Vijeće za ekonomske i financijske poslove, 15. ožujka 2022.

Najvažniji rezultati

Sankcije protiv Rusije

Tijekom doručka ministri i ministrice gospodarstva i financija raspravljali su o gospodarskim i financijskim posljedicama sankcija uvedenih Rusiji nakon njezine ničim izazvane i neopravdane vojne invazije na Ukrajinu. Raspravljali su o trenutačnom stanju provedbe, kao i o posljedicama sankcija koje su u njihovoj nadležnosti.

Sankcije koje smo donijeli imaju znatan učinak na rusko gospodarstvo. Narušile su organizaciju ruskog financijskog sustava i paralizirale Rusku središnju banku. Sankcijama se osigurava da Putinov režim sada počne plaćati cijenu za svoju vojnu agresiju. Spremni smo donijeti dodatne sankcije kad god to bude potrebno. Kad je riječ o zaštiti naših gospodarstava, želimo blisku koordinaciju na europskoj razini, kao i tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19.

Bruno Le Maire, francuski ministar gospodarstva, financija i oporavka

Ministri i ministrice gospodarstva i financija EU-a pomno prate razvoj događaja. Zajedno s Europskom komisijom i Europskom središnjom bankom 25. veljače objavili su izjavu u kojoj su istaknuli svoje jedinstvo, svoju predanost razmatranju svih mogućih sankcija, kao i volju za jačanjem gospodarske neovisnosti Europe.

Ministri i ministrice gospodarstva i financija EU-a održali su 2. ožujka neformalnu videokonferenciju posvećenu isključivo raspravi o sankcijama. Države članice složile su se da će poduzeti daljnje mjere kako bi se onemogućilo svako zaobilaženje sankcija. Vijeće je otad donijelo dodatne pakete sankcija, među ostalim za kriptoimovinu.

• Kronologija – odgovor EU-a na rusku invaziju na Ukrajinu (osnovne informacije)
• Neformalna videokonferencija ministara i ministrica gospodarstva i financija, 2. ožujka 2022.
• Ukrajina: izjava za medije ministara i ministrica financija EU-a, Europske komisije i Europske središnje banke (priopćenje za medije, 25. veljače 2022.)
• Mjere ograničavanja EU-a kao odgovor na krizu u Ukrajini (osnovne informacije)

Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama

Vijeće je danas postiglo dogovor (opći pristup) o uredbi o mehanizmu za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), koja je jedan od ključnih elemenata paketa Europske unije „Spremni za 55 %”.

Glavni je cilj te okolišne mjere izbjeći istjecanje ugljika. Ujedno će se njome potaknuti partnerske zemlje na uspostavu politika određivanja cijena ugljika radi borbe protiv klimatskih promjena.

Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama u tu je svrhu usmjeren na uvoz proizvoda s visokim emisijama ugljika, uz potpuno poštovanje međunarodnih trgovinskih pravila, kako bi se spriječilo da se nastojanja EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova neutraliziraju uvozom proizvoda iz trećih zemalja, u kojima su politike u području klimatskih promjena manje ambiciozne od onih u Europskoj uniji. Time će se pomoći i u sprečavanju premještanja proizvodnje ili uvoza proizvoda s visokim emisijama ugljika.

Dogovor koji je u Vijeću postignut o mehanizmu za ugljičnu prilagodbu na granicama predstavlja pobjedu za europsku klimatsku politiku. Pružit će nam alat koji će nam omogućiti bržu dekarbonizaciju naše industrije, a istodobno i njezinu zaštitu od poduzeća iz zemalja s manje ambicioznim klimatskim ciljevima. Osim toga, potaknut će druge zemlje da postanu održivije i smanje svoje emisije. Naposljetku, taj se mehanizam uklapa u našu ambicioznu europsku strategiju za ubrzanje energetske neovisnosti Europe. Bruno Le Maire, francuski ministar gospodarstva, financija i oporavka

Vijeće još mora ostvariti određen napredak u pogledu niza pitanja koja su usko povezana s CBAM-om, ali nisu dio nacrta pravnog teksta uredbe o CBAM-u. To se osobito odnosi na postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica dodijeljenih industrijskim sektorima obuhvaćenima CBAM-om, koje su uspostavljene direktivom o ETS-u EU-a, i na odgovarajuća rješenja koja se odnose na pitanje ograničenja mogućeg istjecanja ugljika iz izvoza kako bi se osigurali gospodarska učinkovitost, okolišni integritet i usklađenost CBAM-a s WTO-om.

Vijeće će započeti pregovore s Europskim parlamentom nakon što se u okviru Vijeća ostvari dovoljan napredak, a Europski parlament postigne dogovor o svojem stajalištu.

• Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM): Vijeće postiglo dogovor o pregovaračkom mandatu (priopćenje za medije, 15. ožujka 2022.)
• Snimka rasprave u okviru Vijeća Ecofin, 15. ožujka 2022.
• Prijedlog Komisije
• Plan EU-a za zelenu tranziciju (osnovne informacije)

Oporezivanje trgovačkih društava: pravedno i učinkovito oporezivanje multinacionalnih skupina

Države članice ostvarile su napredak prema postizanju dogovora o direktivi, koju je Europska komisija predstavila u prosincu 2021., a odnosi se na provedbu, na razini EU-a, komponente o minimalnom oporezivanju iz međunarodne porezne reforme OECD-a.

