Skip to content
  • Europsko vijeće

Izvanredni sastanak Europskog vijeća, 17. – 21. srpnja 2020.

Najvažniji rezultati

Čelnici i čelnice EU-a postigli su dogovor o paketu za oporavak i proračunu za razdoblje 2021. – 2027. kojima će se pomoći EU-u u ponovnoj izgradnji nakon pandemije i poduprijeti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju.

Predsjednik Michel na konferenciji za medije nakon sastanka Europskog vijeća
Postigli smo dogovor o paketu za oporavak i europskom proračunu. Naravno, bili su to teški pregovori u veoma teškom razdoblju za sve Europljane i Europljanke. Bio je to maraton koji je završio uspjehom za svih 27 država članica, ali posebice za građane i građanke. Dogovor je dobar. Dogovor je snažan. I što je najvažnije, u ovom trenutku to je pravi dogovor za Europu.
Predsjednik Michel na konferenciji za medije nakon sastanka Europskog vijeća
Predsjednik Michel na konferenciji za medije nakon sastanka Europskog vijeća

Socioekonomske posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 zahtijevaju zajedničke i inovativne napore na razini EU-a kako bi se poduprli oporavak i otpornost gospodarstava država članica.

Kako bi postigao željen rezultat i bio održiv, rad na oporavku trebao bi biti povezan s tradicionalnim VFO-om kojim se od 1988. oblikuju proračunske politike EU-a i koji omogućava dugoročnu perspektivu.

Čelnici i čelnice EU-a postigli su dogovor o sveobuhvatnom paketu u iznosu od 1824,3 milijardi EUR u kojem se povezuju višegodišnji financijski okvir (VFO) i izvanredni rad na oporavku u okviru instrumenta Next Generation EU (NGEU).

Dugoročni proračun EU-a

Novim višegodišnjim financijskim okvirom (VFO) obuhvatit će se razdoblje od sedam godina, odnosno od 2021. do 2027. VFO će, ojačan instrumentom Next Generation EU, ujedno biti glavni instrument za provedbu paketa za oporavak u svrhu rješavanja socioekonomskih posljedica pandemije bolesti COVID-19.

Veličinom VFO-a, koji iznosi 1074,3 milijardi EUR, omogućit će se EU-u da ispuni svoje dugoročne ciljeve i očuva pun kapacitet plana oporavka. Ovaj prijedlog uvelike se temelji na prijedlogu predsjednika Michela iz veljače, u kojem su u obzir uzete dvogodišnje rasprave među državama članicama.

VFO-om će se obuhvatiti sljedeća područja potrošnje:

  • jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija
  • kohezija, otpornost i vrijednosti
  • prirodni resursi i okoliš
  • migracije i upravljanje granicama
  • sigurnost i obrana
  • susjedstvo i svijet
  • europska javna uprava.

Fond za oporavak EU-a

Instrumentom Next Generation EU Uniji će se pružiti potrebna sredstva za rješavanje izazova uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19. Prema sporazumu Komisija će moći na tržištima pozajmiti do 750 milijardi EUR. Ta se sredstva mogu upotrebljavati za naizmjenične zajmove i za rashode koji se usmjeravaju kroz programe VFO-a. Kapital prikupljen na financijskim tržištima bit će otplaćen do 2058.

Iznosi dostupni u okviru NGEU-a dodijelit će se za sedam pojedinačnih programa, a to su:

  • mehanizam za oporavak i otpornost: 672,5 milijardi EUR (zajmovi: 360 milijardi EUR, bespovratna sredstva: 312,5 milijardi EUR)
  • REACT-EU: 47,5 milijardi EUR
  • Obzor Europa: 5 milijardi EUR
  • InvestEU: 5,6 milijardi EUR
  • ruralni razvoj: 7,5 milijardi EUR
  • Fond za pravednu tranziciju (JTF): 10 milijardi EUR
  • rescEU: 1,9 milijardi EUR

Dodjela sredstava iz mehanizma za oporavak i otpornost (RRF)

Planom se osigurava da novac odlazi zemljama i sektorima koji su najviše pogođeni krizom: za 70 % bespovratnih sredstava u okviru mehanizma za oporavak i otpornost obveze će se preuzeti u 2021. i 2022., a za 30 % obveze će se preuzeti u 2023.

