Sirija
EU stoji uz sirijski narod. Podupire mirnu i uključivu tranziciju u Siriji, poštovanje ljudskih prava i socioekonomski oporavak zemlje.
Obnovljeni odnosi sa Sirijom
Nakon pada al-Assadova kriminalnog režima 2024. i drugih političkih događaja u Siriji EU je poduzeo važne korake za jačanje svojih bilateralnih odnosa sa Sirijom, uključujući:
- ponovnu uspostavu pune primjene Sporazuma o suradnji između EU-a i Sirije (2026.)
- suspenziju svih gospodarskih sankcija protiv Sirije, osim onih koje se temelje na sigurnosnim razlozima (2025.).
Zaključci Vijeća o Siriji
EU-ova politika u odnosu na Siriju temelji se na zaključcima od 23. lipnja 2025. u kojima je EU ponovno potvrdio svoju predanost da stoji uz sirijsko stanovništvo i podupire mirnu i uključivu tranziciju pod sirijskim vodstvom i odgovornošću u cilju doprinosa izgradnji bolje budućnosti za sve Sirijce.
EU je spreman raditi s prijelaznom vladom u regionalnim i multilateralnim forumima te potiče sve vanjske aktere, bez iznimke, da u potpunosti poštuju jedinstvo, neovisnost, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Sirije.
EU osuđuje svako jednostrano vanjsko vojno djelovanje i prisutnost te svaki pokušaj potkopavanja stabilnosti Sirije i njezinih izgleda za mirnu tranziciju, među ostalim inozemnim upletanjem i manipuliranjem informacijama.
Ponovna uspostava pune primjene Sporazuma o suradnji između EU-a i Sirije
Vijeće je u svibnju 2026. odlučilo okončati djelomičnu suspenziju Sporazuma o suradnji između EU-a i Sirije, uvedenu 2011. kao odgovor na represiju nad sirijskim stanovništvom i kršenja ljudskih prava koja je počinio al-Assadov režim.
Sporazum o suradnji, sklopljen 1977., pruža okvir za gospodarske i trgovinske odnose između EU-a i Sirije. Njime su, među ostalim, uklonjena količinska ograničenja uvoza određenih sirijskih proizvoda u EU, uključujući naftu, naftne derivate, zlato, plemenite kovine i dijamante.
Suspenzija gospodarskih sankcija protiv Sirije
EU je u svibnju 2025. ukinuo sve gospodarske sankcije u vezi sa Sirijom, osim onih koje se temelje na sigurnosnim razlozima te koje obuhvaćaju oružje i tehnologiju koji bi se mogli upotrijebiti za unutarnju represiju.
U skladu sa svojim pozivom na privođenje počinitelja kaznenih djela pravdi, EU zadržava sankcije povezane s Al-Assadovim režimom te nastavlja pratiti razvoj događaja na terenu.
Politički dijalog na visokoj razini između EU-a i Sirije
Prvi politički dijalog na visokoj razini između EU-a i Sirije održan je u svibnju 2026. Dijalog je bio prilika za postizanje napretka prema normalizaciji odnosa između EU-a i Sirije te za raspravu o potpori EU-a naporima koje sirijske prijelazne vlasti ulažu u stabilizaciju Sirije, socioekonomski oporavak i uključivu političku tranziciju.
Pomoć EU-a sirijskom stanovništvu
Više od petnaest godina sukoba u Siriji prouzročilo je golemu patnju civila i jednu od najgorih humanitarnih kriza na svijetu.
Zbog neprestanog raseljavanja, kolapsa osnovnih usluga i uništenja infrastrukture širokih razmjera, 15,6 milijuna ljudi hitno je trebalo humanitarnu pomoć 2026. To znači da šest od deset Sirijaca treba humanitarnu pomoć
Interno je i dalje raseljeno 5,5 milijuna ljudi, a preko 3,6 milijuna sirijskih izbjeglica registrirano je u susjednim zemljama (Turska, Libanon, Jordan).
Preko 13,3 milijuna ljudi živi u uvjetima nesigurne opskrbe hranom. Gotovo 2,7 milijuna djece ne pohađa školu.
EU i njegove države članice vodeći su donatori međunarodne pomoći onima koji su pogođeni sukobom u Siriji. Od izbijanja krize 2011. EU i njegove države članice mobilizirali su više od 41 milijarde eura za potporu Sirijcima i Sirijkama koji se nalaze u zemlji i diljem regije.
