Strateške smjernice za pravosuđe i unutarnje poslove
Ugovorom iz Lisabona utvrđeno je da Europska unija mora predstavljati područje slobode, sigurnosti i pravde, na kojemu se u potpunosti poštuju temeljna prava. Da bi se to postiglo, Europsko vijeće dobilo je zadaću utvrđivanja strateških smjernica za zakonodavno i operativno planiranje u tom području. Smjernicama su obuhvaćeni aspekti poput vladavine prava, temeljnih prava, nadzora granica, migracijske politike i politike azila, policijske i pravosudne suradnje te digitalizacije pravosuđa.
Trenutačno stanje
Na sastanku 12. i 13. ožujka 2020. Vijeće namjerava raspravljati o strateškim smjernicama u području slobode, sigurnosti i pravde s ciljem njihove potvrde uoči sastanka Europskog vijeća u ožujku.
Smjernicama se pruža okvir za provedbu Strateškog programa za razdoblje 2019. – 2024. koji je Europsko vijeće donijelo u lipnju 2019., a obuhvaćaju četiri sastavnice:
- vrijednosti i vladavinu prava
- uzajamno povjerenje
- zaštitu zajedničkog europskog prostora
- ovladavanje novim tehnologijama i umjetnom inteligencijom.
Strateške smjernice od 2014.
U lipnju 2014. Europsko vijeće utvrdilo je strateške smjernice u području slobode, sigurnosti i pravde za sljedeće godine. Te su smjernice u skladu s prioritetima utvrđenima u Strateškom programu za EU, koji je također donesen u lipnju. Nadovezuju se na napredak postignut u okviru Stockholmskog programa, višegodišnjeg programa za pravosuđe i unutarnje poslove za razdoblje 2010. – 2014.
Preispitivanje u sredini programskog razdoblja tih smjernica dovršeno je 2017.
Detaljnije
Nakon donošenja Lisabonskog ugovora EU se usredotočio na izradu zakonodavstva za izgradnju snažnog pravnog okvira za pravosuđe i unutarnje poslove. Donošenjem strateških smjernica u lipnju 2014. naglasak je stavljen na provedbu i konsolidaciju postojećih pravnih instrumenata i mjera politika. U tom smislu strateškim smjernicama naglašena je potreba za:
- dosljednom i djelotvornom provedbom postojećih mjera
- poboljšanjem suradnje
- jačanjem uloge agencija EU-a
- istraživanjem potencijala novih tehnologija.
Europsko vijeće naglasilo je i potrebu za poboljšanjem povezanosti između unutarnjih i vanjskih politika EU-a. Područjima poput migracija i azila, borbe protiv terorizma te zaštite osobnih podataka, koja imaju globalni aspekt, potrebno se baviti i unutar EU-a i u odnosima s trećim zemljama.
Uz te opće aspekte u strateškim smjernicama dodatno su razrađeni glavni prioriteti za različita područja pravosuđa i unutarnjih poslova.
1. Zaštita i promicanje temeljnih prava
Uredba o zaštiti podataka (Infografika)
EU mora osigurati zaštitu i promicanje temeljnih prava unutar i izvan EU-a. Među tim pravima posebna je pozornost posvećena zaštiti podataka. U tom području jedan od ciljeva utvrđen strateškim smjernicama bilo je donošenje općeg okvira za zaštitu podataka. Taj je novi okvir stupio na snagu u svibnju 2016.
- Zaštita i promicanje ljudskih prava (osnovne informacije)
- Reforma zaštite podataka (osnovne informacije)
2. Migracije, azil i granice
Glavni ciljevi definirani u tom području bili su:
- optimizirati prednosti koje zakonite migracije mogu donijeti EU-u
- pružiti zaštitu onima kojima je potrebna
- riješiti pitanje nezakonitih migracija te izbjeći pogibije migranata koji pokušavaju doći u Europu.
Navedeno se mora učiniti vodeći računa o načelima solidarnosti i pravedne raspodjele odgovornosti.
