"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Mađarsko predsjedništvo predstavilo je prioritete svojeg mandata koji traje od 1. srpnja do 31. prosinca 2024.
Mađarsko predsjedništvo utvrdilo je sljedeće prioritete za svoj semestar:
novi dogovor o europskoj konkurentnosti
jačanje europske obrambene politike
usklađena politika proširenja utemeljena na zaslugama
suzbijanje nezakonitih migracija
oblikovanje budućnosti kohezijske politike
poljoprivredna politika EU-a usmjerena na poljoprivrednike
savladavanje demografskih izazova.
Kad je riječ o radu Vijeća za opće poslove, predsjedništvo će, među ostalim, nastaviti s radom na provedbi strateškog programa, vladavini prava, transparentnosti i integritetu, demokratskoj otpornosti, budućnosti Europe, proširenju, borbi protiv antisemitizma i njegovanju židovskog načina života, odnosima EU-a i Ujedinjene Kraljevine, odnosima EU-a i Švicarske te sporazumima o pridruživanju s Andorom i San Marinom.
Jedan je od ključnih prioriteta mađarskog predsjedništva provedba uravnotežene i vjerodostojne politike proširenja koja se temelji na zaslugama. Cilj nam je dati novi zamah procesu integracije zapadnog Balkana, prepoznajući da EU nije dovršen bez uključivanja te regije. Očekujemo da ćemo ostvariti konkretan napredak u pristupanju tih zemalja kandidatkinja EU-u produbljivanjem suradnje na predstojećem sastanku na vrhu EU-a i zapadnog Balkana i Europske političke zajednice.
János Bóka, mađarski ministar poslova Europske unije
U okviru godišnjeg dijaloga Vijeća o vladavini prava ministri i ministrice održali su raspravu o općim kretanjima povezanima s vladavinom prava u EU-u na temelju Komisijina izvješća o vladavini prava za 2024.
Rasprava je obuhvatila četiri područja povezana s vladavinom prava: pravosudni sustav, okvir za borbu protiv korupcije, medijski pluralizam i sloboda, te druga institucijska pitanja povezana sa sustavom provjere i ravnoteže.
Tijekom rasprave ministri i ministrice pozdravili su dobar ukupni napredak ostvaren u ispunjavanju preporuka Komisije i uključivanje zemalja kandidatkinja u ovogodišnje izvješće. Ponovno su istaknuli svoju potporu tom postupku kao korisnom alatu za usmjeravanje nacionalnih reformi i smatrali su da je važno nastaviti dijalog uz potpuno poštovanje načela objektivnosti, nediskriminacije i jednakog postupanja prema svim državama članicama.
Očekuje se da će Vijeće održati raspravu o pojedinim zemljama na sastanku Vijeća za opće poslove u studenome, s naglaskom na kretanjima u Malti, Nizozemskoj, Austriji i Poljskoj.
Ministri i ministrice razmijenili su mišljenja i o općem trendu u vezi sa stanjem vladavine prava u Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Sastanku su prisustvovali ministri iz dotičnih zemalja.
Vladavina prava ima središnju ulogu u procesu proširenja kao temeljni uvjet za članstvo u EU-u. Ove su godine Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija, kao zemlje kandidatkinje koje su najviše napredovale u procesu pristupanja i u pogledu njihove razine pripravnosti za vladavinu prava, prvi put uključene u izvješće Komisije o vladavini prava.
U tom su kontekstu ministri i ministrice održali opću razmjenu mišljenja s tim zemljama kandidatkinjama o pitanjima vladavine prava na temelju horizontalnog poglavlja izvješća Komisije za 2024. Pohvalili su sveobuhvatne reforme koje su te četiri zemlje kandidatkinje provele ili pokrenule kako bi ojačale vladavinu prava te su ih potaknuli da nastave ulagati napore u reforme dok se pripremaju za članstvo u EU-u.
Rasprava je bila usmjerena isključivo na opće trendove u području vladavine prava, a nakon rasprave nisu objavljeni nikakvi formalni zaključci. U okviru procesa proširenja i dalje će se raspravljati o vladavini prava u pojedinim zemljama kandidatkinjama.
Vijeće je započelo i s pripremama za sastanak Europskog vijeća 17. i 18. listopada 2024. raspravom o nacrtu dnevnog reda s komentarima.
Na sastanku u listopadu čelnici i čelnice EU-a razgovarat će o agresivnom ratu Rusije protiv Ukrajine i stanju na Bliskom istoku. Održat će i prvu razmjenu mišljenja o izvješću Marija Draghija naslovljenom „Budućnost europske konkurentnosti”. Druge moguće teme uključuju migracije te sigurnost i obranu.
U okviru europskog semestra 2024. Europsko vijeće bit će pozvano da potvrdi integrirane preporuke za pojedine zemlje.
Pod točkom „razno” čelnici i čelnice razmotrit će pripreme za konferenciju COP29 o klimatskim promjenama i konferenciju COP16 o bioraznolikosti. Mogli bi se baviti i posebnim vanjskopolitičkim pitanjima s obzirom na trenutačna događanja, uključujući kretanja u Gruziji i Moldovi.
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
