Skip to content

Afričke, karipske i pacifičke zemlje

Sporazum iz Samoe sveobuhvatan je okvir za odnose EU-a s afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama (AKP).

Sporazum iz Samoe

Odnos između EU-a i njegovih država članica te članica Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država (OAKPD) uređen je Sporazumom o partnerstvu OAKPD-EU, poznatim i kao Sporazum iz Samoe.

Taj sporazum o partnerstvu pravni je okvir za odnose EU-a sa 77 zemalja. Među njima je 47 afričkih, 15 karipskih i 15 pacifičkih zemalja.

Tekstualna verzija

Zemlje sudionice Sporazuma iz Samoe:

  • Angola
  • Antigva i Barbuda
  • Bahami
  • Barbados
  • Belize
  • Benin
  • Bocvana
  • Burkina Faso
  • Burundi
  • Cabo Verde
  • Kamerun
  • Srednjoafrička Republika
  • Čad
  • Komori
  • Kongo
  • Cookovi Otoci
  • Côte d’Ivoire
  • Demokratska Republika Kongo
  • Džibuti
  • Dominika
  • Dominikanska Republika
  • Eritreja
  • Esvatini
  • Etiopija
  • Fidži
  • Gabon
  • Gambija
  • Gana
  • Grenada
  • Gvineja
  • Gvineja Bisau
  • Gvajana
  • Haiti
  • Jamajka
  • Kenija
  • Kiribati
  • Lesoto
  • Liberija
  • Madagaskar
  • Malavi
  • Maldivi
  • Mali
  • Maršalovi Otoci
  • Mauritanija
  • Mauricijus
  • Mikronezija
  • Mozambik
  • Namibija
  • Nauru
  • Niger
  • Nigerija
  • Niue
  • Palau
  • Papua Nova Gvineja
  • Ruanda
  • Sveti Kristofor i Nevis
  • Sveta Lucija
  • Sveti Vincent i Grenadini
  • Samoa
  • Sveti Toma i Princ
  • Senegal
  • Sejšeli
  • Sijera Leone
  • Salomonovi Otoci
  • Somalija
  • Sudan
  • Surinam
  • Tanzanija
  • Timor-Leste
  • Togo
  • Tonga
  • Trinidad i Tobago
  • Tuvalu
  • Uganda
  • Vanuatu
  • Zambija
  • Zimbabve

Cilj je sporazuma ojačati kapacitete EU-a i zemalja AKP-a za zajedničko rješavanje globalnih izazova.

Njime se utvrđuju zajednička načela, a obuhvaća sljedećih šest prioritetnih područja:

Ljudska prava i demokracija

Ljudska prava i demokracija

Mir i sigurnost

Mir i sigurnost

Razvoj

Razvoj

Migracije i mobilnost

Migracije i mobilnost

Klimatske promjene

Klimatske promjene

Gospodarski rast

Gospodarski rast

Sporazum uključuje zajedničku osnovu na razini AKP-a i tri regionalna protokola za Afriku, Karibe i Pacifik, s naglaskom na specifičnim potrebama tih regija.

Vijeće je 20. srpnja 2023. dalo zeleno svjetlo potpisivanju i privremenoj primjeni Sporazuma o partnerstvu, koji će naslijediti Sporazum iz Cotonoua kao novi pravni okvir za sljedećih dvadeset godina.

EU i njegove države članice i članice OAKPD-a 15. studenoga 2023. službeno su potpisali novi sporazum u Samoi. Njegova privremena primjena započela je u siječnju 2024.

Sporazum iz Cotonoua

Prethodni okvir za partnerstvo, Sporazum iz Cotonoua, donesen je 2000. kako bi zamijenio Konvenciju iz Loméa iz 1975., a sklopljen je na 20 godina.

Sporazum iz Cotonoua prvotno je trebao isteći u veljači 2020. Primjena njegovih odredaba produljena je dok se novi sporazum o partnerstvu između EU-a i zemalja AKP-a ne počne privremeno primjenjivati ili ne stupi na snagu.

Cilj je Sporazuma iz Cotonoua smanjiti i naposljetku iskorijeniti siromaštvo te doprinijeti postupnoj integraciji zemalja AKP-a u svjetsko gospodarstvo.

Počivao je na trima stupovima:

  • razvojnoj suradnji
  • gospodarskoj i trgovinskoj suradnji
  • političkoj dimenziji.

Zajedničke institucije (Sporazum iz Cotonoua)

Vijeće ministara AKP-a i EU-a vrhovna je institucija partnerstva EU-a i zemalja AKP-a. Sastaje se jedanput godišnje, naizmjence u Bruxellesu i jednoj od zemalja AKP-a, a sastoji se od:

  • članova i članica Vijeća EU-a
  • člana Komisije
  • člana vlade svake od država AKP-a.

Odbor veleposlanika AKP-a i EU-a pomaže Vijeću ministara te prati provedbu Sporazuma iz Cotonoua.

Odbor AKP-a i EU-a za suradnju u financiranju razvoja ispituje provedbu suradnje u financiranju razvoja i prati njezin napredak.