Zakonite migracije
Kako bi se riješio izazov koji proizlazi iz starenja stanovništva, Europa mora ostati privlačno odredište za nadarene osobe i u najvećoj mjeri iskoristiti prilike koje se otvaraju zahvaljujući zakonitim migracijama. Strateškim smjernicama države članice pozvane su na raspravu s poslovnom zajednicom i drugim socijalnim partnerima, kao i na donošenje dosljednih i učinkovitih pravila te uvođenje aktivne politike integracije.
Azil
Temelj predanosti EU-a pružanju međunarodne zaštite snažna je europska politika azila. Jedan od glavnih prioriteta utvrđenih strateškim smjernicama bilo je prenošenje i provedba zajedničkog europskog sustava azila. Time će se osobama koje traže azil omogućiti jednaka postupovna jamstva i zaštita u svakoj državi članici EU-a.
Europsko vijeće pozvalo je i na jačanje uloge Europskog potpornog ureda za azil (EASO), agencije EU-a zadužene za jačanje suradnje i pružanje potpore državama članicama u vezi s pitanjima azila.
Nezakonite migracije
U vezi s pitanjem nezakonitih migracija, strateškim smjernicama pozvalo se na rad na glavnim uzrocima te pojave i hvatanje ukoštac s migracijskim tokovima. U oba aspekta temeljnu ulogu ima suradnja sa zemljama podrijetla i tranzita migranata. Ta suradnja u pitanjima povezanima s migracijama utvrđena je u globalnom pristupu migracijama i mobilnosti, okviru EU-a za dijalog i suradnju sa zemljama podrijetla, tranzita i odredišta, a koje nisu države članice EU-a.
Glavni ciljevi koje je utvrdilo Europsko vijeće u pogledu nezakonitih migracija bili su:
- jačanje i širenje programa regionalne zaštite
- učinkovitije rješavanje problema krijumčarenja ljudi i trgovanja ljudima
- uspostavljanje djelotvorne zajedničke politike vraćanja.
Granice i vize
Zbog nedostatka kontrola na unutarnjim granicama te sve većeg broja putnika koji stižu u EU potrebno je učinkovito upravljanje zajedničkim vanjskim granicama EU-a. Europsko vijeće pozvalo je na:
- modernizaciju upravljanja granicama na isplativ način
- jačanje pomoći koju pružaju Frontex i novi europski sustav za nadzor granica (Eurosur)
- istraživanje mogućnosti uspostave europskog sustava granične straže
- osuvremenjivanje zajedničke vizne politike.
3. Sigurnost: borba protiv kriminala i terorizma
U borbi protiv terorizma te teškog i organiziranog kriminala strateškim smjernicama pozvalo se na:
- mobilizaciju svih instrumenata pravosudne i policijske suradnje
- jačanje uloge Europola i Eurojusta.
To bi trebalo poduprijeti sljedećim:
- preispitivanjem međunarodne sigurnosne strategije
- razvojem sveobuhvatnog pristupa kibersigurnosti i kiberkriminalitetu
- sprečavanjem radikalizacije i ekstremizma te odgovorom na problem stranih boraca.
4. Pravosudna suradnja
Europsko vijeće naglasilo je potrebu za istinskim europskim područjem pravde, u kojem se poštuju različiti pravni sustavi i jača uzajamno povjerenje u međusobne pravosudne sustave. Neka od glavnih područja djelovanja jesu:
- promicanje dosljednosti i jasnoće zakonodavstva EU-a
- pojednostavnjenje pristupa pravosuđu
- jačanje prava optuženih osoba i zaštite žrtava
- poboljšanje uzajamnog priznavanja odluka i presuda
- poticanje napretka u pregovorima o Uredu europskog javnog tužitelja
- olakšavanje prekograničnih aktivnosti, operativne suradnje i osposobljavanja.
5. Slobodno kretanje
Europsko vijeće ponovno je naglasilo potrebu za zaštitom prava građana EU-a na slobodno kretanje te boravak i rad u drugim državama članicama, uz istodobno rješavanje problema mogućih zlouporaba ili lažna potraživanja.