Pariški sporazum o klimatskim promjenama

Što je Pariški sporazum?

Pariški sporazum međunarodni je ugovor koji pravno obvezuje svoje potpisnike na djelovanje u cilju borbe protiv klimatskih promjena.

Vlade su se 2015. prvi put u povijesti zajednički dogovorile da ulože kolektivne napore kako bi ograničile globalno zatopljenje i odgovorile na njegove učinke.

Ruka koja prema dolje potiskuje termometar koji pokazuje porast temperature od 1,5 Celzijevih stupnjeva.

Zadržati globalno zagrijavanje na razini ispod 1,5 ˚C

Odgovoriti na učinke klimatskih promjena

Pariški sporazum stupio je na snagu 4. studenoga 2016., kada je ispunjen uvjet da ga ratificira najmanje 55 zemalja odgovornih za najmanje 55 % globalnih emisija stakleničkih plinova.

U njemu je iznesen akcijski plan za ograničavanje globalnog zagrijavanja.

Ključne točke Pariškog sporazuma

Dugoročni cilj

Globalni prosječni porast temperature ne bi trebao premašiti 1,5 °C do kraja stoljeća.

Transparentnost

Zemlje izvješćuju jedne druge i javnost o tome kako napreduju u postizanju svojih ciljeva kako bi se osigurali transparentnost i nadzor.

Doprinosi

Zemlje se obvezuju na djelovanje u području klime podnošenjem klimatskih akcijskih planova kako bi smanjile svoje emisije.

Solidarnost

Financijska sredstva za borbu protiv klimatskih promjena potrebna su kako bi se ranjivim zemljama pomoglo da smanje emisije i izgrade otpornost na klimatske promjene.

Ambicija

Vlade svakih pet godina izvješćuju o svojim akcijskim planovima; svakim novim planom postavljaju se ambiciozniji ciljevi.

UNFCCC: globalna konvencija o klimi

Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) glavni je međunarodni sporazum o klimatskoj politici. Upravo su na sastanku stranaka UNFCCC-a 2015. zemlje donijele Pariški sporazum.

UNFCCC je jedna od triju konvencija donesenih na sastanku na vrhu o Zemlji održanome 1992. u Riju, kada je međunarodna zajednica prepoznala potrebu za zajedničkim djelovanjem radi zaštite ljudi i okoliša te ograničavanja emisija stakleničkih plinova.

Ratificirale su je gotovo sve zemlje svijeta.

U 1997. potpisnice UNFCCC-a sklopile su Kyotski protokol i tako uvele prve pravno obvezujuće ciljeve smanjenja emisija za razvijene zemlje, koji su istekli 2020.

Pariškim sporazumom zemlje su ponovno potvrdile svoju predanost djelovanju u području klime i postigle dogovor o novim ciljevima ubrzavanja napora za ograničavanje globalnog zagrijavanja.

EU i Pariški sporazum

EU i sve njegove države članice potpisali su i ratificirali Pariški sporazum te su snažno predani njegovoj provedbi.

Kada su ratificirali sporazum, EU i njegove zemlje pravno su se obvezali slijediti njegov cilj: zadržati globalne temperature unutar sigurnih granica.

Kako bi se taj cilj ostvario, EU je, među ostalim, donio strategiju europskog zelenog plana, kojom je uspostavio mjere i pravila čiji je cilj drastično smanjiti emisije te svoje gospodarstvo do 2050. preobraziti u klimatski neutralno gospodarstvo.

Vijeće je u listopadu 2025. odobrilo zaključke o pripremama EU-a za 30. konferenciju stranaka (COP 30) Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC), koja će se održati od 10. do 21. studenoga 2025. u Belému (Brazil).

U zaključcima se navode ključni prioriteti i stajališta EU-a za konferenciju, s naglaskom na hitnoj potrebi za globalnim djelovanjem i suradnjom u području klime.

Vijeće je 5. studenoga odobrilo ažurirani nacionalno utvrđeni doprinos EU-a i njegovih država članica, koji treba podnijeti UNFCCC-u uoči konferencije COP 30. Nacionalno utvrđenim doprinosom obuhvaćeno je razdoblje do 2035.

U ažuriranom nacionalno utvrđenom doprinosu ponovno je istaknut cilj EU-a da se do 2030. neto emisije stakleničkih plinova smanje za 55 % te se na putu prema ugljičnoj neutralnosti do 2050. uvodi okvirni doprinos u rasponu od 66,25 % do 72,5 % za 2035..

Zahvaljujući svojoj klimatskoj ambiciji EU prednjači u borbi protiv klimatskih promjena. Njegove odvažne politike i djelovanje zajamčile su mu vodeću ulogu u uspostavi globalnih standarda te se njima potiču klimatske ambicije diljem svijeta.

Pet činjenica o EU-ovu cilju klimatske neutralnosti

Borba protiv klimatskih promjena ključna je za budućnost Europe i svijeta. Europskim zakonom o klimi cilj EU-a da do 2050. postane klimatski neutralan postao je pravno obvezujući. Taj se cilj nadovezuje na obvezu koju su EU i njegove države članice preuzeli potpisivanjem Pariškog sporazuma 2015.

Što znači klimatska neutralnost i kako EU planira ostvariti taj cilj?

Pročitajte našu informativnu priču

Ilustracija koja prikazuje Zemljinu kuglu

Uloga Vijeća u Pariškom sporazumu

Stranke UNFCCC-a svake se godine sastaju na konferenciji stranaka (COP) kako bi preispitale i raspravile napredak postignut u pogledu konvencije i povezanih sporazuma te njihove provedbe.

EU i njegove države članice stranke su i UNFCCC-a i Pariškog sporazuma. Svake godine prisustvuju konferenciji stranaka i sudjeluju u pregovorima utvrđenima konvencijom o klimi kako bi postigli dogovor o ažuriranim ili novim pravilima u okviru globalnih sporazuma.

Predsjedništvo Vijeća, zajedno s Europskom komisijom, predvodi delegaciju EU-a na sastancima konferencije. Konferenciji može prisustvovati i predsjednik Europskog vijeća.

Na tim forumima EU nastupa jednoglasno. Vijeće EU-a odobrava zaključke Vijeća uoči međunarodnog sastanka s ciljem postizanja dogovora o općem pregovaračkom stajalištu EU-a za pregovore o klimi.

Uloga Vijeća u međunarodnim sporazumima

Infografika koja prikazuje ulogu Vijeća na sastancima COP-a: Vijeće postiže dogovor o stajalištu EU-a za COP te, zajedno s Komisijom, predvodi delegaciju EU-a na sastanku.

Vidjeti također

Ljudi se drže za ruke, a Zemlja je u pozadini. Ilustracija.

Globalno djelovanje u području klime

Ilustracija dviju ruku koje zaustavljaju dim koji izlazi iz tvorničkih dimnjaka.

Klimatske promjene: što poduzima EU

Stilizirana ilustracija kruga zvijezda EU-a okruženog simbolima zelene tranzicije, među ostalim vjetroturbinom, solarnim pločama, drvećem, divljim životinjama, usjevima i traktorom.

Europski zeleni plan