Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama

Kako EU nastoji spriječiti izmještanje emisija ugljika?

Industrijski proizvođači iz EU-a koji pripadaju određenim sektorima moraju svoje emisije CO2 neutralizirati emisijskim jedinicama iz sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS). Međutim, ETS se ne primjenjuje na proizvodnju izvan EU-a. Zbog toga bi se proizvodnja s intenzivnim emisijama ugljika mogla preseliti u zemlje s manje strogom klimatskom politikom, a uvezeni bi proizvodi mogli biti cjenovno povoljniji na štetu okoliša. Ta se pojava naziva izmještanjem emisija ugljika.

Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) EU-ov je alat za borbu protiv izmještanja emisija ugljika. U okviru tog sustava određuje se pravedna cijena ugljika koji se ispušta tijekom proizvodnje uvezene robe u sektorima s najvišim emisijama ugljika, među koje spadaju željezo i čelik, cement, gnojiva, aluminij, električna energija i vodik. Njime se usto potiče čišća industrijska proizvodnja u zemljama izvan EU-a.

Vijeće je Uredbu o CBAM-u formalno donijelo u travnju 2023. i ona je u potpunosti stupila na snagu 1. siječnja 2026.

Kako funkcionira mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama?

U skladu s mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama uvoznici iz EU-a moraju kupiti certifikate o CBAM-u kako bi pokrili razliku u cijeni koja proizlazi iz emisijskih jedinica u okviru ETS-a koje proizvođači u EU-u moraju upotrijebiti za pokrivanje svojih emisija CO2.

Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama primjenjuje se usporedno s ETS-om, kojim se industrije u EU-u s visokim emisijama potiče na smanjenje emisija. CBAM odražava učinke ETS-a na proizvođače izvan EU-a. Osim toga, on potiče druge zemlje da uspostave politike određivanja cijena ugljika.

Na koje se proizvode primjenjuje taj mehanizam?

CBAM-om su obuhvaćeni sektori s visokim emisijama ugljika i visokim rizikom od izmještanja emisija ugljika.

željezo i čelik

cement

gnojiva

aluminij

električna energija

proizvodnja vodika

Relevantnom uredbom obuhvaćeni su i određeni prekursori i proizvodi na kraju proizvodnog lanca (proizvodi koji se u vrijednosnom lancu proizvoda obuhvaćenih CBAM-om nalaze iznad ili ispod).

U tu su uredbi na jasno definiran način uključene i neizravne emisije.

Jačanje mehanizma

Vijeće je u rujnu 2025. u okviru skupnog zakonodavnog paketa „Omnibus I” donijelo niz izmjena kako bi se CBAM pojednostavnio i smanjila birokracija. Relevantna je uredba stupila na snagu 20. listopada 2025.

U prosincu 2025. Europska komisija predložila je dodatne mjere za jačanje mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama i proširenje njegova područja primjene. Taj prijedlog uključuje mjere za:

• proširenje područja primjene CBAM-a kako bi se obuhvatio veći broj proizvoda na kraju proizvodnog lanca koji nisu sirovine, ali sadržavaju velike količine željeza, čelika ili aluminija
• uvođenje niza koraka za sprečavanje izbjegavanja mjera osmišljenih kako bi se spriječilo izbjegavanje obveza u okviru CBAM-a
• poboljšanje tehničkih pravila za pripisivanje emisija električnoj energiji kako bi se potaknula dekarbonizacija uvoza električne energije.

Vijeće je 12. lipnja 2026. postiglo dogovor o svojem stajalištu u vezi s tim prijedlogom. Vijeće podupire proširenje područja primjene CBAM-a na odabrane proizvode na kraju proizvodnog lanca te je razradilo popis proizvoda na koje se on primjenjuje. Ujedno podržava uvođenje novih koraka za sprečavanje izbjegavanja mjera, a pritom je razjasnilo uvjete pod kojima se u iznimnim okolnostima mogu odobriti privremena izuzeća.

Nakon što Europski parlament donese svoje stajalište, započet će pregovori kako bi se postigao dogovor o konačnom aktu.

• Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama: Vijeće odobrilo pojednostavnjenje instrumenta EU-a o izmještanju emisija ugljika (priopćenje za medije, 29. rujna 2025.)
• Vijeće poduzelo korak naprijed prema jačanju EU-ova mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (priopćenje za medije, 12. lipnja 2026.)

Također pogledajte