Dodjele sredstava iz RRF-a u razdoblju 2021. – 2022. utvrdit će se u skladu s Komisijinim kriterijima za dodjelu kojima se u obzir uzimaju životni standard, veličina i razine nezaposlenosti države članice.

Fleksibilnost

Čelnici i čelnice EU-a postigli su dogovor o jedinstvenom instrumentu za razliku do gornje granice kojim se omogućuje financiranje posebnih nepredviđenih rashoda u obvezama i pripadajućim plaćanjima, koji se inače ne bi mogli financirati. Godišnja gornja granica jedinstvenog instrumenta za razliku do gornje granice iznosit će 772 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.).

Također su postigli dogovor o trima tematskim posebnim instrumentima kojima će se pružiti dodatna financijska sredstva za posebne nepredviđene događaje, a to su:

  • pričuva za Brexit za potporu državama članicama i gospodarskim sektorima koji su najviše pogođeni Brexitom (5 milijardi EUR)
  • Europski fond za prilagodbu globalizaciji za potporu radnicima koji izgube posao u slučaju restrukturiranja povezanoga s globalizacijom (1,3 milijarde EUR)
  • pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi (SEAR) za odgovor na hitne situacije uzrokovane velikim katastrofama u državama članicama i zemljama pristupnicama te za brz odgovor na posebne hitne potrebe u EU-u ili trećim zemljama (1,2 milijarde EUR).

Upravljanje i uvjetovanost

U skladu s načelima dobrog upravljanja države članice pripremit će nacionalne planove za oporavak i otpornost za razdoblje 2021. – 2023.Trebat će biti usklađeni s preporukama za pojedine zemlje te doprinositi zelenoj i digitalnoj tranziciji. Konkretnije, planovima će se morati poticati rast i stvaranje radnih mjesta te jačati gospodarska i socijalna otpornost zemalja EU-a. Planovi će se preispitati 2022. Vijeće će na prijedlog Komisije kvalificiranom većinom odobriti procjenu tih planova.

Bespovratna sredstva isplatit će se samo ako su ostvarene dogovorene ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u planovima za oporavak i otpornost.

Ako, iznimno, jedna ili više država članica smatraju da postoje ozbiljna odstupanja od zadovoljavajućeg ostvarenja relevantnih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, mogu od predsjednika Europskog vijeća zatražiti da predmet uputi sljedećem Europskom vijeću.

Djelovanje u području klime

Projektima povezanima s klimom bit će namijenjeno 30 % ukupnih rashoda iz VFO-a i instrumenta Next Generation EU. Izdaci u okviru VFO-a i instrumenta Next Generation EU bit će u skladu s EU-ovim ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050., EU-ovim klimatskim ciljevima za 2030. i Pariškim sporazumom.

Vladavina prava

Financijski interesi Unije štitit će se u skladu s općim načelima sadržanima u Ugovorima Unije, osobito s vrijednostima iz članka 2. UEU-a. Europsko vijeće također ističe važnost poštovanja vladavine prava. S obzirom na taj kontekst uvest će se sustav uvjetovanosti radi zaštite proračuna i instrumenta Next Generation EU.

Komisija predložit će mjere u slučajevima povreda, koje Vijeće donosi kvalificiranom većinom.

Europsko vijeće brzo će se opet posvetiti tom pitanju.

