Globalno djelovanje u području klime

Postizanje klimatskih ciljeva zajedničkim snagama

Klimatske promjene ne staju na granicama i nema zemlje koja ih je pošteđena.

Klimatska kriza može se riješiti samo ako sve zemlje svijeta budu surađivale.

Zbog toga su EU i njegove države članice aktivno predani ne samo djelovanju na razini EU-a, već i podupiranju partnera diljem svijeta u postizanju njihovih klimatskih ciljeva.

EU i sve njegove države članice potpisali su i ratificirali Pariški sporazum, globalni sporazum za ograničavanje globalnog zatopljenja i borbu protiv klimatskih promjena.

Postali su uzor za djelovanje u području klime tako što su cilj klimatske neutralnosti učinili obvezujućim za EU.

Međutim, EU je odgovoran za samo 8 % globalnih emisija stakleničkih plinova i taj se udio smanjuje.

Ključno je da druge zemlje u svijetu intenziviraju svoj rad na ograničavanju globalnog zatopljenja i smanjenju emisija.

Zelena diplomacija

Klimatske promjene središnji su element vanjske politike i diplomatskog rada EU-a.

EU u području klime surađuje s partnerima na različitim razinama:

• putem dijaloga o politikama u bilateralnom i multilateralnom okruženju
• s pomoću međunarodnih pregovora i sporazuma, kao što je Pariški sporazum
• upotrebom trgovinskih politika
• posredstvom saveza i partnerstava, kao što je zeleni savez s Japanom.

U okviru svojih bilateralnih odnosa sa zemljama koje nisu članice EU-a EU dijeli svoje stručno znanje o klimatskoj politici i potiče partnere da poduzmu odvažne mjere protiv globalnog zatopljenja. Prema potrebi pruža ciljanu potporu najpogođenijim zemljama kako bi pomogao u preobrazbi njihovih gospodarstava.

U multilateralnim forumima EU aktivno sudjeluje u globalnim pregovorima na konferencijama stranaka (COP). Predvodnik je u međunarodnim sporazumima o klimatskoj politici, kao što je Pariški sporazum.

• Uloga Vijeća u Pariškom sporazumu

Financiranje borbe protiv klimatskih promjena

Borba protiv klimatskih promjena iziskuje znatna financijska sredstva i unutar EU-a i izvan njegovih granica.

U skladu s Pariškim sporazumom razvijene zemlje obvezale su se godišnje mobilizirati 100 milijardi američkih dolara (oko 90 milijardi eura) za potporu zemljama u razvoju.

EU i njegove države članice najveći su pružatelji javnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena na svijetu. Europska unija i njezinih 27 država članica u 2024. iz javnih su izvora izdvojile 31,7 milijardi eura za borbu protiv klimatskih promjena i mobilizirale dodatnih 11 milijardi eura privatnih financijskih sredstava za potporu zemljama u razvoju kako bi smanjile emisije stakleničkih plinova i prilagodile se posljedicama klimatskih promjena.

Tim se financijskim sredstvima podupiru djelovanja ublažavanja i prilagodbe u partnerskim zemljama EU-a diljem svijeta kako bi im se pomoglo da smanje emisije i razviju otpornost na učinke klimatskih promjena.

Više od trećine proračuna EU-a za potporu susjednim zemljama i zemljama u razvoju namijenjeno je jačanju napora u području klimatskih promjena.

Vidjeti također