Vijeća i Europskog parlamenta postigli su privremeni politički dogovor o reviziji te direktive.

Vijeće je donijelo novu direktivu u srpnju 2023.

• Vijeće donijelo direktivu o energetskoj učinkovitosti (priopćenje za medije, 25. srpnja 2023.)

Energetska svojstva zgrada

Na zgrade u EU-u otpada 40 % iskorištene energije i 36 % izravnih i neizravnih emisija stakleničkih plinova povezanih s energijom. Direktivom o energetskim svojstvima zgrada revidiranom 2024. želi se postići da zgrade u EU-u budu energetski učinkovitije do 2030. i nakon toga.

Glavni su ciljevi te direktive:

• sve nove zgrade do 2030. bit će zgrade s nultim emisijama
• sve postojeće zgrade do 2050. pretvorit će se u zgrade s nultim emisijama.

U listopadu 2022. države članice EU-a, koje su se sastale u okviru Vijeća, postigle su dogovor o zajedničkom stajalištu („opći pristup”) o prijedlogu Komisije za reviziju te direktive. Vijeće i Europski parlament 7. prosinca 2023. o prijedlogu su postigli privremeni politički dogovor. Vijeće je donijelo nova pravila u travnju 2024.

• Ususret zgradama s nultim emisijama do 2050.: Vijeće donijelo pravila za poboljšanje energetske učinkovitosti (priopćenje za medije, 12. travnja 2024.)

Paket mjera za tržište vodika i dekarboniziranog plina

Paketom mjera za tržište vodika i dekarboniziranog plina želi se smanjiti ugljični otisak tržišta plina. Cilj je prijeći s prirodnog plina na plinove iz obnovljivih izvora i niskougljične plinove te potaknuti njihovu primjenu u EU-u do 2030. i kasnije.

Paket se sastoji od uredbe i direktive kojima se utvrđuju zajednička pravila za unutarnje tržište za plinove iz obnovljivih izvora, prirodne plinove i vodik. Njihov je cilj stvaranje regulatornog okvira za namjensku infrastrukturu za vodik i tržišta vodika te integrirano planiranje mreže. Prijedlozima se također utvrđuju pravila za zaštitu potrošača i jača sigurnost opskrbe.

Vijeće je u ožujku 2023. utvrdilo svoje stajalište za pregovore s Europskim parlamentom (opći pristup) o tim dvama prijedlozima. Vijeće i Parlament u prosincu 2023. postigli su privremeni politički dogovor o uredbi o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova i vodika. Privremeni dogovor o direktivi postignut je 28. studenoga 2023.

Vijeće je donijelo paket mjera u svibnju 2024.

• Spremni za 55 %: Vijeće odobrilo paket mjera za tržište plina i vodika (priopćenje za medije, 21. svibnja 2024.)

Oporezivanje energije

Prijedlogom revizije direktive Vijeća o oporezivanju energenata i električne energije nastoji se:

• uskladiti oporezivanje energenata i električne energije s politikama EU-a u području energetike, okoliša i klime
• očuvati i poboljšati unutarnje tržište EU-a ažuriranjem opsega energenata i strukture stopa te racionalizacijom primjene oslobođenja od poreza i smanjenja poreza u državama članicama
• očuvati kapacitet za ostvarivanje prihoda za proračune država članica.

O prijedlogu se trenutačno raspravlja u okviru Vijeća. U prosincu 2022. ministri i ministrice financija EU-a održali su raspravu o politikama o reviziji Direktive o oporezivanju energije. U prosincu 2024. održali su još jednu raspravu o politikama o toj reviziji i pozdravili dosad ostvareni napredak.

• Vijeće za ekonomske i financijske poslove, 10. prosinca 2024.
• Vijeće za ekonomske i financijske poslove, 6. prosinca 2022.
• Prijedlog za reviziju oporezivanja u području energetike