Skip to content

Kako EU upravlja migracijskim tokovima

EU je donio razna pravila za upravljanje zakonitim migracijskim tokovima, obradu zahtjeva za azil i vraćanje nezakonitih migranata.

Privlačenje vještina i talenata

Europska komisija predstavila je 27. travnja 2022. komunikaciju o pristupu novoj i održivoj politici EU-a o zakonitim migracijama, čiji je cilj privući vještine i talente koji su EU-u potrebni za rješavanje problema manjka radne snage te odgovoriti na demografske promjene u Europi.

Istog je dana Komisija predstavila i dva prijedloga za modernizaciju Direktive o jedinstvenoj dozvoli i Direktive o osobama s dugotrajnim boravištem.

Baza talenata

EU radi na uspostavi baze talenata, tj. platforme na razini cijelog EU-a. Zahvaljujući EU-ovoj bazi talenata mogla bi se povećati vidljivost EU-a, a poslodavcima iz EU-a omogućiti bolji pristup državljanima trećih zemalja koji posjeduju određene vještine. Bit će to prva platforma na razini EU-a koja bi trebala olakšati i ubrzati međunarodno zapošljavanje za deficitarna zanimanja u cijelom EU-u.

Njezini su ciljevi:

  • povezati tražitelje zaposlenja iz trećih zemalja s poslodavcima iz EU-a
  • doprinijeti rješavanju problema kritičnog nedostatka radne snage na EU-ovu domaćem tržištu rada.

Namijenjena je:

  • tražiteljima zaposlenja iz trećih zemalja
  • poslodavcima u Europi, posebno u deficitarnim sektorima
  • zainteresiranim državama članicama, koje se mogu uključiti ako to žele.

Vijeće je u lipnju 2024. postiglo dogovor o pregovaračkom mandatu za Bazu talenata EU-a. Pregovori između danskog predsjedništva i Europskog parlamenta zaključeni su u studenome 2025. Vijeće je u ožujku 2026. dalo zeleno svjetlo za uspostavu Baze talenata EU-a.

Jedinstvena dozvola

Cilj je prijedloga za reviziju Direktive o jedinstvenoj dozvoli dodatno pojednostavniti taj postupak kako bi se državama članicama olakšalo privlačenje vještina i talenata iz trećih zemalja. Prijedlogom se poboljšava i zaštita radnika migranata od iskorištavanja i nejednakog postupanja.

Prijedlogom direktive nastoji se uspostaviti sljedeće:

  • jedinstveni postupak obrade zahtjeva za kombiniranu radnu i boravišnu dozvolu
  • jamstvo zajedničkog skupa prava državljanima trećih zemalja koji ispunjavaju uvjete, na temelju načela jednakog tretmana koji uživaju državljani države članice koja izdaje jedinstvenu dozvolu
  • brža obrada zahtjeva
  • mogućnost da nositelji jedinstvene dozvole promijene poslodavca
  • jasne upute u slučaju da nositelj jedinstvene dozvole postane nezaposlen.

Vijeće je 8. lipnja 2023. donijelo opći pristup. Vijeće i Europski parlament postigli su 20. prosinca privremeni dogovor o ažuriranju postupka za jedinstvenu dozvolu. Vijeće je Direktivu o jedinstvenoj dozvoli donijelo 12. travnja 2024.

Osobe s dugotrajnim boravištem

Prijedlog Komisije iz rujna 2020. također je dio šireg paketa o zakonitim migracijama i njime se nastoji:

  • stvoriti istinski status osobe s dugotrajnim boravkom u EU-u
  • ojačati prava osoba s dugotrajnim boravkom na kretanje i rad u drugim državama članicama.

Prijedlogom direktive utvrđuju se uvjeti pod kojima državljani trećih zemalja koji zakonito i neprekinuto borave u državi članici najmanje pet godina mogu dobiti dozvolu za dugotrajni boravak u EU-u ili dozvolu za stalni boravak.

Kako bi mogli steći status osobe s dugotrajnim boravkom, podnositelji zahtjeva morat će ispuniti određene uvjete, kao na primjer:

  • podnositelji zahtjeva iz trećih zemalja morat će dostaviti dokaze o stabilnim i redovitim izvorima sredstava dostatnih za vlastito uzdržavanje i uzdržavanje članova svoje obitelji, kao i o zdravstvenom osiguranju
  • države članice također mogu od državljana trećih zemalja zahtijevati da ispune uvjete povezane s integracijom.

Države članice EU-a 23. studenoga 2023. postigle su dogovor o pregovaračkom mandatu za ažuriranje te direktive.

Visokokvalificirani radnici

Vijeće je 7. listopada 2021. donijelo revidiranu Direktivu o plavoj karti. Novim se pravilima dodatno usklađuju uvjeti za ulazak i boravak visokokvalificiranih radnika iz trećih zemalja, a plava karta EU-a postala je privlačnija.