Zajednički ministarski odbor za trgovinu AKP-a i EU-a raspravlja o trgovinskim pitanjima koja se odnose na sve države AKP-a te prati pregovore i provedbu sporazumâ o gospodarskom partnerstvu. Također razmatra učinak višestranih trgovinskih pregovora o trgovini između AKP-a i EU-a te razvoj gospodarstava zemalja AKP-a.

Zajednička parlamentarna skupština AKP-a i EU-a savjetodavno je tijelo sastavljeno od jednakog broja predstavnika i predstavnica EU-a i zemalja AKP-a. Ta skupština promiče demokratske procese i olakšava bolje razumijevanje između naroda EU-a i naroda država AKP-a. Usto raspravlja o pitanjima povezanima s razvojem i partnerstvom EU-a i zemalja AKP-a te o sporazumima o gospodarskom partnerstvu.

Područja suradnje

1. Razvoj

EU podupire programe i inicijative koji koriste većem broju zemalja AKP-a. K tome ima i programe za daljnji regionalni gospodarski rast i razvoj za posebne regije unutar AKP-a.

U okviru novog dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021. 2027. EU financira većinu svojih razvojnih programa za partnerske zemlje AKP-a putem Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI). Tom će se instrumentu dodijeliti ukupna financijska omotnica u iznosu od oko 79,5 milijardi eura (u tekućim cijenama). Europski razvojni fond (ERF), koji se financirao izravnim doprinosima država članica, prestao je postojati 2021.

2. Trgovina

EU je nakon pregovora sklopio sporazume o gospodarskom partnerstvu sa 79 zemalja AKP-a. Cilj tih sporazuma stvaranje je zajedničkog trgovinskog i razvojnog partnerstva poduprtog razvojnom pomoći.

Vijeće Komisiji daje mandat za pregovore o tim sporazumima i mora potpisati njihovu konačnu verziju kada bude spremna.

Sporazumi o gospodarskom partnerstvu (SGP) s afričkim zemljama

Pregovori o regionalnom SGP-u sa 16 zapadnoafričkih država, Gospodarskom zajednicom zapadnoafričkih država (ECOWAS) i Zapadnoafričkom ekonomskom i monetarnom unijom (WAEMU) zaključeni su u srpnju 2014. U tijeku je postupak potpisivanja. Do donošenja cjelovitog regionalnog SGP-a sa zapadnom Afrikom od 3. rujna 2016. primjenjuje se „prijelazni” sporazum o gospodarskom partnerstvu s Côte d’Ivoireom, a od 15. prosinca 2016. s Ganom.

U srpnju 2014. uspješno su zaključeni i pregovori sa zemljama Južnoafričke razvojne zajednice. Sporazum je potpisan 10. lipnja 2016. u Kasaneu (Bocvana). Privremeno se primjenjuje od 10. listopada 2016.

U listopadu 2014. uspješno su zaključeni pregovori s Istočnoafričkom zajednicom. U tijeku je postupak potpisivanja.

Kamerun je jedina zemlja u regiji koja je 15. siječnja 2009. potpisala sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i srednje Afrike. Sporazum se privremeno primjenjuje od 4. kolovoza 2014.

U regiji istočne i južne Afrike sporazum o gospodarskom partnerstvu 2009. potpisali su Mauricijus, Sejšeli, Zimbabve i Madagaskar. Sporazum se privremeno primjenjuje od 14. svibnja 2012.

Sporazum o gospodarskom partnerstvu u karipskoj regiji

EU je u listopadu 2008. potpisao sporazum o gospodarskom partnerstvu s Forumom karipskih zemalja (CARIFORUM), skupinom od 15 karipskih država. Sporazum o gospodarskom partnerstvu između CARIFORUM-a i EU-a privremeno se primjenjuje od 29. prosinca 2008.

Sporazum o gospodarskom partnerstvu u pacifičkoj regiji

Privremeni sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i pacifičkih država AKP-a potpisali su Papua Nova Gvineja u srpnju 2009. i Fidži u prosincu 2009. Papua Nova Gvineja ratificirala ga je u svibnju 2011. Fidži je u srpnju 2014. odlučio započeti s privremenom primjenom sporazuma. Od 14 pacifičkih zemalja, Papua Nova Gvineja i Fidži imaju najveći udio u trgovini između EU-a i pacifičke regije. Samoa je pristupila SGP-u 21. prosinca 2018., a Salomonovi Otoci 17. svibnja 2020.

3. Migracije

Migracije su važan aspekt odnosa EU-a i zemalja AKP-a. Okvir za suradnju u tom području utvrđen je člankom 13. Sporazuma iz Cotonoua.

Taj članak sadrži stavke o poboljšanju uvjeta u zemljama podrijetla i tranzita, zakonitim migracijama i vraćanju nezakonitih imigranata.

U studenome 2015. čelnici i čelnice EU-a i najzahvaćenijih afričkih zemalja održali su sastanak na vrhu kako bi učvrstili političku suradnju u području migracija. Postigli su dogovor o akcijskom planu, među ostalim o 16 konkretnih mjera. Osim toga, na sastanku na vrhu pokrenut je i Krizni uzajamni fond EU-a za stabilnost i rješavanje temeljnih uzroka nezakonitih migracija i raseljavanja u Africi.

Odgovor na migracijske pritiske

Vijeće i Europsko vijeće rade na uspostavi sveobuhvatne europske migracijske politike.

Posljednja izmjena: 22. siječnja 2025.