Ta sredstva obuhvaćaju humanitarnu pomoć kojom se spašavaju životi, osnovne usluge kao što su zdravstvena skrb i obrazovanje, te dugoročni socioekonomski oporavak i obnovu.
Pomoć se usmjerava putem humanitarnih partnera, kao što su nevladine organizacije, agencije UN-a i Međunarodni pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, koji najugroženijem stanovništvu osiguravaju zdravstvenu skrb, pomoć u hrani, vodu, sanitarne i higijenske usluge, zaštitu, smještaj i obrazovanje.
Sankcije protiv Al-Assadova režima
Zbog eskalacije nasilja i neprihvatljivog stanja u području ljudskih prava Europska unija u svibnju 2011. obustavila je svu bilateralnu suradnju sa sirijskom vladom i njezinim pristašama.
U razdoblju od 2011. do 2024. EU je donio sankcije protiv Al-Assadova režima. Međutim, nakon pada režima EU je 24. veljače 2025. suspendirao niz sankcija, među ostalim u području energetike, prometa i financijskih transakcija, kako bi se olakšala suradnja s tom zemljom, njezinim građanima i poduzećima.
EU je 28. svibnja 2025. ukinuo sve gospodarske sankcije protiv Sirije, osim onih koje se temelje na sigurnosnim razlozima.
Preostale gospodarske sankcije uključuju:
- embargo na oružje
- ograničenja izvoza robe s dvojnom namjenom, opreme i tehnologije za unutarnju represiju i softvera za presretanje i nadzor
- zabranu trgovine robom koja je dio sirijske kulturne baštine.
EU je istodobno odlučio zadržati sankcije protiv pojedinaca i subjekata povezanih s Al-Assadovim režimom i odgovornih za nasilnu represiju nad sirijskim stanovništvom i kršenje ljudskih prava.
Pojedincima i subjektima uvrštenima na popis sankcioniranih zamrzava se imovina i ne smiju im se stavljati na raspolaganje financijska sredstva ni gospodarski izvori. Na pojedince se primjenjuje i zabrana putovanja.
Te su sankcije posljednji put produljene do 1. lipnja 2027.
Osim toga, u razdoblju od 2023. do 2025. EU je sankcionirao pojedince i subjekte odgovorne za kršenja ljudskih prava u okviru globalnog režima sankcija u području ljudskih prava.
Zakonodavstvo EU-a o sankcijama protiv Al-Assadova režima uključuje humanitarna izuzeća kako bi se osiguralo kontinuirano pružanje humanitarne pomoći svim dijelovima te zemlje.
- Sirija: EU donio pravne akte za ukidanje gospodarskih sankcija protiv Sirije, kojima se konkretizira nedavni politički dogovor (priopćenje za medije, 28. svibnja 2025.)
- Odluka o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Siriji (Službeni list EU-a)
- Uredba o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Siriji (Službeni list EU-a)
Borba protiv terorizma
Prisutnost Daiša i drugih terorističkih skupina u Siriji ozbiljna je prijetnja toj zemlji, široj regiji i međunarodnoj zajednici u cjelini. EU je stoga u ožujku 2015. usvojio regionalnu strategiju usmjerenu na Siriju, kao i na prijetnju koju predstavlja ISIL/Daiš.
Nakon poraza Daiša na terenu 2019. EU je nastavio podupirati međunarodne napore za sprečavanje njegova ponovnog uspona. Vijeće je u prosincu 2024. ponovno istaknulo svoju nepokolebljivu predanost borbi protiv terorizma u Siriji i radu globalne koalicije za borbu protiv Daiša.
- Zaključci Vijeća o strategiji EU-a za Siriju (priopćenje za medije, 3. travnja 2017.)
- Zaključci Vijeća o regionalnoj strategiji EU-a za Siriju i Irak, kao i za prijetnju koju predstavlja Daiš (23. svibnja 2016.)
- Zaključci Vijeća o regionalnoj strategiji EU-a za Siriju i Irak, kao i za prijetnju koju predstavlja ISIL/Daiš (16. ožujka 2015.)
Vidjeti također
Stajalište EU-a o stanju na Bliskom istoku
Integrirani politički odgovor na krizu (IPCR)
Zašto EU donosi sankcije
Posljednja izmjena: 18. svibnja 2026.