Civilna zaštita EU-a
Bilo koja zemlja u svijetu može zatražiti pomoć iz Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu ako izvanredna situacija nadilazi njezine kapacitete za odgovor na katastrofu.
Što je civilna zaštita?
Civilna zaštita obuhvaća preventivne mjere za smanjenje učinka budućih izvanrednih situacija ili katastrofa i pomoć stanovništvu kojemu je ona potrebna nakon prirodne katastrofe ili katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.
Ovisno o prirodi katastrofe, ta pomoć može imati različite oblike, kao što su:
- operacije potrage i spašavanja
- gašenje šumskih požara i požara u urbanim sredinama
- razmještanje medicinskog osoblja
- medicinska oprema i lijekovi
- pročišćavanje vode
- privremena skloništa za izvanredne situacije
- sigurna repatrijacija građana i građanki EU-a.
Zemlje pogođene katastrofama velikih razmjera često su preopterećene, a njihov kapacitet za odgovor ograničen. Stoga je ključno pružiti koordiniran odgovor na razini EU-a kako bi se:
- osiguralo pružanje pomoći ondje gdje je potrebna
- izbjeglo udvostručivanje pružanja pomoći.
Kako funkcionira Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu?
Mehanizmom EU-a za civilnu zaštitu koordinira se odgovor na razini EU-a na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem. Njegov je cilj:
- poticati suradnju među nacionalnim tijelima civilne zaštite
- povećati razinu javne svijesti o katastrofama i pripravnost na njih
- omogućiti brzu, djelotvornu i koordiniranu pomoć pogođenom stanovništvu.
Uz 27 država članica EU-a u tom mehanizmu sudjeluju i određene zemlje koje nisu članice EU-a: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Island, Moldova, Norveška, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Ukrajina.
Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC) operativno je središte Mehanizma za civilnu zaštitu. Centar neprekidno prati događaje u svijetu i koordinira napore EU-a u pogledu odgovora na katastrofe.
Operacije civilne zaštite podupiru se i satelitskim kartama koje se izrađuju u okviru usluga upravljanja kriznim situacijama programa Copernicus. Pravodobne i precizne geoprostorne informacije iz programa Copernicus korisne su za utvrđivanje pogođenih područja i planiranje operacija pružanja pomoći u slučaju katastrofe.
Mehanizam uključuje Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu. Riječ je o prethodno namijenjenim dobrovoljno udruženim sredstvima država članica za hitno razmještanje u EU-u ili izvan njega.
EU je 2019. uspostavio pričuvu sustava rescEU, koja obuhvaća:
- flotu zrakoplova i helikoptera za gašenje požara
- zrakoplove za medicinsku evakuaciju
- zdravstvene timove za hitne slučajeve i poljske bolnice
- zalihe medicinske opreme i mobilne laboratorijske kapacitete
- kapacitete za otkrivanje, dekontaminaciju i stvaranje zaliha za odgovor na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne nesreće
- privremena skloništa
- prijevoz i logistiku.
Mehanizmom EU-a za civilnu zaštitu ujedno se pomaže u koordinaciji aktivnosti koje nacionalna tijela provode u području sprečavanja katastrofa i pripravnosti na njih te se doprinosi razmjeni najboljih praksi.
Kako bi se osigurao bolji odgovor na buduće izazove, Vijeće je u svibnju 2021. donijelo novu uredbu o jačanju tog mehanizma.
Tim se novim pravilima EU-u osiguravaju dodatni kapaciteti za odgovor na nove rizike u EU-u i izvan njega i povećava pričuva sustava rescEU.
EU je u studenome 2023. donio odluku o financiranju vatrogasnih zrakoplova i helikoptera za razdoblje do kraja 2027.
Civilna zaštita EU-a na djelu
Bilo koja zemlja u svijetu, a također i Ujedinjeni narodi i njegove agencije te druge međunarodne organizacije, mogu zatražiti pomoć iz Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu ako razmjeri izvanredne situacije nadilaze njihove kapacitete za samostalan odgovor.
