Vijeće za vanjske poslove, 26. lipnja 2023.

Najvažniji rezultati

Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine

Vijeće za vanjske poslove razmijenilo je mišljenja o ruskoj agresiji na Ukrajinu.

Na početku rasprave u Vijeću ministri i ministrice EU-a ocijenili su najnovija zbivanja u Rusiji u vezi s pobunom skupine Wagner.

Situacija je i dalje složena i nepredvidiva. I dalje smo oprezni i predani snažnoj koordinaciji s našim partnerima, 27 država članica i susjednim zemljama. Ti su događaji pokazali da su ruska država i Putinova osobna vjerodostojnost oslabljene. Pokazuju se nedostaci u političkom sustavu. Suočavali smo se s Rusijom kao opasnošću jer je predstavljala prijetnju, jer ima snagu i sposobnost za invaziju na mirne susjede, što je i učinila. Sada rizik proizlazi iz unutarnje političke nestabilnosti i slabosti te velike nuklearne sile. Važnije je nego ikad nastaviti podupirati Ukrajinu.

Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba zatim se obratio ministrima i ministricama EU-a putem videokonferencije i izvijestio ih o najnovijem razvoju događaja na terenu te o vojnim prioritetima i potrebama Ukrajine, u kratkoročnom i u dugoročnom razdoblju.

Ministri i ministrice EU-a ponovno su potvrdili predanost EU-a pružanju potpore Ukrajini tijekom protuofenzive u pogledu opreme i osposobljavanja. Kad je riječ o osposobljavanju, visoki predstavnik obavijestio je Vijeće da je misija EU-a za vojnu pomoć za potporu Ukrajini (EUMAM Ukraine) već osposobila 24 000 ukrajinskih vojnika, što će EU-u omogućiti da ostvari cilj od 30 000 vojnika znatno prije kraja 2023.

Vijeće je donijelo dodatna sredstva u iznosu od 3,5 milijardi eura za Europski instrument mirovne pomoći (EPF) kako bi se osigurala dugoročna financijska održivost i predvidljivost Instrumenta te nastavila podupirati Ukrajina uz istodobno očuvanje globalnih zemljopisnih razmjera tog instrumenta.

• Europski instrument mirovne pomoći: Vijeće postiglo dogovor o drugom povećanju ukupne financijske gornje granice za 3,5 milijardi eura (priopćenje za medije, 26. lipnja 2023.)

Vijeće je naposljetku raspravljalo o globalnim naporima EU-a za informiranje javnosti kako bi se olakšali planovi za sveobuhvatan, pravedan i trajan mir za Ukrajinu, u skladu s načelima Povelje UN-a.

Odnosi EU-a s Latinskom Amerikom i karipskim zemljama

Vijeće za vanjske poslove održalo je raspravu o jačanju partnerstva EU-a s Latinskom Amerikom i Karibima uoči predstojećeg sastanka na vrhu EU-a i CELAC-a u Bruxellesu 17. i 18. srpnja.

Ministri i ministrice osobito su razmijenili mišljenja o „Novoj agendi za odnose između EU-a i Latinske Amerike i karipskih zemalja”, koji su Komisija i visoki predstavnik predstavili 7. lipnja 2023.

Raspravljali su i o prioritetima sastanka na vrhu EU-a i CELAC-a te o tome kako bi to moglo postati pokretač pozitivne preobrazbe cjelokupnog programa EU-a i LAC-a.

EU će raditi na postizanju redovitog i strukturiranog biregionalnog dijaloga kako bi se osigurali praćenje i provedba mjera u područjima od zajedničkog interesa.

Digitalna diplomacija

Vijeće je održalo godišnju raspravu o digitalnoj diplomaciji i odobrilo je zaključke Vijeća o tom pitanju.

Ministri i ministrice EU-a složili su se da bi EU trebao imati središnju ulogu kao oblikovatelj globalnog skupa digitalnih pravila u ključnim tehnologijama, od Opće uredbe o zaštiti podataka do umjetne inteligencije, te kao vodeća tehnološka sila.

