Pravila financiranja u okviru ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027.

Prilagodba novim izazovima

Opći je cilj EU-ove zajedničke poljoprivredne politike pružiti cjenovno pristupačnu, sigurnu i visokokvalitetnu hranu, osigurati stabilan dohodak za poljoprivrednike, stabilizirati tržišta te poduprijeti ruralna područja.

Ta se politika, uspostavljena šezdesetih godina 20. stoljeća, redovito preispituje i prilagođava novim izazovima s kojima se susreće poljoprivredni sektor EU-a.

Glavni ciljevi ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027.

Najnovijom reformom za razdoblje 2023. – 2027. EU nastoji:



• državama članicama dati veću fleksibilnost u planiranju

• pravednije raspodijeliti sredstva radi djelotvornije potpore manjim poljoprivrednim gospodarstvima i mlađim poljoprivrednicima

• doprinijeti okolišnim i klimatskim ciljevima EU-a

• povećati konkurentnost sektora i osigurati pripravnost na krizu.

Fleksibilnost u planiranju za države članice

Novouspostavljeni način rada zemljama će omogućiti veću fleksibilnost u dodjeli poljoprivrednih sredstava, i to na temelju lokalnih uvjeta i potreba.

Umjesto zahtijevanja specifičnih mjera, reformirani ZPP prednost daje ciljevima. Time se državama članicama EU-a daje fleksibilnost da procijene koje su njihove specifične potrebe i među različitim instrumentima odaberu sredstvo za ostvarenje zadanih ciljeva.

Ti instrumenti moraju biti navedeni u nacionalnim strateškim planovima. Europska komisija zatim mora odobriti svaki plan kako bi osigurala da se njime ne narušava jedinstveno tržište odnosno da plan ne predstavlja prevelik teret za poljoprivredna gospodarstva ili uprave.

Države članice EU-a svake godine moraju podnositi izvješća kako bi se pratio njihov napredak u ostvarivanju ciljeva na razini EU-a. Zajednički skup pokazatelja rezultata, dogovoren na razini EU-a, osigurava dosljednu i pravednu evaluaciju djelotvornosti primijenjenih mjera.

Pravednija raspodjela plaćanja

Izravna plaćanja poljoprivrednicima osiguravaju stabilan dohodak i sigurnosnu mrežu koja iz štiti od promjenjivih cijena. Ta bi plaćanja u razdoblju 2023. – 2027. trebala bi biti pravednije raspodijeljena:

• 10 % dodjeljuje se manjim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima
• 3 % dodjeljuje se mlađim poljoprivrednicima
• plaćanja su povezana sa socijalnim uvjetima i uvjetima rada.

Zbog te preraspodjele plaćanja za druge korisnike mogla bi se smanjiti ili ograničiti.

Zelenije poljoprivredne prakse

Novim pravilima poljoprivrednici se potiču i od njih se zahtijeva da usvoje prakse koje pogoduju klimi i prirodi, na primjer:

• poljoprivredna gospodarstva koja primaju izravna plaćanja moraju zaštititi močvarna područja i tresetišta kako bi se očuvala tla bogata ugljikom
• poljoprivrednici mogu dobiti dodatnu potporu iz ekoshema za primjenu praksi pogodnih za prirodu i klimu koje nadilaze obvezne zahtjeve. Države članice EU-a moraju potrošiti 25 % izravnih plaćanja za te ekosheme.

Povećanje konkurentnosti i priprema za krize

EU također želi ojačati položaj poljoprivrednika u lancu opskrbe, kao i povećati konkurentnost u tom sektoru. Nova pravila za razdoblje 2023. – 2027. potiču suradnju između proizvođača i poljoprivrednih gospodarstava kako bi se ponuda uskladila s potražnjom.

