"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
Vijeće za vanjske poslove razmijenilo je mišljenja o ruskoj agresiji na Ukrajinu.
Na početku rasprave u okviru Vijeća ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba kratko se obratio ministrima i ministricama EU-a putem videokonferencije te ih izvijestio o najnovijem razvoju događaja na terenu te vojnim prioritetima i potrebama Ukrajine.
Vijeće je potvrdilo odlučnost EU-a da nastavi podupirati legitimnu obranu Ukrajine od agresora, među ostalim s obzirom na nedavne napade na ukrajinske luke i skladišta žitarica.
Vijeće je raspravu zatim usmjerilo na obveze u području sigurnosti koje EU može ponuditi Ukrajini kako bi se postojeća potpora pretvorila u dugoročnu predanost sigurnosti i otpornosti Ukrajine.
Ministri i ministrice održali su prvu raspravu o inicijativi visokog predstavnika za osiguravanje održivijeg i predvidljivijeg financiranja potpore Ukrajini u području obrane stvaranjem posebnog odjeljka u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći.
Ministrima i ministricama iznio sam svoju inicijativu za osiguravanje održivijeg i predvidljivijeg financiranja potpore Ukrajini u području obrane. Predlažemo stvaranje posebnog odjeljka u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći kako bi se u sljedeće četiri godine osiguralo do 5 milijardi eura godišnje za potrebe Ukrajine u području obrane.
Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
Naposljetku, Vijeće se osvrnulo na činjenicu da se Rusija povukla iz crnomorske inicijative za žitarice i ponovno istaknulo svoju potporu formuli za mir u Ukrajini, što je po mišljenju EU-a jedina sveobuhvatna osnova za postizanje pravednog i održivog mira.
Turska
Vijeće je razmijenilo mišljenja o odnosima EU-a i Turske nakon zaključaka Europskog vijeća od 29. i 30. lipnja u kojima su visoki predstavnik i Komisija pozvani da Europskom vijeću podnesu izvješće o trenutačnom stanju odnosa EU-a i Turske.
Ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o potrebi za ponovnom suradnjom EU-a s Turskom i daljnjim razvojem zajedničkih interesa, pri čemu bi se trebalo pokušati premostiti postojeće razlike.
Održivo smirivanje napetosti u istočnom Sredozemlju, kao i pronalaženje rješenja za ciparsko pitanje, u skladu s relevantnim rezolucijama UN-a, koristilo bi stabilnosti i sigurnosti cijele regije.
Poštovanje temeljnih sloboda i vrijednosti kako su definirane Europskom konvencijom o ljudskim pravima, čija je Ankara potpisnica, također se smatralo ključnim.
Vanjskopolitička dimenzija gospodarske sigurnosti
Visoki predstavnik ukratko je predstavio Vijeću zajedničku komunikaciju Europske komisije i visokog predstavnika o „europskoj strategiji gospodarske sigurnosti” od 20. lipnja 2023., s naglaskom na njezinoj vanjskopolitičkoj dimenziji.
Vijeće će u budućnosti održati raspravu o toj temi kako bi istražilo moguće nove načine upravljanja rizicima za gospodarsku sigurnost EU-a u teškom geopolitičkom kontekstu koji se brzo mijenja te razmotrilo moguću upotrebu instrumenata dostupnih u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike.
Aktualna pitanja
U okviru aktualnih pitanja Vijeće se, među ostalim, osvrnulo na Kinu, sastanak na vrhu EU-a i CELAC-a 17. i 18. srpnja, Armeniju i Azerbajdžan te bliskoistočni mirovni proces.
Neformalna razmjena mišljenja s državnim tajnikom SAD-a Antonyjem Blinkenom
Ministri i ministrice vanjskih poslova EU-a razmijenili su mišljenja s državnim tajnikom Blinkenom o tome kako ojačati već snažnu suradnju i koordinaciju EU-a i SAD-a u području vanjske politike, među ostalim o tome kako surađivati na globalnim izazovima, o pristupima u pogledu Kine i o suradnji s novim partnerima.
To je bio četvrti put da je državni tajnik Blinken sudjelovao na sastanku Vijeća za vanjske poslove otkad je preuzeo dužnost.
Dvije strane raspravljale su o dosad nezabilježenoj razini naše suradnje u odgovoru na agresivni rat Rusije protiv Ukrajine u pogledu pružanja potpore Ukrajini i ublažavanja globalnih posljedica Putinova rata te su razgovarale o koordiniranom informiranju i suradnji s drugim partnerima na globalnoj razini.
Zaključci Vijeća i druge odluke
Vijeće je odobrilo zaključke o prioritetima EU-a u Ujedinjenim narodima na 78. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda (rujan 2023. – rujan 2024.).
Vijeće je donijelo odluku o potpisivanju i privremenoj primjeni Sporazuma o partnerstvu Europske unije i Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država (OAKPD), koji će naslijediti Sporazum iz Cotonoua kao novi pravni okvir za odnose između EU-a i njegovih država članica i 79 afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja tijekom narednih dvadeset godina.
uspostavilo novi režim sankcija kojim se EU-u omogućuje da na popis uvrsti iranske građane i subjekte odgovorne za pružanje vojne potpore agresivnom ratu Rusije protiv Ukrajine putem bespilotnih letjelica te je na popis uvrstilo šest pojedinaca u okviru drugih postojećih režima sankcija
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
Ministrima i ministricama iznio sam svoju inicijativu za osiguravanje održivijeg i predvidljivijeg financiranja potpore Ukrajini u području obrane. Predlažemo stvaranje posebnog odjeljka u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći kako bi se u sljedeće četiri godine osiguralo do 5 milijardi eura godišnje za potrebe Ukrajine u području obrane.
