"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
Vijeće za vanjske poslove raspravljalo je o ruskoj agresiji na Ukrajinu nakon izlaganja ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebe, koji se priključio putem videoveze i informirao kolege iz EU-a o najnovijem razvoju događaja na terenu i najhitnijim potrebama Ukrajine, osobito u pogledu sustava zračne obrane i energetske infrastrukture.
Tijekom te rasprave brojni ministri i ministrice osudili su ruske raketne napade na civile i nedavni napad na dječju bolnicu u Kijivu.
Vijeće se zatim usredotočilo na vojnu potporu EU-a Ukrajini, osvrnuvši se na potrebu za time da se ukloni blokada potpore EU-a u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći. Kad je riječ o upotrebi neočekivane dobiti koja proizlazi iz imobilizirane ruske imovine, visoki predstavnik izvijestio je ministre i ministrice EU-a o napretku prema izvršenju prvog prijenosa od 1,4 milijarde eura početkom kolovoza, koji će se iskoristiti za financiranje nabave prioritetne vojne opreme (zračna obrana, topnički sustavi i streljivo), kao i za nabavu od ukrajinske obrambene industrije.
Vijeće je potom raspravljalo o sljedećim koracima nakon sastanka na vrhu o formuli za mir koji je nedavno održan u Švicarskoj. U tom je kontekstu visoki predstavnik naglasio da EU mora učiniti više kako bi globalne partnere diljem svijeta potaknuo da se angažiraju te da je formula za mir predsjednika Zelenskog i dalje jedini pravi mirovni plan koji podupire EU.
Jedini zagovornik rata je Putin. On zahtijeva podjelu i izručenje Ukrajine kao preduvjet za ikakve pregovore i prekid vatre. Svakodnevno šalje podsjetnike u obliku tisuća projektila, bespilotnih letjelica, kliznih bombi i novih vojnih napada. Stoga, ako želite govoriti o ratnim stranama, govorite o Putinu, a ne o Europskoj uniji.
Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
Visoki predstavnik na kraju je najavio da će se neformalni sastanci ministara i ministrica obrane i vanjskih poslova zakazani za kraj kolovoza održati u Bruxellesu.
Europska investicijska banka
Tijekom ručka ministri i ministrice vanjskih poslova EU-a održali su neformalnu razmjenu mišljenja s predsjednicom Europske investicijske banke (EIB) Nadijom Calviño.
Ministri i ministrice pozdravili su sve veću ulogu EIB-a u području sigurnosne i obrambene industrije, izrazili interes za njezino daljnje povećanje i pozvali na isporuku kratkoročne potpore Ukrajini. Pozdravili su i povećanu potporu Grupe EIB-a ukrajinskom energetskom sustavu i poduzetništvu.
Predsjednica EIB-a potvrdila je i predanost te institucije da doprinese financijskoj stabilnosti na Zapadnoj obali i podupre program reformi Palestinske samouprave, u skladu s potporom Komisije.
Stanje na Bliskom istoku
Vijeće za vanjske poslove razgovaralo je o stanju na Bliskom istoku, pri čemu je poseban naglasak bio na uvjetima na terenu, među ostalim na humanitarnoj situaciji u Gazi i položaju talaca.
Posebni predstavnik EU-a za ljudska prava Olof Skoog i posebni predstavnik EU-a za bliskoistočni mirovni proces Sven Koopmans podnijeli su izvješća Vijeću.
Nakon gotovo deset mjeseci, odnosno 290 dana, rat u Gazi i dalje bukti te svjedočimo novim prisilnim evakuacijama iscrpljenih civila. U Gazi ima više od 17 000 djece bez roditelja. Pristup humanitarnoj pomoći, koji je uvijek bio otežan, sada je krahirao.
Gotovo svi u Gazi ovise o pomoći kako bi preživjeli. 96 % stanovništva Gaze trpi akutnu nesigurnost u pogledu opskrbe hranom. Neovisno o svemu ostalome, to je nepodnošljiv užas i moramo učiniti sve što je u našoj moći da to promijenimo. U interesu vlastite ljudskosti.
Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
Visoki predstavnik napomenuo je da na obzoru nažalost nema pozitivnog ishoda kad su posrijedi pregovori o prekidu vatre i oslobađanju talaca.
Ministri i ministrice u raspravi su se dotaknuli rizika od regionalne eskalacije i najnovijeg savjetodavnog mišljenja Međunarodnog suda. Raspravljali su i o tome kako nadograditi suradnju s arapskim i drugim partnerima u cilju postizanja smislenog procesa prema dvodržavnom rješenju.
Članovi i članice Vijeća također su razmijenili mišljenja o najboljem načinu za produbljivanje potpore EU-a Palestinskoj samoupravi kako bi se spriječio njezin slom, što je u interesu i palestinskog i izraelskog stanovništva. U tom je kontekstu Komisija izvijestila ministre i ministrice EU-a o političkoj i financijskoj pomoći EU-a Palestinskoj samoupravi u obliku znatnog višegodišnjeg paketa potpore kojim će se poduprijeti program reformi Palestinske samouprave.
Vijeće je na kraju razmotrilo i pripreme koje su u tijeku za sastanak Vijeća za pridruživanje EU-a i Izraela.
Aktualna pitanja
U okviru aktualnih pitanja Vijeće je razmijenilo mišljenja o digitalnoj diplomaciji na temelju nedavnog izvješća o napretku koji su pripremile Europska služba za vanjsko djelovanje ESVD i Komisija.
Zaključci Vijeća i druge odluke
Vijeće je odobrilo zaključke o pokretanju dijaloga s Armenijom o liberalizaciji viznog režima.
Vijeće je do 31. siječnja 2025. produljilo mjere ograničavanja EU-a zbog kontinuiranog djelovanja Ruske Federacije kojim se destabilizira stanje u Ukrajini te je na popis onih na koje se te mjere primjenjuju uvrstilo četiri pojedinca i dva subjekta zbog teških kršenja ljudskih prava, uključujući mučenje te sustavno i rašireno seksualno i rodno uvjetovano nasilje.
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
