Vijeće za vanjske poslove, 18. srpnja 2022.

Najvažniji rezultati

Ruska agresija na Ukrajinu

Vijeće za vanjske poslove održalo je razmjenu mišljenja o ruskoj agresiji na Ukrajinu.

Na početku sastanka ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba kratko se obratio ministrima i ministricama EU-a putem videokonferencije i izvijestio ih o najnovijim događajima na terenu i dramatičnim posljedicama ruske agresije na civilno stanovništvo u zemlji i sigurnost opskrbe hranom diljem svijeta.

Rusija pokušava uništiti Ukrajinu i ukrajinski narod te istodobno izazvati globalnu prehrambenu i energetsku krizu. Ministri i ministrice jednoglasno su se složili da je potrebno nastaviti čvrsto stajati uz Ukrajinu i pružiti joj svu podršku u njezinoj borbi za slobodu i neovisnost. Ukrajina treba više oružja te ćemo joj to i osigurati. Zato sam predložio sljedeći obrok iz Europskog instrumenta mirovne pomoći kojim će se omogućiti dodjela dodatnih 500 milijuna eura. Danas je postignut politički dogovor o tom prijedlogu.

Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

Vijeće će nastaviti s radom na mjerama ograničavanja na temelju zajedničkog prijedloga Komisije i visokog predstavnika, uključujući mjere za uklanjanje pravnih praznina i sprečavanje izbjegavanja mjera. Visoki predstavnik istaknuo je da sankcije EU-a djeluju i da je rusko gospodarstvo ozbiljno pogođeno.

EU će nastaviti podupirati Ukrajinu u provedbi njezina programa reformi u okviru europske perspektive, nakon što joj je Europsko vijeće nedavno dodijelilo status zemlje kandidatkinje. Sljedeći sastanak Vijeća za pridruživanje EU – Ukrajina trebao bi se održati 5. rujna 2022.

• Odgovor EU-a na rusku invaziju na Ukrajinu (osnovne informacije)

Odnosi EU-a s Latinskom Amerikom i karipskim zemljama

Vijeće je održalo raspravu o odnosima EU-a s Latinskom Amerikom i karipskim zemljama.

Latinska Amerika i karipske zemlje teško su pogođeni negativnim posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, posebice rastućim cijenama i nestašicama hrane, gnojiva i energenata.

Unatoč tome, Latinska Amerika i karipske zemlje i dalje su vrlo važan partner EU-a u nizu područja. Zato je Vijeće postiglo dogovor o jačanju tog „drugog transatlantskog odnosa” i postizanju kvalitativnog skoka u odnosima između EU-a i Latinske Amerike i karipskih zemalja.

Ministri i ministrice naglasili su koliko je važno hitno dovršiti mrežu sporazuma o trgovini i pridruživanju, pri čemu bi trebalo dati prednost sklapanju takvih sporazuma s Meksikom i Čileom.

Vijeće je postiglo dogovor o održavanju sastanka ministara i ministrica vanjskih poslova EU-a i CELAC-a u Buenos Airesu u listopadu 2022. tijekom privremenog argentinskog predsjedanja CELAC-om.

Digitalna diplomacija

Vijeće je razmijenilo mišljenja o digitalnoj diplomaciji i u vezi s tim odobrilo zaključke.

• Digitalna diplomacija EU-a: Vijeće postiglo dogovor o usklađenijem europskom pristupu izazovima koje predstavljaju nove digitalne tehnologije (priopćenje za medije, 18. srpnja 2022.)

Visoki predstavnik istaknuo je da EU priprema još jedan vanjskopolitički alat za potporu svojoj geopolitičkoj ulozi i ambicijama u igri za globalnu tehnološku moć.

U zaključcima koji su danas odobreni iznose se namjere EU-a u tom području: aktivno promicanje regulatornog modela EU-a uspostavom koalicija za digitalna pitanja, razvojem programa za osposobljavanje „digitalnih diplomata” i jačanjem koordinacije s UN-om i drugim multilateralnim tijelima.

U tom će se kontekstu kao prvi konkretan korak otvoriti poseban ured EU-a u San Franciscu kako bi se poboljšala digitalna diplomacija EU-a u SAD-u i u odnosima s tom zemljom.

Aktualna pitanja

Ministri i ministrice EU-a razmijenili su mišljenja o nastavku sastanaka Vijeća za pridruživanje s Izraelom, koji se nisu održali od 2012. Dogovorili su se da će ponovno sazvati sastanke i započeti s radom na utvrđivanju stajališta EU-a. Stajalište EU-a o bliskoistočnom procesu nije se promijenilo od zaključaka Vijeća iz 2016. kojima se podupire rješenje utemeljeno na postojanju dviju država.

Vijeće je također raspravljalo o razvoju događaja u Tunisu uoči ustavnog referenduma 25. srpnja. Ministri i ministrice naglasili su važnost usmjerenosti Tunisa prema institucionalnoj normalnosti i očuvanju demokratskog poretka. Uključiv nacionalni dijalog temelj je svakog vjerodostojnog ustavnog procesa i dugoročne stabilnosti.

Naposljetku, ministri i ministrice osvrnuli su se na stanje u Šri Lanki i Demokratskoj Republici Kongu.

Zaključci Vijeća i ostale odluke

Vijeće je ujedno usvojilo sljedeće zaključke:

• Inozemna manipulacija informacijama i uplitanje: Vijeće odobrilo zaključke o jačanju angažmana i sposobnosti EU-a za odgovor (priopćenje za medije, 18. srpnja 2022.)
• Prioriteti EU-a na 77. Općoj skupštini Ujedinjenih naroda: Vijeće odobrilo zaključke, 18. srpnja 2022.
• Službena razvojna pomoć: EU i njegove države članice i dalje su najveći svjetski pružatelj (priopćenje za medije, 18. srpnja 2022.)

Vijeće je ujedno bez rasprave donijelo točke koje se nalaze na popisima zakonodavnih i nezakonodavnih točaka „A”.