"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.

Za više informacija i promjenu postavki posjetite našu stranicu s politikom o kolačićima.

български español čeština dansk Deutsch eesti Ελληνικά English français Gaeilge hrvatski italiano latviešu lietuvių magyar Malti Nederlands polski português română slovenčina slovenščina suomi svenska
Skip to content

Kako EU financira prelazak na klimatsku neutralnost?

Zemlje EU-a obvezale su se na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Za ostvarenje zelene tranzicije bit će potrebna ogromna ulaganja.

EU i njegove države članice za tu su svrhu u tekućem višegodišnjem proračunu namijenili gotovo 660 milijardi eura. Osim toga, dio prihoda od dražbovne prodaje emisijskih jedinica u okviru sustava za trgovanje emisijama izdvaja se i za djelovanje u području klime. Novac će se raspodijeliti iz niza fondova namijenjenih različitim aspektima zelene tranzicije. Nadalje, EU potiče privatna ulaganja u tehnologije koje doprinose ozelenjivanju europskoga gospodarstva.

U ovoj infografici prikazana su dodijeljena financijska sredstva EU-a za prelazak na klimatsku neutralnost.

Kako EU financira prelazak na klimatsku neutralnost?

EU i njegove države članice uključuju klimatske mjere u svoje rashode. U ovoj se infografici predstavljaju fondovi i alati EU-a koji se upotrebljavaju za raspodjelu znatnog dijela proračuna EU-a, zajedno s dijelom prihoda od dražbovne prodaje emisijskih jedinica u okviru sustava za trgovanje emisijama (ETS).

34 %, odnosno gotovo 658 milijardi eura iz proračuna EU-a za razdoblje 2021. – 2027. i instrumenta za oporavak Next Generation EU izdvojeno je ili će se izdvojiti za djelovanje u području klime (uključujući 275,7 milijardi eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost te 93,5 milijardi eura iz Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj). dio prihoda od emisijskih jedinica u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama potrošit će se i na djelovanje u području klime.

Nitko neće biti zapostavljen

Socijalni fond za klimatsku politiku

Najmanje 86,7 milijardi eura za razdoblje 2026. – 2032. za potporu osobama i poduzećima koji su najviše pogođeni uvođenjem novog sustava trgovanja emisijama za zgrade, cestovni promet i goriva za dodatne sektore.

Fond će se financirati prihodima od prodaje emisijskih jedinica u okviru postojećeg i novog sustava trgovanja emisijama.

Mehanizam za pravednu tranziciju

Oko 55 milijardi eura za ublažavanje socijalnih i gospodarskih posljedica zelene tranzicije, s naglaskom na regijama, sektorima i radnicima suočenima s najvećim izazovima.

Tri stupa:

1. Fond za pravednu tranziciju

19,7 milijardi eura trebalo bi mobilizirati ulaganja u iznosu većem od 27 milijardi eura:

  • produktivna ulaganja u mala i srednja poduzeća te osnivanje novih poduzeća
  • istraživanje i razvoj, digitalne inovacije i povezivost
  • čista energija i energija iz obnovljivih izvora
  • jačanje kružnoga gospodarstva i obnove zemljišta
  • prekvalifikacija radnika i tražitelja zaposlenja
  • aktivnosti u području obrazovanja i socijalnog uključivanja.

2. Program za pravednu tranziciju u okviru fonda InvestEU

Namjenskim proračunskim jamstvom u okviru fonda InvestEU mobilizirat će se do 15 milijardi eura ulaganja u najteže pogođene regije.

3. Instrument za kreditiranje u javnom sektoru

  • 1,3 milijarde eura u obliku bespovratnih sredstava iz proračuna EU-a
  • 6 – 8 milijardi eura u obliku zajmova Europske investicijske banke (EIB)

Cilj: povećati javna ulaganja za potrebe regionalnog razvoja do razine od 15,3 milijardi eura.

Fond za modernizaciju

U razdoblju 2021. – 2030. oko 57 milijardi eura izdvaja se za 10 država članica s nižim dohotkom za ulaganja u:

  • energiju iz obnovljivih izvora
  • energetsku učinkovitost
  • skladištenje energije
  • energetske mreže
  • pravednu tranziciju u regijama ovisnima o ugljiku.

(Točan iznos ovisi o cijeni ugljika. Izračun na temelju cijene od 75 eura po toni CO2.)

Fond za modernizaciju financira se dražbovnom prodajom emisijskih jedinica u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS), počevši s 2 % ukupne količine emisijskih jedinica za razdoblje 2021. – 2030.

Od siječnja 2021. isplaćeno je 12,65 milijardi eura kako bi se poduprlo više od 170 projekata u deset zemalja.

Poticanje inovacija, istraživanja i razvoja

Obzor Europa

93,5 milijardi eura putem ključnog programa EU-a za financiranje istraživanja i inovacija. 35 % sredstava potrošit će se na projekte povezane s klimom:

  • borbu protiv klimatskih promjena
  • ostvarivanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja
  • poticanje konkurentnosti i rasta EU-a.

Fond za inovacije

U razdoblju 2020. – 2030. oko 40 milijardi eura za razvoj inovativnih tehnologija s niskom razinom emisije ugljika, uključujući:

  • tehnologije i procese u energetski intenzivnim sektorima
  • hvatanje, upotrebu i skladištenje ugljika
  • obnovljive izvore energije
  • skladištenje energije.

Fond za inovacije financira se dražbom od oko 530 milijuna emisijskih jedinica u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama. Točan iznos ovisi o cijeni ugljika. Izračun na temelju cijene od 75 eura po toni CO2.)

Zaštita okoliša

Program LIFE za okoliš i djelovanje u području klime

5,4 milijarde eura u razdoblju 2021. – 2027. za potporu projektima i aktivnostima iz sljedećih područja:

  • priroda i bioraznolikost
  • kružno gospodarstvo i kvaliteta života
  • ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba na njih
  • prelazak na čistu energiju.

Izvan EU-a

EU i njegove države članice zaslužni su za najveći dio javnog financiranja borbe protiv klimatskih promjena u svijetu. Gotovo 36 milijardi eura u 2023. (28,6 milijardi financijskih sredstava iz javnih izvora i 7,2 milijardi privatnih financijskih sredstava). Cilj je pomoći zemljama u razvoju da:

  • smanje emisije
  • izgrade otpornost na posljedice klimatskih promjena.

Posljednja izmjena: 13. studenoga 2024.