Energetska unija
Energetska unija pomaže EU-u da smanji svoju ovisnost o uvozu energije. Osim toga, potrošačima u EU-u osigurava veći izbor i niže cijene te doprinosi borbi protiv klimatskih promjena.
Energija pokreće svijet. Gospodarstvo EU-a i dobrobit Europljana i Europljanki ovise o stabilnoj i cjenovno pristupačnoj opskrbi energijom. Države članice EU-a postigle su dogovor o zajedničkim pravilima i ciljevima za osiguravanje opskrbe čistom energijom u okviru Strategije energetske unije.
Nacionalni energetski i klimatski planovi (Infografika)
Objašnjenje energetske unije: pravila i ciljevi
Strategijom energetske unije Europi i njezinim građanima i građankama nastoji se osigurati cjenovno pristupačna, sigurna i održiva energija. Tu je strategiju Europska komisija predstavila 2015. kao odgovor na zahtjev šefova država i vlada EU-a, a temelji se na pet stupova:
- energetskoj sigurnosti
- integriranom unutarnjem energetskom tržištu
- energetskoj učinkovitosti
- dekarbonizaciji gospodarstva
- istraživanjima i inovacijama.
Komisija je 2016. predstavila paket zakonodavnih prijedloga pod nazivom „Čista energija za sve Europljane” kako bi se strategija primijenila u stvarnosti. O prijedlozima Komisije raspravljalo se u Vijeću i Europskom parlamentu, a pregovori su započeli 2017. Do svibnja 2019. doneseni su svi zakonodavni akti iz tog paketa, čime je dovršena energetska unija.
Ključne su etape u tom procesu bile sljedeće:
- svibanj 2019.: uredba i direktiva o električnoj energiji, uredba o pripravnosti na rizike i reforma Agencije za suradnju energetskih regulatora
- prosinac 2018.: revidirana direktiva o energetskoj učinkovitosti, revidirana direktiva o energiji iz obnovljivih izvora, uredba o upravljanju
- svibanj 2018.: revidirana direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada.
U sklopu tog paketa EU je revidirao i energetske ciljeve EU-a do 2030. kako slijedi:
- barem 32,5 % veća energetska učinkovitost zahvaljujući smanjenju potrošnje energije
- udio energije iz obnovljivih izvora od barem 32 %.
Ti su ciljevi kasnije revidirani u okviru paketa „Spremni za 55 %”.
Nacionalni energetski i klimatski planovi
Na temelju uredbe o upravljanju, koja je stupila na snagu u prosincu 2018., države članice EU-a dužne su izvješćivati o svojem doprinosu energetskoj uniji. To se provodi putem nacionalnih energetskih i klimatskih planova koji obuhvaćaju razdoblje od 10 godina te se trebaju redovito ažurirati. Prvi nacionalni energetski i klimatski planovi obuhvaćaju razdoblje od 2021. do 2030.
Zašto je energetska unija važna?
Energetskom unijom odgovara se na ključne izazove s kojima se EU suočava u području energetike. To su:
- klimatske promjene: EU je predan postizanju klimatske neutralnosti do 2050., a smanjenje emisija povezanih s energijom jedna je od ključnih aktivnosti u tom pogledu
- energetska ovisnost: EU bi kao najveći uvoznik energije na svijetu trebao smanjiti svoju ovisnost o vanjskim tržištima
- sve starija infrastruktura: EU treba u potpunosti integrirati svoja energetska tržišta, modernizirati svoju energetsku infrastrukturu i osigurati usklađenost nacionalnih cijena energije.
Uspostavljanjem potpuno funkcionalne energetske unije doprinosi se jačanju gospodarstva EU-a, njegovoj energetskoj sigurnosti i predanosti borbi protiv klimatskih promjena, a istodobno se potrošačima i poduzećima u EU-u osiguravaju veći izbor i niže cijene.
Preuzimanje vodeće uloge u području klimatskih promjena
EU je predan preuzimanju vodeće uloge u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. Čelnici i čelnice EU-a teže ostvarenju ambicioznog cilja da EU do 2050. bude klimatski neutralan, u skladu s Pariškim sporazumom. Suradnjom u narednim desetljećima zemlje EU-a žele osigurati maksimalno smanjenje emisija stakleničkih plinova i poduzeti mjere za neutralizaciju svih preostalih emisija.