Cilj je tog sustava prihvata na razini EU-a privući i zadržati visokokvalificirane radnike, posebice u sektorima koji se suočavaju s nedostatkom kvalificirane radne snage, i to na sljedeće načine:

  • uspostavom uključivijih kriterija prihvata
  • olakšavanjem mobilnosti unutar EU-a
  • olakšavanjem spajanja obitelji
  • pojednostavnjenjem postupaka za priznate poslodavce
  • osiguravanjem vrlo visoke razine pristupa tržištu rada.

Države članice moći će zadržati nacionalne sustave za visokokvalificirane radnike usporedno sa sustavom plave karte EU-a. Međutim, novim se pravilima uvodi niz odredaba kako bi se osiguralo da nositelji plave karte EU-a i njihove obitelji ne budu u nepovoljnom položaju u odnosu na nositelje nacionalnih dozvola.

Direktiva o plavoj karti EU-a prvi je put donesena 2009. Komisija je 2016. predložila reformu pravila.

Karta s natpisom „plava karta” i zastavom EU-a te nekoliko apstraktnih ilustracija.
Plava karta EU-a: privlačenje talenata (Infografika)

Plava karta EU-a: privlačenje talenata (Infografika)

Preseljenje

Preseljenje omogućuje izbjeglicama kojima je potrebna zaštita da u EU uđu na zakonit i siguran način, a da pritom ne moraju riskirati živote na opasnim putovanjima.

Od 2015. uspješni programi preseljenja pod pokroviteljstvom EU-a pomogli su da više od 98 000 najranjivijih osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita pronađe utočište u Europskoj uniji. Prije provedbe svakog programa preseljenja zemlje EU-a najavljuju koliko izbjeglica planiraju primiti.

Program za 2021. i 2022. prvi je put uključivao, povrh obveza u pogledu preseljenja, i preuzimanje obveza u pogledu humanitarnog prihvata. Zajedno s programima humanitarnog prihvata države članice EU-a dosad su osigurale zaštitu za oko 130 000 osoba:

  • u razdoblju 2015. – 2017. primljeno je 19 455 osoba, čime je obuhvaćeno 86 % ukupnih preuzetih obveza
  • u razdoblju 2018. – 2019. primljeno je 45 570 osoba, čime je obuhvaćeno 91 % ukupnih preuzetih obveza
  • u razdoblju 2020. – 2021. primljeno je 24 656 osoba, čime je obuhvaćeno 72 % ukupnih preuzetih obveza
  • u razdoblju 2021. – 2022. primljeno je 33 800 osoba (gotovo 5000 osoba u okviru programâ preseljenja te 28 800 osoba u okviru programâ humanitarnog prihvata).

Razdoblje provedbe programa za 2020. i 2021. produljeno je zbog izbijanja koronavirusa. Obveze koje države članice preuzimaju u pogledu preseljenja i humanitarnog prihvata nastavile su se provoditi tijekom 2022.

U srpnju 2022. Europska komisija pokrenula je preuzimanje obveza za preseljenje i humanitarni prihvat za razdoblje 2023. – 2025. te je pozvala države članice da daju informacije o:

  • preuzetim obvezama za 2023.
  • predviđanjima o obvezama koje će preuzeti za razdoblje 2024. – 2025. (u mjeri u kojoj je to moguće).

Povrh programâ preseljenja, više od 37 300 osoba preseljeno je na temelju Izjave EU-a i Turske iz 2016.

Europska komisija predložila je 2016. uredbu o uspostavi okvira EU-a za preseljenje kako bi se potrebitim osobama osigurali sigurni i zakoniti putovi do međunarodne zaštite. Na taj će način EU prijeći s ad hoc programa preseljenja na stabilniji i održiviji okvir s većom predvidljivošću.

Drugi zakoniti migracijski tokovi

Studenti i istraživači

EU je 2016. donio direktivu o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih zemalja u svrhu istraživanja, studija, osposobljavanja, volonterstva, razmjena učenika ili obrazovnih projekata i obavljanja poslova au pair.

Tim se pravilima pomaže u:

  • promicanju EU-a kao svjetskog središta izvrsnosti
  • promicanju EU-a u globalnom nadmetanju za talente i vodeći položaj
  • povećanju ukupne konkurentnosti i stopa rasta EU-a
  • promicanju stvaranja i stjecanja znanja i vještina
  • razvoju solidarnosti i doprinošenju jačoj socijalnoj koheziji
  • doprinošenju uzajamnom obogaćivanju i upoznavanju drugih kultura.

Osim toga, EU promiče mobilnost studenata, istraživača i poduzetnika u okviru svojeg programa Erasmus+, čiji se proračun procjenjuje na 26,2 milijarde eura. Taj je iznos gotovo dvostruko veći od sredstava dodijeljenih prethodnom programu (2014. – 2020.). U programu za razdoblje 2021. – 2027. snažan je naglasak stavljen na socijalnu uključenost, zelenu i digitalnu tranziciju te promicanje sudjelovanja mladih u demokratskom životu.

Sezonski radnici

Gospodarstvo EU-a ovisi o velikom broju sezonskih radnika koji dolaze iz zemalja izvan EU-a jer je suočeno sa sve većim nedostatkom radne snage.