Nadalje, pričuva od 450 milijuna eura godišnje omogućit će EU-u da se nosi s budućim krizama, čiji uzroci mogu biti bolesti životinja, poremećaji na tržištu, ekstremni vremenski uvjeti ili visoke cijene energije ili ulaznih materijala, primjerice u kontekstu agresivnog rata Rusije. U 2022. i 2023. mobilizirana je milijarda eura kako bi se poljoprivrednicima pomoglo da se nose s kriznim situacijama.

Rješavanje bojazni poljoprivrednika

Kako bi odgovorio na probleme poljoprivrednika, godinu dana nakon početka nove politike ZPP-a EU je uveo mjere za smanjenje administrativnog opterećenja poljoprivrednika i omogućio veću fleksibilnost u ispunjavanju nekih od zahtjeva ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027.

Izmijenjenim pravilima omogućuju se odstupanja za slučajeve neočekivanih vremenskih uvjeta i za zahtjeve u pogledu okoliša, uključujući:

• prakse pokrova tla
• plodored i diversifikaciju usjeva
• zemljišta na ugaru i obilježja krajobraza.

Mala poljoprivredna gospodarstva površine ispod deset hektara, koja čine 65 % korisnika ZPP-a, no pokrivaju samo 10 % zemljišta, neće se provjeravati ili kažnjavati ako ne poštuju pravila o zaštiti okoliša, čime se znatno smanjuje administrativno opterećenje mnogih, uz istodobno podupiranje obveza u području okoliša.

Osim toga, države članice EU-a sada mogu izmijeniti svoje strateške planove dvaput godišnje, a ne samo jednom.

Tim se promjenama postiže ravnoteža između okolišnih i klimatskih ciljeva i problema poljoprivrednika, uzimajući u obzir učinak geopolitičkih kretanja, kao što su posljedice ruske invazije na Ukrajinu, i ekstremnih vremenskih uvjeta.

• Vijeće dalo konačno zeleno svjetlo ciljanoj reviziji zajedničke poljoprivredne politike (priopćenje za medije, 13. svibnja 2024.)

Pravni kontekst

ZPP za razdoblje 2023. – 2027. obuhvaćen je sljedećim uredbama:

• Uredbom o strateškim planovima
• Uredbom o zajedničkoj organizaciji tržišta
• Horizontalnom uredbom o financiranju i nadzoru ZPP-a te upravljanju njime
• Zajednička poljoprivredna politika za razdoblje 2023. – 2027. (Europska komisija)

Poljoprivredna politika EU-a nakon 2027.

Vijeće je u prosincu 2024. jednoglasno odobrilo zaključke o budućoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici. U skladu sa zaključcima, buduća poljoprivredna politika trebala bi biti:

• konkurentna
• otporna na krize
• održiva
• prilagođena poljoprivrednicima
• utemeljena na znanju.

U zaključcima se ističe važnost ZPP-a za postizanje tih ciljeva i ključni ciljevi osiguravanja sigurnosti opskrbe hranom, uz istodobno jamčenje primjerenog životnog standarda za poljoprivredne zajednice i razumnih cijena za potrošače.

• Konkurentna zajednička poljoprivredna politika usmjerena na poljoprivrednike: Vijeće odobrilo zaključke (priopćenje za medije, 9. prosinca 2024.)

Na sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo u ožujku 2025. ministri i ministrice održali su raspravu o Komunikaciji o viziji za poljoprivredu i hranu, koju je Europska komisija objavila nekoliko tjedana ranije.

Vizija je usmjerena na četiri prioritetna područja:

• osiguravanje veće privlačnosti poljoprivrede za buduće generacije
• osiguravanje konkurentnog i otpornog poljoprivredno-prehrambenog sektora
• osiguravanje otpornosti poljoprivredno-prehrambenog sektora na buduće promjene
• osiguravanje pravednih životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima.

Pojednostavnjenje pravila EU-a, istraživanja, inovacija i digitalizacije među glavnim su pokretačima za postizanje ciljeva u tim prioritetnim područjima.

• Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo, 24. ožujka 2025.