Odnosi EU-a i zapadnog Balkana

Partneri sa zapadnog Balkana

Regija zapadnog Balkana obuhvaća šest partnera: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo*, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.

EU se zalaže za perspektivu pristupanja zapadnog Balkana EU-u, a nekoliko partnera na putu je prema članstvu u EU-u. Nakon sastanka na vrhu EU-a i zapadnog Balkana u Solunu 21. lipnja 2023. čelnici i čelnice EU-a ponovno su potvrdili svoju potporu naporima partnera u pogledu reformi i predanost unapređenju postupne integracije EU-a i regije, među ostalim na sastanku Europskog vijeća 26. lipnja 2025.

Osim toga, EU održava bliske veze s partnerima sa zapadnog Balkana i s njima surađuje u nizu važnih područja.

* Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.

Proces stabilizacije i pridruživanja

Proces stabilizacije i pridruživanja odvija se usporedno s pregovorima o pristupanju EU-u i služi kao potpora pregovorima.

Svaki partner sa zapadnog Balkana potpisao je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om, koji mu je individualno prilagođen.

EU istražuje mogućnosti za postupnu integraciju partnera sa zapadnog Balkana tijekom procesa proširenja iskorištavanjem mogućnosti koje nude postojeći instrumenti.

Plan rasta za zapadni Balkan

Kako bi se pomoglo partnerima sa zapadnog Balkana na europskom putu i potaknula brža socioekonomska konvergencija s EU-om, u studenome 2023. predstavljen je Plan rasta za zapadni Balkan. Plan se nadovezuje na postojeću potporu EU-a i dopunjuje financijska sredstva koja se pružaju u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III).

Sastoji se od četiri međusobno povezana stupa, a cilj mu je:

potaknuti gospodarsku integraciju partnera sa zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU-a
unaprijediti regionalnu gospodarsku suradnju djelovanjem zajedničkog regionalnog tržišta
ubrzati reforme povezane s EU-om
povećati financijsku pomoć putem namjenskog Instrumenta za reforme i rast.

U središtu je navedenog plana Instrument za reforme i rast za zapadni Balkan, financijski instrument kojim će se osigurati 6 milijardi eura u razdoblju 2024. – 2027. Od ukupnog iznosa, 2 milijarde eura bit će osigurano u obliku bespovratnih sredstava, a 4 milijarde eura u obliku zajmova. Instrumentom će se partnerima pomoći u provedbi reformi povezanih s EU-om na temelju ambicioznih programa reformi koje donosi svaki od partnera.

Plaćanja podliježu strogim uvjetima u pogledu dovršetka reformi utvrđenih u programu reformi. Osim toga, na primanje potpore EU-a u okviru Instrumenta primjenjuju se određeni uvjeti u pogledu djelotvornih demokratskih mehanizama. Ti mehanizmi obuhvaćaju višestranački parlamentarni sustav, slobodne i poštene izbore, pluralističke medije, neovisno pravosuđe, vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina. Još jedan uvjet za Srbiju i Kosovo jest da konstruktivno, s mjerljivim napretkom i konkretnim rezultatima, rade na normalizaciji svojih odnosa.

Ulaganja i trgovina između EU-a i zapadnog Balkana

Sastanci EU-a i zapadnog Balkana

Odvojeno od procesa pristupanja koji su trenutačno u tijeku čelnici i čelnice EU-a također održavaju redovite sastanke na vrhu s kolegama sa zapadnog Balkana. Sastanci na vrhu najvažniji su politički sastanci čelnika i čelnica EU-a i zapadnog Balkana.

EU održava i druge sastanke s partnerima sa zapadnog Balkana, uključujući:

sastanke Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje
neformalne sastanke na ministarskoj razini na marginama sastanka Vijeća za vanjske poslove
ministarske forume EU-a i zapadnog Balkana o pravosuđu i unutarnjim poslovima.