Vijeće za vanjske poslove, 22. ožujka 2021.

Najvažniji rezultati

Dva tjedna nakon donošenja sankcija EU-a u vezi sa slučajem Navaljnog Vijeće je odlučilo uvesti mjere ograničavanja za jedanaest pojedinaca i četiri subjekta koji su odgovorni za teška kršenja i povrede ljudskih prava u Kini, Sjevernoj Koreji, Libiji, Južnom Sudanu, Eritreji i Rusiji.

Sankcije su usmjerene na vrlo teška kršenja i povrede ljudskih prava, neovisno o mjestu na kojem su počinjeni. Sve mjere ograničavanja Europske unije u skladu su s međunarodnim pravom i podložne najvišim standardima vladavine prava.

Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

Vijeće je ujedno odlučilo sankcionirati jedanaest pojedinaca odgovornih za vojni udar izveden u Mjanmaru/Burmi 1. veljače 2021. te vojnu i policijsku represiju nad mirnim prosvjednicima koja je uslijedila.

Turska

Vijeće je ocijenilo odnose EU-a i Turske s obzirom na zajedničko izvješće visokog predstavnika i Komisije pripremljeno uoči videokonferencije članova i članica Europskog vijeća 25. i 26. ožujka.

Ministri i ministrice općenito su smatrali izvješće dobrom osnovom za rasprave u Europskom vijeću.

U sažetku rasprave visoki predstavnik istaknuo je da od usvajanja zaključaka Europskog vijeća u prosincu 2020. tursko vodstvo šalje pozitivne signale. Iako su poduzeti koraci prema smirivanju napetosti u istočnom Sredozemlju, taj je proces i dalje nestabilan te je potrebno nastaviti s takvim naporima.

Ministri i ministrice složili su se da je važno očuvati taj zamah i konsolidirati ga, ali i zadržati sve mogućnosti otvorene u slučaju da to bude nužno zbog razvoja događaja.

Južno susjedstvo

Vijeće je zatim razmijenilo mišljenja o južnom susjedstvu.

U raspravi je istaknuta potreba za jačim, bližim i učinkovitijim partnerstvom te za suradnjom EU-a i njegovih partnera pri rješavanju zajedničkih problema kao što su: COVID, sukobi, migracije, klimatske promjene i terorizam.

Ministri i ministrice posebno su se usredotočili na to kako provesti zajedničku komunikaciju o obnovljenom partnerstvu za južno susjedstvo od 9. veljače 2021. i učiniti je operativnom. U svojim izlaganjima osvrnuli su se na razne aspekte kao što su: promicanje reformi, suradnja s civilnim društvom, iskorištavanje potencijala zelene i digitalne tranzicije itd.

Zaključci Vijeća o južnom susjedstvu usvojit će se na sljedećem sastanku Vijeća za vanjske poslove.

Videokonferencija s visokom povjerenicom UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet

Ministri i ministrice imali su priliku razmijeniti mišljenja s visokom povjerenicom Ujedinjenih naroda za ljudska prava Michelle Bachelet o stanju ljudskih prava diljem svijeta i nedavnim zbivanjima u tom pogledu.

Na videokonferenciji pokrenut je i strateški dijalog između EU-a i visokog povjerenika, nova inicijativa utvrđena u strategiji za jačanje doprinosa EU-a multilateralizmu utemeljenom na pravilima.

Aktualna pitanja

Vijeće je razmotrilo stanje u Mjanmaru koje se nakon vojnog udara 1. veljače 2021. i dalje pogoršava. Pri izvješćivanju ministara i ministrica visoki predstavnik Borrell naglasio je da će EU nastaviti ulagati diplomatske napore kako bi pomogao ublažavanju napetosti i raditi na ponovnoj uspostavi demokracije i legitimne civilne vlade.

Ministri i ministrice zatim su dobili ažurirane informacije o zapadnom Balkanu, a posebno o nedavnim i predstojećim zbivanjima kao što su sastanci Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje te nedavni posjet posebnog predstavnika EU-a za dijalog Beograda i Prištine te druga regionalna pitanja zapadnog Balkana Miroslava Lajčáka.

Vijeće je održalo i kratku raspravu o Rusiji tijekom koje su ministri i ministrice potvrdili da je pet vodećih načela i dalje vrlo relevantno te da će se, u okviru tih načela i ovisno o situaciji, EU suprotstavljati Rusiji, suzbijati njezino djelovanje ili surađivati s njom. Čelnici i čelnice EU-a održat će raspravu o odnosima s Rusijom na videokonferenciji 25. i 26. ožujka.

Visoki predstavnik izvijestio je ministre i ministrice o sastanku Vijeća za pridruživanje EU – Gruzija održanom 16. ožujka te o naporima EU-a koji su tijekom proteklih tjedana uloženi u posredovanje kako bi se prevladala politička kriza u toj zemlji. Visoki predstavnik ponovno je naglasio potrebu da svi čelnici i čelnice gruzijskih političkih stranaka na prvo mjesto stave interese gruzijskog naroda, ostvare potrebne kompromise i usredotoče se na druga hitna pitanja kao što su pandemija koronavirusa, gospodarski oporavak i nacionalna sigurnost Gruzije.

O Venezueli se raspravljalo i u svjetlu nedavnih zbivanja kao što su protjerivanje voditelja delegacije EU-a u Venezueli iz te zemlje i izjava EU-a o proglašenju venezuelskog veleposlanika pri EU-u nepoželjnom osobom. U raspravi je istaknuto da je moguća stabilizacija i ponovna demokratizacija zemlje, ali da su za to potrebni dosljedni napori.

Naposljetku, visoki predstavnik izvijestio je ministre i ministrice o stanju u Etiopiji i dnevnim izvješćima iz te zemlje o masovnim kršenjima ljudskih prava. EU će i dalje povećavati pritisak u svrhu omogućavanja pristupa humanitarnoj pomoći, pokretanja neovisnih istraga o kršenjima ljudskih prava i povlačenja eritrejskih postrojbi. Visoki predstavnik naglasio je da je EU spreman aktivirati sve instrumente vanjske politike protiv onih koji su odgovorni za kršenja ljudskih prava i da je ovlastio finskog ministra vanjskih poslova Pekku Haavista da se vrati u regiju na drugu misiju.

Razno

Vijeće je donijelo odluku o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći.