EU jača svoje podatkovno gospodarstvo: Vijeće odobrilo dogovor o široj ponovnoj uporabi javno financiranih podataka

Goleme količine podataka u posjedu javnog sektora, kao što su meteorološki podaci i podaci o okolišu, brže će i lakše biti dostupne za potrebe stvaranja novih proizvoda i usluga, ali i za razvoj podatkovno utemeljenog društva u općenitom smislu. Danas su veleposlanici i veleposlanice država članica potvrdili dogovor rumunjskog predsjedništva i Europskog parlamenta o reformi kojom će se pravila EU-a o ponovnoj uporabi podataka javnog sektora uskladiti s napretkom digitalnih tehnologija. Novim će se pravilima dodatno potaknuti digitalne inovacije, posebice u području umjetne inteligencije. Privremeni dogovor postignut je 22. siječnja.

Ta reforma važan je korak u osiguravanju ključnih „sirovina” za umjetnu inteligenciju i druge aplikacije koje se oslanjaju na dostupnost velikih količina podataka. Time se stvaraju velike mogućnosti za sve sektore gospodarstva te se potiču nova radna mjesta i rast. Alexandru Petrescu, rumunjski ministar komunikacija i informacijskog društva, predsjednik Vijeća

Tim se dogovorom područje primjene pravila o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora širi te ne obuhvaća samo tijelâ javnog sektora, već i javna poduzeća u prometnom sektoru te sektoru komunalnih usluga. Ti sektori neće biti obvezni stavljati podatke na raspolaganje, osim ako se to od njih ne traži na temelju nacionalnog prava ili prava Unije ili pak same direktive o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora. Međutim, ako odluče objaviti podatke, morat će poštovati ista načela kao i tijela javnog sektora, uključujući ona u pogledu transparentnosti, nediskriminacije i isključivih dogovora. Mehanizam zaštite od nepovoljnog konkurentskog položaja zaštitit će javna poduzeća koja posluju u izravnom tržišnom natjecanju s privatnim poduzećima.

Reformom se uvodi pojam visokovrijednih skupova podataka koji se besplatno stavljaju na raspolaganje putem sučeljâ za programiranje aplikacija (API). U tekstu se utvrđuje šest širokih kategorija visokovrijednih skupova podataka: geoprostorni podaci, promatranje Zemlje i okoliš, meteorološki podaci, statistički podaci, trgovačka društva i vlasništvo nad njima te mobilnost. Taj će se popis ažurirati, a posebni skupovi podataka iz tih kategorija (npr. karte i poštanski brojevi iz kategorije geoprostornih podataka) odabrat će se u okviru sekundarnog zakonodavstva.

Pravila će obuhvaćati i javno financirane istraživačke podatke koji su već dostupni u javnim repozitorijima te će se poticati širenje dinamičkih podataka, poput podataka o stanju u prometu ili vremenskim prilikama u stvarnom vremenu koje prikupljaju senzori ili sateliti.

Podaci javnog sektora u načelu će biti dostupni ili besplatno ili uz manju naknadu. Međutim, budući da neka tijela javnog sektora moraju ostvarivati prihode, u određenim situacijama omogućuje se ograničena naplata pristojbi za podatke.

Budući da se novom direktivom promiče i uporaba otvorenih podataka (podaci u otvorenim formatima koji se mogu slobodno rabiti i dijeliti u bilo kakve svrhe), pojam otvorenih podataka dodan je naslovu direktive kako bi se to odrazilo.

Države članice imat će na raspolaganju dvije godine od stupanja direktive na snagu da nove odredbe uvedu u nacionalno pravo. Budući da se direktivom utvrđuju samo minimalni standardi, države članice slobodne su otići korak dalje u svojim nacionalnim pravilima.

Taj prijedlog ključna je sastavnica „paketa podataka” koji je u travnju 2018. Komisija objavila kao dio strategije jedinstvenog digitalnog tržišta.

Nakon današnjeg odobrenja u Odboru stalnih predstavnika tekst će biti provjeren s pravnog i jezičnog stajališta. Europski parlament i Vijeće potom će morati formalno donijeti pravni akt. Očekuje se da će se to dogoditi ovog proljeća.

Dogovoreni tekst uskoro će biti dostupan na ovoj internetskoj stranici.

• Jedinstveno digitalno tržište za Europu (osnovne informacije)
• Digital single market for Europe (background information)