Pet razloga za posvećivanje pozornosti antimikrobnoj otpornosti
Antimikrobna otpornost javlja se kada mikroorganizam preživi unatoč izloženosti lijekovima koji su namijenjeni tome da se on inhibira ili ubije.
Prekomjerna uporaba i zlouporaba antimikrobika glavni su uzročnici antimikrobne otpornosti. Antimikrobici, što uključuje antibiotike, antivirusne lijekove, antimikotike i antiparazitike, lijekovi su koji se upotrebljavaju za sprečavanje i liječenje infekcija kod ljudi, životinja ili biljaka.
Ovo je uobičajen tijek nastanka antimikrobne otpornosti:
Vijeće je 13. lipnja 2023. donijelo preporuku za borbu protiv antimikrobne otpornosti. Inicijativom se, među ostalim, nastoji promicati odgovorna upotreba antimikrobika, poboljšati sprečavanje i kontrola infekcija te poticati istraživanja i inovacije.
1. Otporne bakterije godišnje zaraze oko 800 000 osoba
Više od 800 000 osoba u Europi zaraženo je tijekom 2020. bakterijama otpornima na antibiotike. Bolesti koje su iz toga proizišle uključivale su upalu pluća, infekcije krvotoka i infekcije trbušne šupljine.
Unatoč blagom smanjenju u 2020., broj infekcija raste
Na grafikonu je prikazan procijenjeni broj infekcija u EU-u i Europskom gospodarskom prostoru (EGP) uzrokovanih bakterijama otpornima na antibiotike.
Linijski grafikon koji prikazuje broj infekcija u EU-u i EGP-u uzrokovanih bakterijama otpornima na antibiotike u razdoblju 2016. – 2020.
Između 2016. i 2019. broj infekcija iz godine u godinu raste, pri čemu su u 2016. zabilježene 685 433 infekcije, a u 2019. 865 767. U 2020. zabilježen je niži broj infekcija (801 517), moguće zbog promjena u praksama praćenja ili zdravstvene skrbi tijekom pandemije bolesti COVID-19 i mjera koje su poduzete za kontrolu širenja virusa.
Prema podacima OECD-a, 70 % infekcija javlja se u zdravstvenim ustanovama. Antimikrobna otpornost ugrožava kirurške zahvate, presađene organe, intenzivnu njegu i zdravlje osoba s oslabljenim imunosnim sustavom kao što su pacijenti oboljeli od raka, za koje i jednostavna infekcija može biti smrtonosna.
Djeca mlađa od 12 mjeseci i odrasle osobe starije od 70 godina najranjivije su skupine. Osim toga, vjerojatnost infekcije uzrokovane otpornim bakterijama veća je kod muškaraca nego kod žena.
2. U Europi je 2020. od antimikrobne otpornosti svakoga dana umrlo stotinu osoba
Liječenje nekih infekcija koje su u prošlosti bile izlječive postalo je teško ili čak nemoguće. Nastavi li se antimikrobna otpornost širiti, sitne posjekotine i manje infekcije i zahvati mogu postati opasni po život.
Infekcije otporne na lijekove godišnje uzrokuju smrt 35 000 osoba
Na grafikonu je prikazan procijenjeni broj smrtnih slučajeva u EU-u i EGP-u uzrokovanih bakterijama otpornima na antibiotike.
Površinski grafikon koji prikazuje broj smrtnih slučajeva u EU-u i EGP-u uzrokovanih bakterijama otpornima na antibiotike u razdoblju 2016. – 2020. Između 2016. i 2019. broj smrtnih slučajeva iz godine u godinu raste, pri čemu je u 2016. zabilježeno 30 730 smrtnih slučajeva, a u 2019. 38 710.
U 2020. broj smrtnih slučajeva smanjio se na 35 813. 35 813 otprilike odgovara broju putnika koji stanu na 13 brodova za kružno putovanje.
Najviša stopa smrtnosti zabilježena u Grčkoj i Italiji
Na ovom je grafikonu prikazan procijenjeni broj smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati antimikrobnoj otpornosti na 100 000 osoba u 2020., prikazano po zemljama.
Stupičasti grafikon na kojem je prikazan broj smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati antimikrobnoj otpornosti na 100 000 osoba u zemljama EU-a i EGP-a.
U grafikonu se Grčka ističe kao zemlja s najvišom stopom smrtnosti (20 smrtnih slučajeva na 100 000 osoba), a slijedi je Italija (19 smrtnih slučajeva na 100 000 osoba).
Norveška i Nizozemska zemlje su s najnižom stopom smrtnosti (dva smrtna slučaja na 100 000 osoba).
