Vijeće i Parlament postigli dogovor o novom mehanizmu za bolju zaštitu Europljana od novih psihoaktivnih tvari

Vijeće i Parlament postigli su 29. svibnja politički dogovor o paketu kojim se reformira zakonodavstvo o novim psihoaktivnim tvarima koje se upotrebljavaju umjesto nedopuštenih droga.

Novim će se mehanizmom omogućiti djelotvorniji i učinkovitiji odgovor EU-a na nove psihoaktivne tvari koje se nezabilježenom brzinom pojavljuju na tržištu EU-a i rizik su za javno zdravlje i sigurnost.

Carmelo Abela, malteški ministar unutarnjih poslova i nacionalne sigurnosti izjavio je: „Legalne droge sve su veći problem za javno zdravlje u Europi, a u najvećoj su opasnosti mladi ljudi. Zahvaljujući novim pravilima EU će moći reagirati brže i djelotvornije. Moći ćemo drastično smanjiti vrijeme potrebno za procjenu i moguće uvođenje zabrane novih psihoaktivnih tvari u cijelom EU-u.”

Paketom će se pojednostavniti postupak na razini EU-a za procjenu potencijalnih negativnih učinaka novih psihoaktivnih tvari i odlučivanje o njihovoj mogućoj zabrani. Taj će postupak biti gotovo dvostruko kraći nego dosada. Osim toga, novim će se pravilima vrijeme u kojem države članice odluku donesenu na razini EU-a trebaju provesti na nacionalnoj razini dodatno skratiti s 12 na šest mjeseci. Paketom se također želi unaprijediti razmjenu informacija, sustav ranog upozoravanja i postupak procjene rizika na razini EU-a.

Paket se sastoji od izmjene Uredbe o osnivanju Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) u pogledu razmjene informacija, sustava ranog upozoravanja i postupka procjene rizika novih psihoaktivnih tvari i Direktive o izmjeni Okvirne odluke Vijeća iz 2004. o utvrđivanju minimalnih odredaba vezanih za elemente kaznenih djela i sankcija u području nezakonite trgovine drogom.

Sljedeći koraci 

Na temelju postignutog političkog dogovora obje će institucije u predstojećim mjesecima navedene tekstove formalno usvojiti.

Osnovne informacije 

Nove psihoaktivne tvari prirodne su ili sintetičke tvari koje utječu na središnji živčani sustav i izazivaju učinak sličan onome nedopuštenih droga poput kokaina, heroina ili kanabisa. Mogu prouzročiti halucinacije, promjene u razmišljanju, ponašanju, percepciji, svijesti ili raspoloženju te druge neželjene posljedice. Često se oglašavaju kao zakonite alternative nedopuštenim drogama, zbog čega ih se naziva „legalnim drogama”.

Potreba za izmjenom zakonodavstva o psihoaktivnim tvarima proizišla je iz brzog i nevjerojatnog rasta pojave novih psihoaktivnih tvari na globalnoj razini i u Europi. U 2015. u sustav ranog upozoravanja EU-a prvi je put prijavljeno 98 novih psihoaktivnih tvari, a u 2016. njih 66, čime je ukupan broj novih tvari koje se prate prešao 600. Od toga je više od 460 tvari (preko 75 %) otkriveno samo u posljednjih šest godina.