Objašnjenje izvoza ukrajinskih žitarica
Od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. izvoz žitarica iz Ukrajine ozbiljno je narušen. Više od četiri mjeseca ruska vojna plovila blokirala su ukrajinske luke u Crnom moru.
Od srpnja 2022. do srpnja 2023. postojao je dogovor između Ujedinjenih naroda, Turske i Rusije o dopuštanju izvoza putem sigurnog pomorskog humanitarnog koridora u Crnom moru (crnomorska inicijativa za žitarice).Više od 1000 brodova punih žitarica i drugih prehrambenih proizvoda napustilo je Ukrajinu iz triju ukrajinskih luka (Čornomorsk, Odesa i Južni/Pivdenij) tijekom provedbe inicijative.
Rusija je 17. srpnja 2023. najavila svoju odluku o povlačenju iz crnomorske inicijative za žitarice.
Što se izvozilo u okviru crnomorske inicijative za žitarice?
U okviru crnomorske inicijative za žitarice do srpnja 2023. izvezeno je gotovo 33 milijuna tona žitarica i ostalih prehrambenih proizvoda.
Od ukupnog tereta preko 50 % činio je kukuruz, žitarica koja je bila najviše pogođena zastojima u ukrajinskim silosima na početku rata. Trebalo ga je brzo premjestiti kako bi se oslobodio prostor za pšenicu požetu na ljeto.
Što se izvozilo u okviru crnomorske inicijative za žitarice?
Kružni grafikon prikazuje udjele različitih žitarica koje se izvoze u okviru crnomorske inicijative za žitarice (zaokruženo):
- kukuruz: 51 %
- pšenica: 27 %
- proizvodi od suncokreta: 11 %
- ostalo: 10 %
Kamo su se otpremale ukrajinske žitarice?
65 % pšenice izvezene u okviru crnomorske inicijative za žitarice prevezeno je u zemlje u razvoju. Kukuruz se skoro u istoj mjeri izvozio u razvijene zemlje i zemlje u razvoju.
Udio izvoza žitarica prema bogatstvu zemlje
Dva kružna grafikona prikazuju odredišta pšenice i kukuruza koji se izvoze u okviru crnomorske inicijative za žitarice.
U zemlje u razvoju izvezeno je 65 % pšenice, a u razvijene zemlje 35 %.
Kad je riječ o kukuruzu, omjer je bio skoro jednak: u zemlje u razvoju izvezeno je 51 %, a u razvijene zemlje 49 %.
U okviru Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih naroda (WFP), najveće humanitarne organizacije na svijetu, iz crnomorskih luka prevozila se i pšenica. Do srpnja 2023. program je kupio 80 % svojih zaliha žitarica iz Ukrajine, što je porast u odnosu na 50 % prije rata. Tijekom provedbe inicijative više od 725 000 tona pšenice iz ukrajinskih luka otišlo je u Etiopiju, Jemen, Afganistan, Sudan, Somaliju, Keniju i Džibuti.
Udio izvoza prema robi i bogatstvu zemlje
Aluvijalni grafikon prikazuje udjele različitih žitarica i odredišta u ukupnom izvozu u okviru crnomorske inicijative za žitarice.
Pšenica koja se izvozila u zemlje u razvoju činila je 17,6 % ukupnog izvoza žitarica, dok je pšenica poslana u razvijene zemlje činila 9,5 %.
Kukuruz koji se izvozio u zemlje u razvoju činio je 26,4 % ukupnog izvoza žitarica, dok je kukuruz poslan u razvijene zemlje činio 24,5 %.
Proizvodi od suncokreta izvezeni u zemlje u razvoju činili su 9,2 % ukupnog izvoza žitarica, a u razvijene zemlje 2,2 %.
EU je među glavnim svjetskim proizvođačima i izvoznicima pšenice. Procjenjuje se da je EU tijekom tržišne godine 2022./2023. izvezao 31 milijun tona pšenice. Među odredišnim su zemljama Alžir, Maroko, Egipat, Pakistan i Nigerija.
Kako su se cijene hrane promijenile zbog rata?
Ruska invazija na Ukrajinu uzrokovala je znatno povećanje cijena hrane na globalnim tržištima. Cijene žitarica posebno su naglo porasle.
I koridori solidarnosti (putovi koje je EU uspostavio kako bi pomogao Ukrajini da izvozi svoje poljoprivredne proizvode, među ostalim proizvodima) i crnomorska inicijativa za žitarice posebno su doprinijeli smanjenju cijena.
Linijski grafikon koji prikazuje kako su se cijene žitarica i pšenice mijenjale od siječnja 2021. do kolovoza 2023. na temelju indeksâ Međunarodnog vijeća za žitarice. Cijene su znatno porasle oko datuma početka ruske invazije na Ukrajinu i ostale su visoke do svibnja 2022. Krajem svibnja uspostavljeni su koridori solidarnosti i od tog su trenutka cijene počele padati. Crnomorska inicijativa za žitarice pokrenuta je u srpnju 2022. Cijene su počele blago rasti u rujnu i listopadu 2022., ali su ponovno pale u studenome i prosincu 2022. Otada su se cijene nastavile postupno smanjivati, uz određene fluktuacije. Međutim, kada je Rusija u srpnju 2023. najavila povlačenje iz inicijative, cijene su ponovno porasle. I dalje postoji nesigurnost u pogledu cijena.
Održavanje protoka ukrajinskih žitarica i dalje je ključno za globalnu sigurnost opskrbe hranom.