Proizvodi nastali prisilnim radom
Upotreba prisilnog rada u izradi proizvoda i dalje je svjetski problem, a za njegovo rješavanje potrebni su zajednički međunarodni propisi. Novim zakonodavstvom EU-a s tržišta Unije učinkovito će se ukloniti proizvodi nastali prisilnim radom.
Stvarnost prisilnog rada
Prisilni rad, uključujući prisilni dječji rad, i dalje je raširen diljem svijeta. Prema procjenama Međunarodne organizacije rada (MOR) prisilnom radu podvrgnuto je oko 27,6 milijuna ljudi, među kojima su 3,3 milijuna djece.
Prisilni rad, kako ga je definirao MOR, jest „svaki rad ili usluga koji se od neke osobe zahtijevaju pod prijetnjom bilo kakve kazne i za koje se ta osoba nije ponudila dobrovoljno”.
Odnosi se na situacije u kojima se osobe prisiljava na rad primjenom nasilja, zastrašivanjem ili neizravnim sredstvima kao što su manipulirani dugovi, zadržavanje identifikacijskih isprava ili prijetnje prijave tijelima nadležnima za imigraciju.
Prisilni rad i dalje je prisutan u velikom broju sektora.
Tekstilni proizvodi
Poljoprivreda
Rudarstvo
Strategija EU-a za zabranu proizvoda nastalih prisilnim radom
EU je donio pravila kojima se zabranjuje stavljanje na tržište EU-a, stavljanje na raspolaganje na tržištu EU-a te izvoz iz EU-a svih proizvoda nastalih prisilnim radom.
Kako bi se to postiglo, zakonodavnim aktom donesenim u studenome 2024. uspostavljen je strukturirani okvir za zabranu upotrebe prisilnog rada u proizvodnji robe za EU i u lancima opskrbe.
Donesena uredba ovlastit će EU da proizvod zabrani i ukloni ga s jedinstvenog tržišta ako se pokaže da taj proizvod uključuje prisilni rad, bez obzira na to je li proizveden u EU-u ili je u njega uvezen.
Istrage
Kako bi pomogla u procjeni mogućih kršenja uredbe, Komisija će uspostaviti bazu podataka koja će sadržavati provjerljive i ažurirane informacije o područjima i proizvodima za koje postoji rizik od prisilnog rada.
Za vođenje istraga zadužena su različita tijela:
- za područja izvan EU-a nadležna je Komisija
- kada je riječ o rizicima na državnom području države članice, istragu vodi nadležno nacionalno tijelo.
Ako tijela država članica sumnjaju da se uredba krši drugdje u EU-u, trebaju o tome razmijeniti informacije s drugim državama članicama, a ako sumnjaju na upotrebu prisilnog rada u trećoj zemlji, informacije razmjenjuju s Komisijom.
Kriteriji za procjenu kršenja navedene uredbe sljedeći su:
- razmjer i ozbiljnost prisilnog rada na koji se sumnja
- količina ili opseg proizvoda stavljenih na tržište Unije ili stavljenih na raspolaganje na tržištu Unije
- udio dijelova proizvoda za koje je vjerojatno da su nastali prisilnim radom u konačnom proizvodu
- bliskost gospodarskih subjekata s rizicima od prisilnog rada na koje se sumnja u njihovu lancu opskrbe, kao i njihov utjecaj na otklanjanje tih rizika.
Konačna odluka
Konačnu odluku donosit će tijelo koje je vodilo istragu.
Odluka koju donese nacionalno tijelo primjenjivat će se u svim drugim državama članicama na temelju načela uzajamnog priznavanja.
Ako nadležna tijela zaključe da je korišten prisilni rad, mogu odlučiti proizvode zabraniti i povući ih s tržišta EU-a i internetskih tržišta. Međutim, ako proizvođači uklone prisilni rad iz svojeg poslovanja ili lanaca opskrbe, postoji mogućnost da se zabranjenim proizvodima odobri povratak na tržište EU-a.
Koji će proizvodi biti zabranjeni?
Prijedlogom su obuhvaćeni svi proizvodi izrađeni primjenom prisilnog rada koji su stavljeni na tržište EU-a, stavljeni na raspolaganje na tržištu u EU-u ili izvezeni iz EU-a.
Novo zakonodavstvo primjenjivat će se na sve gospodarske sektore.
Povećanje povjerenja potrošača
Novim pravilima povećat će se povjerenje potrošača jer se njima jamči da proizvodi na tržištu EU-a poštuju standarde ljudskih prava.
Kada je riječ o poduzećima, prijedlog bi mogao doprinijeti optimizaciji napora u pogledu socijalne održivosti, čime bi se potaknulo veće povjerenje javnosti i veća vjerodostojnost kod potrošača.
Cilj je predviđene zabrane aktivno doprinijeti globalnim naporima usmjerenima na iskorjenjivanje prisilnog rada i zaštitu prava radnika i djece.
Vidi također
Posljednja izmjena: 9. prosinca 2024.