Nadalje, EU bi trebao iskoristiti svoj pristup Tima Europa kako bi bolje obranio svoj digitalni model usmjeren na čovjeka u kojem se o digitalnim pravilima odlučuje u multilateralnim tijelima, kao što su UN, ITU, UNESCO i OECD.

EU želi surađivati s pouzdanim partnerima i kombinirati promicanje modela EU-a putem regulatorne konvergencije i izgradnje kapaciteta s ulaganjima u digitalnu infrastrukturu i borbu protiv digitalnih nejednakosti. Strategija Global Gateway bit će ključni instrument u tom smislu.

• Digitalna diplomacija: Vijeće utvrdilo prioritetne mjere za snažnije djelovanje EU-a u vezi s globalnim digitalnim pitanjima (priopćenje za medije, 26. lipnja 2023.)

Aktualna pitanja

Vijeće za vanjske poslove razmijenilo je mišljenja o dijalogu Beograda i Prištine. Visoki predstavnik izvijestio je ministre i ministrice EU-a o sastancima koje je 22. lipnja u Bruxellesu održao sa srpskim predsjednikom Vučićem i s kosovskim* premijerom Kurtijem kako bi se pronašla rješenja za aktualnu krizu. Države članice istaknule su duboku zabrinutost zbog kontinuiranih napetosti na sjeveru Kosova i istaknule da je važno da strane odmah smire napetosti, u skladu sa smjernicama iznesenima u izjavi EU-a od 3. lipnja.

Pozdravili smo puštanje na slobodu trojice kosovskih policajaca koji su bili pritvoreni u Beogradu. Države članice poduzet će mjere, prema potrebi, kako bi se povećao utjecaj Europske unije i podupro dijalog za normalizaciju. Želio bih naglasiti da se izbori moraju organizirati u sve četiri općine na sjeveru uz bezuvjetno sudjelovanje kosovskih Srba na tim izborima te da obje strane moraju pokazati spremnost na provedbu svojih obveza u okviru dijaloga. Ako se ne ostvari napredak, države članice spremne su poduzeti daljnje mjere. I s pravom su naglasile da od budućih članica Europske unije očekujemo europsko ponašanje. Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

^{*Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244 (1999) i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.}

Vijeće je razmijenilo mišljenja o Tunisu u kontekstu nedavnog posjeta predsjednice Europske komisije te talijanske premijerke i i nizozemskog premijera. Ministri i ministrice složili su se da će EU nastaviti pomagati u prevladavanju teškog društvenog i gospodarskog stanja te situacije s kojom se zemlja suočava. Kako bi se osigurala stabilnost Tunisa, EU je ponudio sveobuhvatan paket suradnje koji će sada trebati odobriti Vijeće.

Naposljetku, visoki predstavnik osvrnuo se na tekući rad predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela na normalizaciji odnosa između Armenije i Azerbajdžana.

Zaključci Vijeća i druge odluke

Vijeće je odobrilo zaključke o Somaliji i o Međunarodnome kaznenom sudu povodom 25. obljetnice donošenja Rimskog statuta.

Vijeće je također donijelo deveti paket mjera ograničavanja za dodatnih sedam pojedinaca odgovornih za teška kršenja ljudskih prava u Iranu te odluke o produljenju mandata misija EUBAM Libya, EUBAM Rafah i EUPOL COPPS.

• Somalija: zaključcima Vijeća potvrđeno novo ojačano partnerstvo između EU-a i Somalije (priopćenje za medije, 26. lipnja 2023.)
• Iran: Vijeće uvelo sankcije za sedam pojedinaca zbog teškog kršenja ljudskih prava (priopćenje za medije, 26. lipnja 2023.)
• Civilne misije ZSOP-a: Vijeće produljilo mandate misija EUBAM Libya, EUBAM Rafah i EUPOL COPPS (priopćenje za medije, 26. lipnja 2023.)

Vijeće je ujedno bez rasprave donijelo točke s popisa nezakonodavnih točaka „A”.