"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Vijeće za vanjske poslove (razvoj), 20. svibnja 2022.
Najvažniji rezultati
Vijeće za vanjske poslove u sastavu za razvoj raspravljalo je o globalnoj krizi u sigurnosti opskrbe hranom koja je na pomolu, a uzrokovana je ničim izazvanom i neopravdanom vojnom agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu, te o multilateralnom odgovoru na tu krizu.
Tržište hrane još je prije rata bilo pod pritiskom, a nakon ruskog napada na Ukrajinu došlo je do znatnog pogoršanja te krize. Taj napad danas ugrožava sigurnost opskrbe hranom milijuna ljudi u mnogim dijelovima svijeta. Ruske postrojbe bombardiraju ukrajinska polja, čime onemogućuju sjetvu, pljačkaju zalihe hrane i blokiraju ukrajinske luke. Na taj način cijene hrane i gnojiva rastu te su u mnogim dijelovima svijeta dramatično porasle. Stoga je svjetska opskrba hranom u opasnosti, uglavnom zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
Ministri i ministrice obaviješteni su o ozbiljnosti situacije i njezinim posljedicama diljem svijeta. Rusija i Ukrajina bile su 2021. među vodećim svjetskim izvoznicama žitarica, suncokretovih sjemenki i ulja, a udio Ukrajine u svjetskoj trgovini suncokretovim uljem bio je 50 %. Procjenjuje se da zbog aktualnog sukoba neće biti žetve na otprilike 20 do 30 % ukrajinskih polja na kojima se uzgajaju zimske žitarice, kukuruz i suncokretove sjemenke niti će na njima ovog proljeća biti sjetve. To će ozbiljno utjecati na ranjive skupine stanovništva diljem svijeta, posebno u zemljama s niskim dohotkom koje ovise o uvozu hrane i gnojiva.
Vijeće je zatim raspravljalo o različitim područjima djelovanja s kojima će EU nastaviti u duhu pristupa Tim Europa.
Kao prvo, EU će ugroženim skupinama stanovništva pružiti hitnu pomoć i doprinijeti kratkoročnom jačanju cjenovne pristupačnosti hrane i makroekonomske stabilnosti. Kao drugo, EU će poduprijeti više od 70 partnerskih zemalja u povećanju proizvodnje te jačanju otpornosti i održivosti njihovih prehrambenih sustava kako bi se srednjoročno povećala sigurnost opskrbe hranom. Kao treće, EU se obvezao osigurati oslobađanje 20 milijuna tona žitarica koje je trenutačno blokirano u ukrajinskim silosima zbog Putinova rata te ih što prije staviti na globalna tržišta putem takozvanih ruta solidarnosti, koje je nedavno predložila Europska komisija. Naposljetku, EU će u vezi s ovom krizom još intenzivnije surađivati s Ujedinjenim narodima, skupinom G-7, inicijativom Misija za otpornost opskrbe hranom i poljoprivrede (FARM) i drugim tijelima za globalnu suradnju te u njihovu okviru.
Ministri i ministrice nadležni za razvoj održali su neformalnu razmjenu mišljenja s visokim povjerenikom UN-a za izbjeglice Filippom Grandijem, koji je predstavio pregled globalne situacije i rada koji provodi UNHCR. Rasprava je, među ostalim, bila usmjerena na Ukrajinu, Sahel, Afganistan i Mjanmar. Trenutačno je diljem svijeta prisilno raseljeno više od 100 milijuna osoba.
EU je, zajedno sa svojim državama članicama, drugi najveći donator UNHCR-u, svojem ključnom partneru. EU sa svojim državama članicama blisko surađuje na zajedničkom odgovoru Tima Europa u cilju suočavanja s posljedicama krize i osiguravanja odgovarajućeg financiranja i potpore za skupine stanovništva diljem svijeta koje su najviše pogođene i ugrožene.
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.