Financiranje klimatske tranzicije

Uključivanje klimatskih pitanja u rashode EU-a

EU snažno podupire prelazak na niskougljično, resursno učinkovitije i održivije gospodarstvo. Dio je to nastojanja EU-a da ostvari svoje klimatske i energetske ciljeve u skladu s Pariškim sporazumom i UN-ovim ciljevima održivog razvoja do 2030.

Za ostvarivanje ciljeva klimatske, okolišne i socijalne održivosti potrebna su velika privatna i javna ulaganja.

Iako je pandemija bolesti COVID-19 dovela do ozbiljnih zdravstvenih, financijskih i gospodarskih izazova, oporavak od pandemije pružio je priliku za bolju i održiviju obnovu jačanjem javnih politika koje pogoduju djelovanju u području klime, kao što su:

• određivanje cijena ugljika
• obeshrabrivanje subvencija štetnih za okoliš i gospodarski neučinkovitih subvencija
• prelazak na održiva ulaganja.

U planu oporavka EU-a Next Generation EU 37 % ukupnog iznosa od 672,5 milijardi eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost troši se na ciljeve povezane s klimom. Opći klimatski cilj od 30 % primjenjuje se na ukupni iznos rashoda iz višegodišnjeg proračuna EU-a za razdoblje 2021. – 2027.

• Europski plan oporavka (osnovne informacije)
• Dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. (osnovne informacije)

Politika EU-a za održivo financiranje

Poticanje privatnog ulaganja

Uspjeh zelene tranzicije iziskuje usmjeravanje privatnih ulaganja kao dopunu javnim financijama.

Komisija je u ožujku 2018. objavila akcijski plan u deset točaka za održivi razvoj, a EU je otad postavio temelje svoje politike održivog financiranja.

U listopadu 2019. EU i njegove države članice pridružili su se trećim zemljama u pokretanju nove međunarodne platforme za održivo financiranje. Cilj je te platforme povećati mobilizaciju privatnoga kapitala u smjeru okolišno održivih ulaganja.

Europskim zelenim planom predstavljenim u prosincu 2019. Komisija je najavila da će predložiti obnovljenu strategiju održivog financiranja. Komisija je u srpnju 2021. predložila novu strategiju za suočavanje s klimatskim promjenama uz istodobno povećanje ulaganja u održivije gospodarstvo.

• Europski zeleni plan (osnovne informacije)
• Međunarodna platforma za održivo financiranje (Europska komisija)
• Akcijski plan o financiranju održivog rasta (Europska komisija)
• Strategija održivog financiranja (Europska komisija)

Provedba akcijskog plana za održivo financiranje

Vijeće je u 2019. i 2020. donijelo zakonodavne akte za usmjeravanje privatnoga kapitala prema održivijim ulaganjima na tržištu kapitala s pomoću:

• poboljšanja obveza transparentnosti za financijske posrednike kako bi uključili okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike u svoje postupke procjene rizika
• stvaranja nove kategorije referentnih vrijednosti za održiva ulaganja kako bi se ulagateljima pomoglo da usporede ugljični otisak svojih ulaganja
• uspostave jedinstvenog EU-ova sustava klasifikacije („taksonomija”) održivih gospodarskih djelatnosti.

• Održivo financiranje: predsjedništvo i Parlament postigli politički dogovor o referentnim vrijednostima za niske emisije ugljika (priopćenje za medije, 25. veljače 2019.)
• Održivo financiranje: predsjedništvo i Parlament postigli politički dogovor o pravilima o transparentnosti (priopćenje za medije, 7. ožujka 2019.)
• Održivo financiranje: Vijeće donijelo jedinstveni EU-ov sustav klasifikacije (priopćenje za medije, 15. travnja 2020.)

Komisija je u lipnju 2019. objavila i neobvezujuće smjernice kako bi poduzećima pomogla da objavljuju relevantne nefinancijske informacije na dosljedniji i usporediviji način.

• Smjernice za izvješćivanje o nefinancijskim informacijama (Europska komisija)

Uredba o taksonomiji EU-a

Vijeće je u travnju 2020. donijelo uredbu o uspostavi sustava klasifikacije, odnosno „taksonomije”, za cijeli EU, zahvaljujući kojem će poduzeća i ulagatelji na temelju zajedničkih kriterija moći utvrditi koje se gospodarske djelatnosti smatraju okolišno održivima.

Europska komisija otad je donijela dva delegirana akta na temelju Uredbe o taksonomiji EU-a. Među ostalim, utvrđeni su kriteriji tehničke provjere za:

• određivanje doprinosi li znatno ekonomska djelatnost ublažavanju klimatskih promjena odnosno prilagodbi klimatskim promjenama
• „nenanošenje bitne štete”, odnosno osiguravanje da ekonomska djelatnost nema znatan negativan utjecaj na okoliš.

Uredba o europskim zelenim obveznicama

Vijeće je u listopadu 2023. donijelo uredbu o uspostavi standarda za europske zelene obveznice.

Uredbom se utvrđuju jedinstveni zahtjevi za izdavatelje obveznica koji za obveznice za koje tvrde da su okolišno održive žele upotrebljavati oznaku „europska zelena obveznica” ili „EuGB”.

Njome se uspostavlja sustav za registraciju i nadzor subjekata koji djeluju kao vanjski ocjenjivači europskih zelenih obveznica i regulirati nadzor izdavatelja europskih zelenih obveznica.

Svi primici od europskih zelenih obveznica moraju se uložiti u gospodarske djelatnosti koje su usklađene s taksonomijom EU-a za održive djelatnosti. Za sektore koji još nisu obuhvaćeni taksonomijom EU-a i za određene vrlo specifične djelatnosti postojat će fleksibilnost od 15 % u pogledu odstupanja usklađenosti s taksonomijom.

• Europske zelene obveznice: Vijeće donijelo novu uredbu o promicanju održivog financiranja (priopćenje za medije, 24. listopada 2023.)

Doprinos EU-a međunarodnom financiranju borbe protiv klimatskih promjena

EU i njegove države članice najveći su pružatelji javnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena na svijetu.

Europska unija i njezinih 27 država članica u 2024. iz javnih su izvora izdvojile 31,7 milijardi eura za borbu protiv klimatskih promjena i mobilizirale dodatnih 11 milijardi eura privatnih financijskih sredstava za potporu zemljama u razvoju kako bi smanjile emisije stakleničkih plinova i prilagodile se posljedicama klimatskih promjena. Polovina javnih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena za zemlje u razvoju bila je namijenjena prilagodbi klimatskim promjenama ili međusektorskom djelovanju (što obuhvaća inicijative za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima) u zemljama u razvoju.

Doprinos financiranju borbe protiv klimatskih promjena važan je dio Pariškog sporazuma iz 2015. Sporazumom je utvrđen cilj mobilizacije 100 milijardi dolara godišnje za doprinos razvijenih zemalja međunarodnom financiranju borbe protiv klimatskih promjena do 2025.

• Pariški sporazum o klimatskim promjenama (osnovne informacije)
• Međunarodno financiranje borbe protiv klimatskih promjena (Europska komisija)
• Vijeće objavilo iznose za međunarodno financiranje borbe protiv klimatskih promjena za 2024. (priopćenje za medije, 27. listopada 2025.)