Vijeće i Parlament donijeli su 2014. Direktivu o sezonskim radnicima. U njoj su opisani uvjeti pod kojima državljani trećih zemalja mogu ući u EU i boraviti u njemu kao sezonski radnici.

Tim se pravilima pomaže u:

  • usklađivanju i pojednostavnjenju pravila o prihvatu diljem država članica
  • zaštiti sezonskih radnika iz trećih zemalja od iskorištavanja i loših radnih uvjeta
  • rješavanju problema nezakonita boravka u EU-u sezonskih radnika iz trećih zemalja.

Premještaji unutar trgovačkog društva

Vijeće i Parlament donijeli su 2014. Direktivu o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u okviru premještaja unutar društva.

Zahvaljujući tim novim pravilima državljani trećih zemalja mogu podnijeti zahtjev za prihvat u EU-u kao upravitelji, stručnjaci ili pripravnici u okviru premještaja unutar društva.

Spajanje obitelji

Spajanje obitelji omogućuje da se osobama koje zakonito borave u EU-u pridruže članovi njihovih obitelji. Time se podupire bolja integracija državljana trećih zemalja u društvo.

Pravila EU-a o spajanju obitelji utvrđena su u Direktivi o pravu na spajanje obitelji, kojom se utvrđuju zajednička pravila za ostvarivanje prava na spajanje obitelji u EU-u (uz iznimku Irske i Danske).

  • Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:

    EN

Tražitelji azila

Zajedničkim europskim sustavom azila utvrđuju se zajednički minimalni standardi za postupanje s tražiteljima azila. U praksi se s tražiteljima azila ne postupa jednako, a stopa priznavanja među državama članicama varira.

Velik broj tražitelja azila stoga se kreće unutar EU-a u potrazi za najboljom zemljom za podnošenje zahtjeva za azil. Ta je pojava poznata kao podnošenje višestrukih zahtjeva za azil.

Zbog migracijske krize taj se problem pogoršao, a potreba za boljim usklađivanjem postupaka i standardâ za dodjelu azila postala je još očiglednijom.

Ova infografika prikazuje pregled tražitelja azila u EU-u od 1990. do 2022.
Zahtjevi za azil u EU-u (Infografika)

Zahtjevi za azil u EU-u (Infografika)

Politika vraćanja i sporazumi o ponovnom prihvatu

EU-ova politika vraćanja temelji se na Direktivi o vraćanju. Njome se utvrđuju jasna, transparentna i pravedna pravila za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom.

Direktivom se također naglašava potreba za sklapanjem sporazuma o ponovnom prihvatu s trećim zemljama. Ti su sporazumi ključni za provedbu politike vraćanja EU-a kojom se utvrđuju pravila za vraćanje osoba koje nezakonito borave u EU-u u njihovu zemlju podrijetla.

EU pregovara s trećim zemljama i s njima sklapa sporazume o ponovnom prihvatu. Vijeće Komisiju ovlašćuje za pregovore o takvim sporazumima s ciljanim trećim zemljama.

EU je sklopio 18 sporazuma o ponovnom prihvatu. Sporazum iz Cotonoua, koji služi kao okvir EU-a za odnose sa 79 afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja, sadrži i odredbe o vraćanju nezakonitih migranata u njihove zemlje podrijetla.

Osim sporazumâ o ponovnom prihvatu, EU je s određenim trećim zemljama s istim ciljem sklopio i dogovore o vraćanju. Europsko vijeće i Vijeće redovito naglašavaju potrebu za jačanjem i poboljšanjem djelotvornosti EU-ove politike vraćanja i ponovnog prihvata, i to s pomoću cjelovite provedbe postojećih sporazuma o ponovnom prihvatu i dogovora o vraćanju te sklapanja novih dogovora.

U rujnu 2018. Komisija je predložila reformu zajedničkih pravila EU-a o vraćanju. Cilj je predloženih izmjena povećati učinkovitost postojećih pravila. Vijeće je 7. lipnja 2019. postiglo dogovor o stajalištu u vezi s novim pravilima za unapređenje učinkovitosti vraćanja.

Vijeće je u prosincu 2025. postiglo dogovor o stajalištu o novim pravilima EU-a kako bi postupci vraćanja osoba koje nemaju zakonsko pravo boravka u EU-u bili brži, jednostavniji i učinkovitiji. Predloženom uredbom uvode se zajednički postupci na razini EU-a i jasnije obveze za vraćenike, omogućuje uspostava centara za vraćanje u trećim zemljama, jača suradnja i poboljšava djelotvornost odluka o vraćanju.

U lipnju 2026. Vijeće i Europski parlament postigli su dogovor o novom zakonodavnom aktu EU-a, kojim se otvara put bržim i učinkovitijim postupcima vraćanja u cijelom EU-u. Postignutim se dogovorom dopunjuje pakt o migracijama i azilu i podupire njegova učinkovita provedba.

Teme

Posljednja izmjena: 30. ožujka 2025.