Nakon što se učinkovito provede, direktivom o drugom stupu trebala bi se ograničiti utrka prema najnižoj stopi poreza na dobit. Najniža stopa oporezivanja za velika multinacionalna poduzeća, s ukupnim godišnjim prometom od najmanje 750 milijuna eura, iznosit će 15 %. Novim pravilima ublažit će se rizik od smanjenja osnovice i premještanja dobiti te će se osigurati da najveće multinacionalne skupine plaćaju dogovorenu globalnu minimalnu stopu poreza na dobit.

Ostvarili smo velik napredak u pogledu direktive o minimalnom oporezivanju. Stojimo pred dogovorom kojim će se okončati utrka prema najnižoj stopi. Multinacionalna poduzeća morat će diljem svijeta plaćati najmanje 15 % poreza. Bruno Le Maire, francuski ministar gospodarstva, financija i oporavka

• Snimka rasprave u okviru Vijeća Ecofin, 15. ožujka 2022.
• Snimka rasprave u okviru Vijeća Ecofin, 18. siječnja 2022.
• Direktiva o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za multinacionalne skupine u Uniji – rasprava o politikama
• Prijedlog DIREKTIVE VIJEĆA o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za multinacionalne skupine u Uniji
• Pravedno oporezivanje: Komisija predlaže brzo prenošenje međunarodnog sporazuma o minimalnom oporezivanju multinacionalnih poduzeća (Europska komisija, priopćenje za medije, 22. prosinca 2021.)
• Izjava o rješenju s dva stupa za otklanjanje poreznih izazova koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva – 8. listopada 2021. (OECD)
• Oporezivanje (osnovne informacije)

Preispitivanje gospodarskog upravljanja i fiskalne smjernice

Komisija je predstavila svoje fiskalne smjernice za 2023., koje bi državama članicama trebale pomoći u pripremi njihovih programa stabilnosti i konvergencije predviđenih za travanj. Kao odgovor na to Euroskupina je jučer objavila izjavu.

Komisija je iznijela i ažurirane informacije o trenutačnom stanju u vezi s preispitivanjem gospodarskog upravljanja nakon javnog savjetovanja i rasprava u relevantnom odboru s državama članicama.

• Izjava Euroskupine o fiskalnim smjernicama za 2023. (priopćenje za medije, 14. ožujka 2022.)
• Komunikacija Komisije Vijeću: Smjernice za fiskalnu politiku za 2023.
• Komisija predstavila smjernice o fiskalnoj politici za 2023. (Europska komisija, priopćenje za medije, 2. ožujka 2022.)

Izvješće o neformalnom sastanku šefova država ili vlada, Versailles, 10. i 11. ožujka 2022.

Predsjedništvo je izvijestilo ministre i ministrice o glavnim ishodima neformalnog sastanka šefova država ili vlada održanog u Versaillesu 10. i 11. ožujka 2022.

• Najvažniji rezultati

Prioriteti Vijeća za proračun za 2023.

Vijeće je utvrdilo prioritete za proračun EU-a za 2023. Odobrene smjernice poslužit će kao osnova u sljedećem proračunskom ciklusu.

• Vijeće utvrdilo prioritete za proračun EU-a za 2023. (priopćenje za medije, 15. ožujka 2022.)
• Smjernice za fiskalnu politiku za 2023.: komunikacija Komisije
• Godišnji proračun EU-a (osnovne informacije)

Razrješnica za proračun EU-a

Vijeće je donijelo preporuku o davanju razrješnice Komisiji u odnosu na izvršenje proračuna EU-a za 2020.

• Preporuka Vijeća o davanju razrješnice Komisiji u odnosu na izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020.
• Izvješće o uspješnosti proračuna EU-a – stanje na kraju 2020. (Službeni list C 458, 12. studenoga 2021., str. 21.)
• Godišnja izvješća o izvršenju proračuna EU-a i aktivnostima koje se financiraju iz 8., 9., 10. i 11. europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2020. (Službeni list C 430, 25. listopada 2021., str. 7.)

Izvozni krediti

Vijeće je prvi put usvojilo zaključke o izvoznim kreditima, kojima se ostvaruje velik napredak u trima područjima.

Prvo, države članice obvezuje se da prilagode svoje politike izvoznih kredita ciljevima borbe protiv klimatskih promjena. Taj napredak izravno odražava dinamiku koju je u travnju 2021. pokrenula Francuska koalicijom „Export Finance for Future” (financiranje izvoza za budućnost), čije obveze sada preuzimaju sve države članice EU-a. Drugo, tim se zaključcima jača asertivnost EU-a na međunarodnoj sceni, s obzirom na to da se njima inzistira na modernizaciji pravila o izvoznim kreditima u OECD-u. Treće, u kontekstu rada koji je Europska komisija obavila u pogledu preispitivanja trgovinske politike, tim se zaključcima postavljaju temelji za novu strategiju EU-a za izvozne kredite, kojoj predstoji faza detaljne analize.

• Vijeće usvojilo zaključke o izvoznim kreditima (priopćenje za medije, 15. ožujka 2022.)

Paket o PDV-u u e-trgovini

Vijeće je usvojilo zaključke o provedbi paketa o e-trgovini. Paket o PDV-u u e-trgovini stupio je na snagu 1. srpnja 2021. Njime je uveden niz izmjena u zakonodavstvo o PDV-u kako bi se prevladale prepreke prekograničnoj prodaji na internetu i riješili izazovi koji proizlaze iz sustavâ PDV-a za prodaju robe na daljinu i isporuku usluga između poduzeća i potrošača, kao i za uvoz pošiljaka male vrijednosti.

• Vijeće usvojilo zaključke o provedbi paketa o PDV-u u e-trgovini (priopćenje za medije, 15. ožujka 2022.)

Vijeće je ujedno bez rasprave donijelo točke koje se nalaze na popisu nezakonodavnih točaka „A”.