Nakon što određena zemlja zatraži pomoć, ERCC koordinira i mobilizira pomoć ili stručno znanje koje pružaju države članice.
Od 2001. Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu aktiviran je više od 770 puta unutar i izvan EU-a.
Situacije u kojima je u posljednje vrijeme aktiviran uključuju:
- rat Rusije protiv Ukrajine
- sukob na Bliskom istoku
- šumske požare i poplave u Europi
- potres u Turskoj i Siriji 2023.
- izvanrednu zdravstvenu situaciju zbog bolesti COVID-19 od 2020. do 2022.
- repatrijacije iz Afganistana 2021.
Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine
Kao odgovor na vojnu agresiju Rusije EU koordinira dosad najveću operaciju Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu.
Sve zemlje EU-a, kao i Island, Moldova, Norveška, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska, pružaju Ukrajini materijalnu pomoć, a ona obuhvaća:
- medicinske potrepštine
- agregate za proizvodnju električne energije
- predmete za skloništa i zaštitnu odjeću
- vatrogasnu opremu
- hranu i crpke za vodu.
EU je uspostavio logističke centre u Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj radi učinkovitijeg slanja potrepština Ukrajini.
Imajući u vidu golemu potrebu za medicinskim potrepštinama u Ukrajini, EU je mobilizirao stratešku pričuvu sustava rescEU. EU ujedno koordinira medicinsku evakuaciju ukrajinskih pacijenata kojima je hitno potrebno liječenje i otvorio je poseban medicinski centar u Rzeszówu (Poljska).
Izvanredna zdravstvena situacija zbog bolesti COVID-19
Tijekom pandemije bolesti COVID-19 EU je pomogao u koordinaciji i financiranju isporuke medicinske opreme i povezanih potrepština diljem Europe i svijeta.
Zbog izvanredne zdravstvene situacije uzrokovane bolešću COVID-19 Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu aktiviran je 260 puta u razdoblju od 2020. do 2022., što je najveći broj aktivacija u njegovoj povijesti.
Pružena pomoć obuhvaćala je sljedeće:
- donacije zaštitne opreme kao što su maske, rukavice, odijela i naočale
- medicinske timove i medicinsku opremu
- cjepiva
- prekogranično liječenje pacijenata
- prijevoz u matičnu zemlju za građane i građanke EU-a koji su se zatekli u inozemstvu.
Civilna zaštita i klimatske promjene
Ekstremni vremenski uvjeti uzrokovani klimatskim promjenama sve su češći, intenzivniji i dugotrajniji.
Stoga je Vijeće u ožujku 2022. usvojilo zaključke u kojima poziva na to da se zbog posljedica klimatskih promjena dodatno prilagode sustavi civilne zaštite u području prevencije, pripravnosti, odgovora i oporavka.
U tom se kontekstu države članice potiču da:
- ulažu u istraživanja i inovacije
- osiguraju dostupnost dostatnih kapaciteta na nacionalnoj razini
- podupiru pripravnost stanovništva.
Ti su zaključci važan korak prema jačanju otpornosti EU-a.
Klimatske promjene uzimaju danak u ljudskim životima i novcu (Infografika)
Radna skupina Vijeća za civilnu zaštitu
U Vijeću je Radna skupina za civilnu zaštitu (PROCIV) tijelo odgovorno za rasprave o pitanjima povezanima s civilnom zaštitom, kao što su:
- zakonodavni prijedlozi Komisije
- zaključci Vijeća o posebnim temama
- doprinosi pregovorima u okviru međunarodnih foruma.
U okviru te radne skupine ujedno se održavaju rasprave o politikama i razmjene mišljenja o određenim temama. Radnom skupinom predsjeda rotirajuće predsjedništvo Vijeća, koje priprema program rada.
Posljednja izmjena: 1. kolovoza 2025.