Detaljnije o zajedničkoj poljoprivrednoj politici

Potpora poljoprivrednicima i ruralnim područjima

Nekoliko zakona u Europskoj uniji zajedno tvori jedinstvenu politiku u području poljoprivrede – zajedničku poljoprivrednu politiku. Riječ je o najdugotrajnijoj politici EU-a, uspostavljenoj 1962., za koju će se iz proračuna EU-a u razdoblju 2021. – 2027. izdvojiti 386,6 milijardi eura, odnosno oko 0,34 eura dnevno po građaninu EU-a.

Zajednička poljoprivredna politika pomaže:

• opskrbiti 447 milijuna građana EU-a cjenovno pristupačnom, sigurnom i visokokvalitetnom hranom
• osigurati primjeren životni standard poljoprivrednicima podupirući 7 milijuna korisnika
• očuvati prirodne resurse i doprinijeti djelovanju u području klime, za što se izdvaja 40 % njezina proračuna.

ZPP čine tri dijela:

• izravna plaćanja za poljoprivrednike
• mjere za stabilizaciju tržišta
• potpora ruralnim područjima.

Izravna plaćanja za poljoprivrednike

EU poljoprivrednike podupire izravnim plaćanjima kako bi:

• za njih osigurao stabilan dohodak i zaštitio ih od nestabilnih cijena i godina sa slabim prinosom
• poljoprivrednicima pružio javna dobra koja tržišni mehanizmi inače ne osiguravaju, kao što su briga o njihovim poljoprivrednim površinama i zadovoljavanje standarda u području sigurnosti hrane, okoliša i dobrobiti životinja
• poljoprivredu učinio profitabilnom.

Tom potporom osigurava se pouzdana i obilna opskrba hranom po pristupačnim cijenama, a poljoprivrednicima se omogućuje da ispune sve standarde, koji su među najvišima na svijetu, u području sigurnosti, okoliša te zdravlja i dobrobiti životinja. Poljoprivrednici koji ne ispunjavaju zahtjeve primaju manju potporu ili je uopće ne primaju („poboljšana uvjetovanost”).

• Potpora dohotku u praksi (Europska komisija)

Mjere za stabilizaciju tržištâ

ZPP sadrži nekoliko tržišnih mjera za stabilizaciju poljoprivrednih tržišta, sprečavanje kriza na tržištima i protutežu visokoj nestabilnosti cijena, na primjer uslijed kratkoročne prekomjerne ponude. Te su mjere sljedeće:

• financijska sredstva EU-a namijenjena državama članicama za rješavanje problema u određenim sektorima
• posebna pravila za međunarodnu trgovinu poljoprivrednim proizvodima
• ad hoc intervencija u kriznim vremenima, koju ili mogu provesti vlade kupovanjem i skladištenjem proizvoda kao što su pšenica, riža ili mlijeko u prahu, ili se može pružiti u obliku potpore privatnim subjektima za skladištenje proizvoda kao što su šećer ili maslinovo ulje.

Te tržišne mjere dio su uredbe o zajedničkoj organizaciji tržišta.

EU je 2026. ažurirao ta pravila kako bi ojačao pregovaračku moć poljoprivrednika i osigurao im pravednu cijenu za hranu koju proizvode. Zahvaljujući tim promjenama poljoprivrednici mogu lakše:

• ostvariti jasne, pisane ugovore i poštene uvjete
• primati poticaje za pridruživanje organizacijama proizvođača kao što su zadruge i udruženja
• kolektivno pregovarati o ugovorima
• ostvariti pogodnosti od jasnih pravila o upotrebi izraza „meso” i naziva povezanih s mesom.

• Vijeće i Parlament postigli privremeni dogovor o jačanju pregovaračkog položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom (priopćenje za medije, 5. ožujka 2026.)
• Pregled tržišnih mjera (Europska komisija)

Potpora ruralnim područjima

Zajednička poljoprivredna politika od samog početka ovog stoljeća ruralnim područjima pomaže da se razviju, procvatu i ostanu naseljena.

Gotovo polovina Europe sastoji se od pretežito ruralnih područja, u kojima živi 25 % od 447 milijuna ljudi u EU-u. Te ruralne regije ujedno su neke od regija u najnepovoljnijem položaju u EU-u, čiji je BDP po stanovniku znatno manji od prosjeka EU-a.

Mjerama ruralnog razvoja EU-a u okviru ZPP-a pomaže se:

• modernizirati poljoprivredna gospodarstva
• povećati ulaganja u infrastrukturu, uključujući povezivost i osnovne usluge
• ojačati konkurentnost poljoprivrednog sektora
• osigurati generacijska obnova u poljoprivredi.

Osim toga, kohezijska politika EU-a dopunjuje politiku ruralnog razvoja, posebno podupiranjem uravnoteženog razvoja u različitim regijama.

