Skip to content

Kako priroda pomaže u borbi protiv klimatskih promjena

Zdrava priroda i zdrava tla nisu važni samo za bioraznolikost, već i za hvatanje emisija CO2 i otpornost na klimatske promjene. Zato EU radi na zaštiti ekosustava i prirodnih staništa.

Uloga prirode kao ponora ugljika

Prirodna područja hvataju ugljikov dioksid (CO2) iz atmosfere u sklopu procesa prirodne fotosinteze i pohranjuju ga u takozvane ponore ugljika.

Šume, tla, tresetišta i oceani djeluju kao ponori ugljika. Očuvanje njihova zdravlja ima ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena.

Međutim, mnogi su ekosustavi trenutačno narušeni, što smanjuje njihov kapacitet za sekvestraciju ugljika. Na primjer, u nekim državama članicama EU-a šume su zbog čimbenika poput povećane sječe, požara i štete koju im nanose štetni organizmi počele ispuštati više CO2 nego što ga mogu apsorbirati.

Obnova šuma i drugih prirodnih područja te povećanje njihove otpornosti na događaje koji dovode do propadanja ekosustava ključni su za održavanje i, ako je to moguće, povećavanje, njihove sposobnosti apsorpcije CO2. Bez obnove njihova bi se funkcija ponora ugljika mogla smanjiti, što bi moglo negativno utjecati na cilj EU-a da se do 2050. postigne klimatska neutralnost.

Ruke koje potiskuju emisije koje izlaze iz tvorničkih dimnjaka.
Klima

Klima

Mjere EU-a za zaštitu prirode i tla

Kako bi se povećala sposobnost prirode da djeluje kao ponor ugljika i zaštitila njezina bioraznolikost, EU je donio određene mjere. Među njima su:

  • Akt o obnovi prirode
  • ambiciozniji ciljevi za uklanjanje ugljika u sektoru korištenja zemljišta.

Akt o obnovi prirode

Cilj je Akta o obnovi prirode utvrditi obvezujući cilj na razini EU-a, kojim će se od država članica zahtijevati da uspostave djelotvorne mjere obnove kojima bi se do 2030. obuhvatilo najmanje 20 % kopnenih i morskih područja EU-a.

Do 2050. morat će se uspostaviti mjere za sve ekosustave kojima je potrebna obnova.

Cilj za uklanjanje ugljika u sektoru korištenja zemljišta

U Uredbi o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF), koja je revidirana u okviru paketa „Spremni za 55 %”, utvrđen je novi, ambiciozniji cilj na razini EU-a za neto uklanjanja stakleničkih plinova koji treba postići do 2030. (310 milijuna tona ekvivalenta CO2).

Uredbom su utvrđeni i obvezujući ciljevi za povećanje neto uklanjanja stakleničkih plinova za svaku državu članicu.

U ovoj infografici objašnjava se kako se revizijom uredbe o LULUCF-u utvrđuju pravila za smanjenje emisija i uklanjanje ugljika u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva.
Spremni za 55 %: postizanje klimatskih ciljeva u sektorima korištenja zemljišta i šumarstva (Infografika)

Spremni za 55 %: postizanje klimatskih ciljeva u sektorima korištenja zemljišta i šumarstva (Infografika)

Posljednja izmjena: 31. siječnja 2025.