Skip to content

Spremni za 55 %: reforma sustava EU-a za trgovanje emisijama

Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a) glavni je alat EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Reforma sustava dio je paketa „Spremni za 55 %”, koji se sastoji od niza prijedloga za reviziju i ažuriranje zakonodavstva EU-a u području klime, energetike i prometa. Njima će se doprinijeti klimatskim ciljevima EU-a u pogledu smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. i postizanja klimatske neutralnosti do 2050.

U prosincu 2022. Vijeće i Europski parlament postigli su privremeni politički dogovor o reformi ETS-a. Vijeće je formalno donijelo novo zakonodavstvo u travnju 2023.

U infografici se pojašnjava reforma sustava EU-a za trgovanje emisijama i navode se obuhvaćeni sektori, promjene do kojih će reforma dovesti i načini na koje ona doprinosi klimatskoj neutralnosti.

Zašto je provedena reforma sustava EU-a za trgovanje emisijama

Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a) jedno je od najvećih svjetskih tržišta ugljika i glavni je alat EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

  • ETS određuje cijenu ugljika. Subjekti obuhvaćeni ETS-om svake godine moraju kupiti „emisijske jedinice” koje odgovaraju njihovim emisijama stakleničkih plinova.
  • Svake se godine utvrđuje gornja granica količine emisijskih jedinica koje se za tu godinu stavljaju na tržište; ta se granica iz godine u godinu snižava. Time se trgovačka društva financijski potiče na smanjenje emisija.
  • Međutim, određenim sektorima koji su izloženi „izmještanju ugljika” dodjeljuju se besplatne emisijske jedinice kako bi se poduprla njihova konkurentnost.

Kako ETS EU-a doprinosi cilju klimatske neutralnosti?

ETS EU-a obuhvaća oko 40 % ukupnih emisija EU-a i već se pokazao glavnim alatom za smanjenje emisija.

Otkako je uveden 2005., EU-ove emisije iz obuhvaćenih sektora smanjene su za 41 %.

Reforma će dovesti do daljnjih smanjenja emisija i EU približiti klimatskoj neutralnosti.

Koji su sektori trenutačno obuhvaćeni?

ETS obuhvaća približno 10 000 trgovačkih društava.

  • proizvodnja električne i toplinske energije
  • energetski intenzivni industrijski sektori (npr. rafinerije nafte, industrija čelika, cement, proizvodnja stakla i papira)
  • komercijalno zrakoplovstvo (letovi unutar Europskoga gospodarskog prostora)

Što će reforma promijeniti?

  • ambiciozniji ciljevi smanjenja emisija
    • novo smanjenje od 62 %
  • brže snižavanje gornje granice, manje emisijskih jedinica na tržištu:
    • smanjenje od 117 milijuna emisijskih jedinica u dvije godine
    • smanjenje od 4,3 % godišnje (2024. – 2027.) i 4,4 % (2028. – 2030.) umjesto trenutačnih 2,2 %
  • ETS će obuhvatiti nove sektore:
    • proširenje na pomorski promet (postupno uvođenje od 2024. do 2026.)
    • novi, zasebni ETS za zgrade, cestovni promet i goriva za dodatne sektore
  • postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica za određene sektore (usporedno s uvođenjem mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama – sustava određivanja cijena ugljika koji se primjenjuje na energetski intenzivne proizvode uvezene u EU kako bi se izbjeglo izmještanje ugljika)
  • povećanje financiranja za dekarbonizaciju sektorâ ETS-a
    • Fond za modernizaciju
    • Inovacijski fond
  • do 65 milijardi eura za odgovaranje na učinak koji će predloženi ETS za zgrade, cestovni promet i goriva za dodatne sektore imati na cijene ugljika
    • dio prihoda od emisijskih jedinica za zgrade, cestovni promet i goriva za dodatne sektore bit će namijenjen Socijalnom fondu za klimatsku politiku (zaštita najranjivijih osoba i trgovačkih društava od učinka tog novog sustava ETS-a na cijene ugljika)

Posljednja izmjena: 31. siječnja 2025.