Prosjek EU-a iznosi šest smrtnih slučajeva na 100 000 osoba.
3. Antimikrobna otpornost prisutna je u životinjama, hrani, biljkama i okolišu
Antimikrobici se upotrebljavaju i za liječenje stoke, akvakulture i životinja. Dopiru i do okoliša putem ljudskog i životinjskog urina i izlučevina, neprimjerenog odlaganja lijekova i upotrebe kontaminiranog gnojiva u poljoprivredi. Zbog toga su ostaci prisutni i u tlu, vodi i biljkama, čime se povećava rizik od daljnje kontaminacije.
Potrošnja antibiotika kod ljudi sada je veća nego kod životinja koje se koriste za proizvodnju hrane
Na grafikonu u nastavku prikazana je potrošnja antimikrobika kod životinja iz uzgoja u usporedbi s ljudskom potrošnjom. Upotreba antibiotika kod životinja koje se koriste za proizvodnju hrane smanjuje se.
Linijski grafikon koji prikazuje potrošnju antimikrobika kod životinja iz uzgoja u usporedbi s ljudskom potrošnjom.
Upotreba antibiotika kod životinja koje se koriste za proizvodnju hrane smanjio se sa 154,7 mg aktivnog antimikrobnog sastojka na kilogram biomase 2014. na 104,8 mg 2018., dok je ljudska potrošnja porasla sa 125,3 mg 2014. na 131,7 mg 2018.
Iako se potrošnja antibiotika kod životinja smanjuje, zlouporaba i dalje ugrožava životinje i ljude jer životinje mogu, izravnim kontaktom ili kroz hranidbeni lanac, prenijeti otporne bakterije na ljude.
4. Borba protiv otpornih bakterija podrazumijeva znatne troškove zdravstvene skrbi
Procijenjeni trošak antimikrobne otpornosti za zdravstvene sustave u Europi iznosi 1,1 milijardu eura godišnje.
Ako infekcija ne reagira na liječenje antimikrobicima prve linije, odnosno na najdjelotvorniju i najsigurniju mogućnost liječenja za pacijenta, zdravstveni djelatnici pribjegavaju skupljim alternativnim rješenjima, kao što su lijekovi druge i treće linije, koji su posljednje dostupne mogućnosti za liječenje. Komplikacije ili dulje trajanje bolesti ili liječenja ponekad zahtijevaju dulji boravak u bolnici, što uključuje odgovarajuće troškove.
Otpornost na antibiotike posljednje linije obrane raste
Ovaj grafikon pokazuje da je antimikrobna otpornost na antibiotike druge i treće linije, koji se upotrebljavaju kada su bakterije otporne na uobičajene antibiotike, visoka i predviđa se da će i dalje rasti u zemljama EU-a/EGP-a. Stručnjaci smatraju da će antimikrobna otpornost uzrokovati znatno zdravstveno i gospodarsko opterećenje ne poduzmu li se djelotvorne mjere.
Linijski grafikon na kojem je prikazan razvoj antimikrobne otpornosti na antibiotike prve, druge i treće linije do 2050., pri čemu se predviđa da će se otpornost na antibiotike prve linije 2050. smanjiti za 11 % u odnosu na 2005., a otpornost na antibiotike druge i treće linije povećati za 72 % odnosno 119 %.
5. Antimikrobna otpornost šteti gospodarstvu
Dugotrajna bolest i smrtnost izravno utječu na naša gospodarstva. Antimikrobna otpornost može poremetiti i trgovinu stokom i stočarskim proizvodima jer utječe na zdravlje i dobrobit životinja, a time i na njihovu produktivnost.
Veća antimikrobna otpornost znači veći učinak na globalni BDP
Na ovom grafikonu prikazani su mogući gospodarski gubici proizišli iz učinka antimikrobne otpornosti na zdravlje radnika i životinja ako se ne poduzmu djelotvorne mjere.
Linijski grafikon mogućih gospodarskih gubitaka proizišlih iz učinka antimikrobne otpornosti na zdravlje radnika i životinja ako se ne poduzmu djelotvorne mjere.
U optimističnom scenariju, u kojem je razina antimikrobne otpornosti niska, procjenjuje se da bi gospodarsko opterećenje bilo znatno, a gubitak svjetskog BDP-a iznosio 1,1 % u 2050.
U pesimističnom scenariju, u kojem je razina antimikrobne otpornosti visoka, procjenjuje se da bi gospodarski troškovi biti veliki, a gubitak svjetskog BDP-a iznosio 3,8 % u 2050.
Posljednja izmjena: 23. srpnja 2026.