Migracijski tokovi na zapadnim rutama

Migranti započinju opasna putovanja duž zapadnoafričke obale kako bi dospjeli do Kanarskih otoka. Prijeđena udaljenost kreće se od manje od 100 kilometara od najbliže točke afričke obale do više od 1600 kilometara iz Gambije.

Migranti također prolaze kroz Maroko i Alžir kako bi dospjeli do Španjolske.

Na ovoj internetskoj stranici možete saznati više o:

• stanju na zapadnosredozemnoj i zapadnoafričkoj ruti
• mjerama EU-a u zemljama tranzita
• djelovanju EU-a za uklanjanje temeljnih uzroka migracija u Africi.

Zapadnosredozemna ruta

Zapadnosredozemna ruta odnosi se na nezakonite dolaske u Španjolsku, i to Sredozemnim morem u kopnenu Španjolsku te kopnom u španjolske enklave Ceutu i Melillu u sjevernoj Africi.

Migranti prolaze kroz Maroko i Alžir kako bi dospjeli do Španjolske. Zapadnosredozemna ruta 2018. postala je najkorištenijom rutom prema Europi. Nakon vrhunca broja dolazaka u 2018. njihov se broj postojano smanjuje od 2019. zbog niza čimbenika, a to su prije svega:

• povećani napori Maroka u borbi protiv nezakonitih migracija
• bliska suradnja Maroka, Španjolske i EU-a
• pandemija bolesti COVID-19.

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) podupire Španjolsku u nadzoru njezinih vanjskih kopnenih granica zajedničkim pomorskim operacijama kao što je operacija Indalo.

Službenici, plovila i druga sredstva za nadzor koja je ta agencija razmjestila služe za pomoć nacionalnim tijelima u zaštiti državne granice te aktivnostima potrage i spašavanja.

U prosincu 2022. EU i afrički partneri pokrenuli su inicijative Tima Europa usmjerene, među ostalim, na zapadnosredozemnu i zapadnoafričku rutu kako bi se zajamčili zajednički napori država članica i EU-a u pronalaženju odgovora na migracijske izazove. Među njima je i posebna inicijativa kojom se mobilizira 950 milijuna eura za suradnju s relevantnim afričkim partnerima.

• Operacija Indalo (Frontex)

Zapadnoafrička ruta

Zapadnoafrička ruta odnosi se na nezakonite dolaske na Kanarske otoke u Atlantskom oceanu. Glavna su polazišta migranata Maroko, Zapadna Sahara, Mauritanija, Senegal i Gambija, otkud oni kreću na opasna putovanja duž zapadnoafričke obale kako bi stigli do Kanarskih otoka. Prijeđena udaljenost kreće se od manje od 100 kilometara od najbliže točke afričke obale do više od 1600 kilometara iz Gambije.

U 2006. više od 31 000 nezakonitih migranata stiglo je na Kanarske otoke. To je poznato kao kriza „cayucos”, nazvana po popularnim ribarskim brodovima iz Senegala i Mauritanije.

Narednih se godina broj nezakonitih dolazaka smanjio na manje od 1500 dolazaka godišnje. Nakon znatnog povećanja 2020. i 2021., broj nezakonitih dolazaka ponovno je pao u 2022.

• Potpora EU-a u vezi s migracijama u Maroku (Europska komisija)

Mjere EU-a u zemljama tranzita

Nakon znatnog povećanja broja dolazaka zabilježenih 2018. na zapadnosredozemnoj ruti EU je pokrenuo niz novih inicijativa s partnerskim zemljama, uključujući pojačanu suradnju u okviru partnerstva EU-a i Maroka.

Suradnja s Marokom obuhvaća područja kao što su:

• upravljanje granicama
• socioekonomska integracija
• institucijska potpora i izgradnja kapaciteta
• zaštita i prava migranata.

EU je u bliskom kontaktu s tijelima iz drugih zemalja tranzita kako bi se pojačala postojeća suradnja u upravljanju migracijama.

djelovanju EU-a za uklanjanje temeljnih uzroka migracija u Africi.

Proces iz Vallette

Na sastanku na vrhu o migracijama održanom u Valletti u studenome 2015. okupili su se europski i afrički šefovi država i vlada kako bi ojačali suradnju i razgovarali o trenutačnim izazovima, kao i o mogućnostima u vezi s migracijama.

Čelnici i čelnice koji su sudjelovali na sastanku na vrhu usvojili su političku deklaraciju i akcijski plan s ciljem:

• uklanjanja temeljnih uzroka nezakonitih migracija i prisilnog raseljavanja
• jačanja suradnje u području zakonitih migracija i mobilnosti
• jačanja zaštite migranata i tražitelja azila
• sprečavanja nezakonitih migracija, krijumčarenja migranata i trgovanja ljudima te borbe protiv tih pojava
• bliskijeg zajedničkog rada radi poboljšanja suradnje pri vraćanju, ponovnom prihvatu i reintegraciji.

• Sastanak na vrhu u Valletti o migracijama (11. i 12. studenoga 2015.)

Krizni uzajamni fond EU-a za Afriku

Krizni uzajamni fond EU-a za Afriku pokrenuli su europski i afrički partneri na sastanku na vrhu u Valletti o migracijama održanome u studenome 2015. Njegove su aktivnosti usmjerene na četiri strateška cilja:

• širenje gospodarskih mogućnosti i mogućnosti zapošljavanja
• jačanje otpornosti zajednica
• poboljšanje upravljanja migracijama
• poboljšanje upravljanja i sprečavanja sukoba.

Do danas je u trima regijama obuhvaćenim Kriznim uzajamnim fondom za Afriku (Sjeverna Afrika, Sahel i jezero Čad, Rog Afrike) odobreno 248 djelovanja kojima su dodijeljena sredstva u ukupnom iznosu od približno 4,9 milijardi eura. Posebnim sredstvima iz Kriznog uzajamnog fonda EU-a za Afriku podupiru se projekti i aktivnosti kojima se radi na uklanjanju temeljnih uzroka nezakonitih migracija te poboljšava upravljanje migracijama u glavnim zemljama podrijetla, odlaska i tranzita.
U okviru Kriznog uzajamnog fonda za Afriku dosad su postignuti sljedeći dobri rezultati:

• 127 800 otvorenih radnih mjesta
• 668 500 osoba primilo je pomoć u razvoju aktivnosti kojima se ostvaruju prihodi
• 9,5 milijuna osoba prima osnovne socijalne usluge
• 4,4 milijuna osoba prima pomoć u hrani
• 509 000 migranata u tranzitu i prisilno raseljenih osoba primaju zaštitu
• 2 milijuna ljudi obaviješteno je o rizicima povezanim s migracijama zahvaljujući informativnoj kampanji
• 2100 žrtava trgovanja ljudima primilo je pomoć
• 1,9 milijuna osoba sudjeluje u aktivnostima sprečavanja sukoba i izgradnje mira.

• Krizni uzajamni fond EU-a za Afriku (Europska komisija)

  Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:

  EN FR

Sastanak na vrhu Europske unije i Afričke unije

Šefovi država ili vlada država članica Afričke unije (AU) i Europske unije (EU) okupili su se u Bruxellesu 17. i 18. veljače 2022. na šestom sastanku na vrhu Europske unije i Afričke unije. Čelnici i čelnice EU-a i AU-a postigli su dogovor o pojačanom i uzajamnom partnerstvu za migracije i mobilnost.

EU i AU nastavit će se baviti svim aspektima migracija i mobilnosti, u skladu s nacionalnim nadležnostima, na integriran, sveobuhvatan i uravnotežen način.