• Financiranje i djelovanje u području ruralnog razvoja (Europska komisija)
• Ulaganja u okviru kohezijske politike (Europska komisija)

Pojednostavnjenje ZPP-a

Vijeće je 18. prosinca 2025. donijelo nove mjere za pojednostavnjenje ZPP-a. Cilj je povećati konkurentnost europske poljoprivrede smanjenjem birokracije, podupiranjem poljoprivrednika, uključujući male poljoprivrednike i start-up poduzeća, poticanjem inovacija i povećanjem produktivnosti. Novim bi se mjerama postiglo sljedeće:

• smanjenje administrativnog opterećenja i kontrola za poljoprivrednike i nacionalne uprave
• povećanje isplata malim poljoprivrednicima i pojednostavnjenje pravila o uvjetovanosti
• smanjenje kontrola na terenu i uklanjanje godišnjeg poravnanja s obzirom na uspješnost
• poboljšanje financiranja poljoprivrednika u kriznim razdobljima.

Predložene mjere mogle bi dovesti do godišnjih ušteda od 1,6 milijardi eura za poljoprivrednike i više od 200 milijuna eura za nacionalne uprave.

• Vijeće odobrilo pojednostavnjenje zajedničke poljoprivredne politike (priopćenje za medije, 18. prosinca 2025.)
• Pojednostavnjenje pravila EU-a

Razdoblje financiranja 2023. – 2027.

Financiranje zajedničke poljoprivredne politike redovito se preispituje kako bi se prilagodilo novim izazovima s kojima se poljoprivredni sektor EU-a suočava.

Novo razdoblje financiranja započelo je 2023. i trajat će do 2027. Taj ciklus usmjeren je na:

• pravedniju raspodjelu sredstava radi bolje potpore manjim poljoprivrednim gospodarstvima i mlađim poljoprivrednicima
• doprinos okolišnim i klimatskim ciljevima EU-a
• davanje veće fleksibilnosti državama članicama u planiranju.

Zajednička poljoprivredna politika nakon 2027.

Na sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo 22. rujna 2025. ministri i ministrice poljoprivrede raspravljali su o okviru za budući ZPP koji je predložila Komisija.

Razmijenili su mišljenja o tome kako će se nova struktura financiranja, koja obuhvaća 293,7 milijardi eura za potporu dohotku i kriznim situacijama, uskladiti s nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima radi osiguravanja održivog poljoprivrednog rasta i otpornosti u cijelom EU-u.

• Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo, 22. i 23. rujna 2025.
• Uredba o ZPP-u nakon 2027. (prijedlog Komisije)

Potreba za financiranjem u području poljoprivrede

Poljoprivredno-prehrambeni sektor jedan je od najvećih gospodarskih sektora u EU-u. Zaslužan je za 40 milijuna radnih mjesta, a oko 10 milijuna poljoprivrednika radi na osiguravanju visokokvalitetne i cjenovno pristupačne hrane, nastojeći očuvati prirodne resurse.

Međutim, poljoprivredni sektor suočava se s jedinstvenim izazovima u usporedbi s drugim sektorima:

• uvelike ovisi o vremenskim uvjetima i klimi te može biti pogođen ekstremnim vremenskim uvjetima kao što su suše ili poplave, što dovodi do nestabilnosti proizvodnje
• proizvodnja iziskuje vrijeme i planiranje, što znači da se opskrba prilagođava uz određeni odmak.

To može uzrokovati nestabilnost tržišta i dovesti do promjenjivih cijena.

Osim toga, poljoprivredno-prehrambeni sektor suočava se s izazovima kao što su globalno tržišno natjecanje, gospodarska i financijska kriza, klimatske promjene te promjenjivi troškovi sirovina kao što su gorivo i gnojivo.

Unatoč važnosti proizvodnje hrane i povećanju prosječnih dohodaka u posljednjih 20 godina, dohodak poljoprivrednika i dalje je gotovo 40 % niži od dohotka od nepoljoprivrednih djelatnosti.

Udio dohotka poljoprivrednika u prosječnom dohotku u EU-u

Financiranje ZPP-a

Zajednička poljoprivredna politika financira se iz dvaju fondova (koji se nazivaju i stupovi) u okviru proračuna EU-a:

• Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP), kojim se financiraju izravna potpora i tržišne mjere
• Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), kojim se financira ruralni razvoj.

Plaćanjima upravlja svaka država članica EU-a na nacionalnoj razini. Ruralni razvoj sufinanciraju države članice.

• Financiranje ZPP-a (Europska komisija)

Uloga Vijeća u ZPP-u

Vijeće EU-a odgovorno je za donošenje zakonodavstva, uglavnom zajedno s Europskim parlamentom, na temelju prijedlogâ Europske komisije i slijedeći redovni zakonodavni postupak. Krajem 2021. Vijeće i Parlament odobrili su nova pravila ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027., a u proljeće 2024. donijeli su određene izmjene kako bi pravila učinili fleksibilnijima i kako bi smanjili birokraciju za poljoprivrednike.

Države članice EU-a, u suradnji s Europskom komisijom, upravljaju svakodnevnim funkcioniranjem ZPP-a. Vijeće osigurava da su države članice uključene u svaki aspekt politike, posebno kad je riječ o delegiranim aktima koje može donijeti Komisija, primjerice radi ažuriranja tehničkih pojedinosti u zakonodavstvu.

Rad Vijeća na svim pitanjima povezanima sa ZPP-om priprema Posebni odbor za poljoprivredu (POP), koji se sastoji od predstavnika vlada država članica. Odbor postoji od 1960.

• Posebni odbor za poljoprivredu (POP)
• Koja je uloga Vijeća?

Također pogledajte