Prihodi EU-a: vlastita sredstva

Čelnici i čelnice EU-a složili su se da će se EU-u osigurati nova sredstva za vraćanje sredstava prikupljenih u okviru instrumenta Next Generation EU. Postigli su dogovor o novom nametu za plastiku koji će se uvesti 2021. Očekuje se da će Komisija iste godine podnijeti prijedlog o mjeri prilagodbe emisija ugljika i o digitalnom nametu, a oboje bi se uvelo najkasnije do 1. siječnja 2023.

Komisija bi zatim predstavila revidirani prijedlog o sustavu trgovine emisijama EU-a (ETS) te ga možda proširila na zrakoplovstvo i pomorski sektor. Moguća su i druga nova sredstva, poput poreza na financijske transakcije. Prihodi od novih vlastitih sredstava uvedenih nakon 2021. upotrijebit će se za prijevremenu otplatu zaduživanja u okviru NGEU-a.

Novi izvori financiranja dodaju su postojećim vlastitim sredstvima:

  • tradicionalnim vlastitim sredstvima: ponajprije carine i pristojbe na šećer (države članice zadržat će, putem troškova prikupljanja, 25 % iznosa koji su prikupile, u usporedbi s 20 % za razdoblje 2014. – 2020.)
  • vlastitim sredstvima koja se temelje na PDV-u: na osnovicu poreza na dodanu vrijednost svake države članice primjenjuje se jedinstvena stopa od 0,3 %, pri čemu gornja granica oporezive osnovice PDV-a iznosi 50 % BND-a za svaku zemlju (metodologija će se pojednostavniti)
  • vlastitim sredstvima koja se temelje na BND-u: proizlaze iz jedinstvene stope koja se primjenjuje na bruto nacionalni dohodak država članica, koja se svake godine prilagođava kako bi se prihodi uravnotežili s rashodima (nepromijenjeno).

U okviru VFO-a gornja granica dodijeljena EU-a za pokrivanje godišnjih odobrenih sredstava iznosi:

  • za plaćanja: 1,40 % BND-a svih država članica
  • za preuzimanje obveza: 1,46 % BND-a svih država članica.

Rabati

Za Dansku, Njemačku, Nizozemsku, Austriju i Švedsku zadržat će se paušalni rabati na godišnji doprinos na temelju bruto nacionalnog dohotka.

Predsjednik Michel predstavio je svoj prijedlog 10. srpnja 2020.

Osnovne informacije

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel 10. srpnja predstavio je svoj prijedlog VFO-a i paketa za oporavak.

„Ciljevi našeg oporavka mogu se sažeti u tri riječi: najprije konvergencija, zatim otpornost i naposljetku preobrazba. Konkretno, to znači popravak štete uzrokovane bolešću COVID-19, reformu naših gospodarstava i preoblikovanje naših društava”, izjavio je.

Nakon bilateralnih rasprava s čelnicima i čelnicama EU-a predsjednik Michel utvrdio je šest sastavnica za mogući sporazum.

Putem videokonferencije održane 19. lipnja čelnici i čelnice EU-a razmijenili su mišljenja o prijedlogu za novi plan oporavka i višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. koji je Europska komisija predstavila 27. svibnja 2020.

Nakon sastanka predsjednik Europskog vijeća Charles Michel započeo je političke pregovore s čelnicima i čelnicama EU-a.

Europsko vijeće 23. travnja 2020. odlučilo je započeti s radom na uspostavi fonda za oporavak kako bi se odgovorilo na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19. Čelnici i čelnice zadužili su Europsku komisiju da hitno podnese prijedlog te ujedno pojasni kako je fond za oporavak povezan s dugoročnim proračunom EU-a.

Dokumenti sa sastanka

Pripremni dokumenti

Završni dokumenti

Priopćenja za medije

Informacije za medije

Kontakt za medije

Ako niste novinar, molimo vas da pošaljete zahtjev službi za informiranje javnosti.

Akreditacija i događanja za medije

Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.

Ostanite u toku!

Ostali sastanci: Europsko vijeće

Prikaz više sastanaka

Posljednja izmjena: 13. listopada 2025.