Vijeće za okoliš, 19.6.2017., 19. lipnja 2017.

Najvažniji rezultati

Pariški sporazum

Vijeće je na javnoj sjednici raspravljalo o najnovijim zbivanjima u području klimatskih promjena na međunarodnoj razini. Ministri okoliša izrazili su svoja stajališta o jednostranoj odluci SAD-a da se povuče iz Pariškog sporazuma i jednoglasno pozdravili usvojene zaključke o tom pitanju na sastanku Vijeća za vanjske poslove istog dana.

Ministri su jednoglasno ponovno potvrdili svoju čvrstu predanost brzoj i potpunoj provedbi tog globalnog pravno obvezujućeg sporazuma. Borba protiv klimatskih promjena zahtijeva odgovorno globalno vodstvo, a EU i njegove države članice spremni su preuzeti tu ulogu. Europsko vijeće također će raspravljati o tom pitanju tijekom sastanka koji će se održati ovog tjedna 22. i 23. lipnja 2017.

„Nema prostora za predomišljanje kada je riječ o djelovanju protiv klimatskih promjena. Za našu je budućnost potreban čist i održiv planet. Moji kolege i ja danas smo ponovno izrazili stajališta naših ministara vanjskih poslova kojima se potvrđuje da Pariški sporazum služi svrsi te da ne može ponovno biti predmet pregovora. EU i njegove države članice ulažu velike napore kako bi pripremili konferenciju COP 23 u Bonnu u studenome, a sada smo u procesu potpune provedbe Pariškog sporazuma. Pozivamo sve globalne partnere da učine isto.”  

Dr. José A. Herrera, malteški ministar održivog razvoja, okoliša i klimatskih promjena 

EU se obvezao smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 % do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. Taj cilj podnesen je u ožujku 2015. kao planirani nacionalni doprinos EU-a i njegovih država članica Pariškom sporazumu. Kako bi se ostvario taj cilj, smanjenje će iznositi 43 % u sektorima obuhvaćenima sustavom trgovanja emisijama (ETS) i 30 % u sektorima izvan ETS-a, u oba slučaja do 2030. u usporedbi s 2005. EU trenutačno radi na uvođenju odgovarajućeg novog zakonodavstva.

• Klimatske promjene: Vijeće ponovno potvrdilo da Pariški sporazum služi svrsi te da ne može biti predmet ponovnih pregovora
• Kronologija – Pariški sporazum
• Infografika – Klimatske promjene: kako će EU ostvariti ciljeve?

Sektori izvan ETS-a: raspodjela napora i LULUCF

Vijeće je održalo debatu o dvama zakonodavnim prijedlozima za smanjenje emisija u sektorima koji nisu obuhvaćeni sustavom trgovanja emisijama: uredbi o raspodjeli napora i uredbi o uporabi zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF).

Ministri su ocijenili dosadašnji napredak i razmijenili mišljenja o ključnim otvorenim pitanjima iz prijedlogâ, s naglaskom na dodavanje nove sigurnosne rezerve uredbi o raspodjeli napora i na određivanje referentnih razina za šume u uredbi LULUCF.

Delegacije su pružile vrijedne političke smjernice o budućim koracima u pogledu tih dvaju aspekata. Na temelju toga u Vijeću će se nastaviti daljnji rad na postizanju dogovora o pregovaračkom stajalištu prije kraja godine.

„Tijekom malteškog predsjedništva ostvarili smo značajan napredak u vezi s predmetima koji nisu dio ETS-a. Mislim da nismo jako daleko od postizanja dogovora, ali potrebno je da države članice ulože još veće napore. Danas, više nego ikad, važno je usredotočiti se na cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova u EU-a do 2030. Ispunjavanje naše zajedničke obveze naša je zajednička odgovornost. Uvjeren sam da se kompromis može postići za vrijeme estonskog predsjedništva”.  

Dr. José A. Herrera, malteški ministar održivog razvoja, okoliša i klimatskih promjena

Sektori izvan ETS-a dio su glavnih alata EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova i ispunjavanje obveza EU-a iz Pariškog sporazuma.

• Sektori izvan ETS-a – izvješće o napretku

Akcijski plan EU-a za prirodu, ljude i gospodarstvo

Vijeće je usvojilo zaključke o Akcijskom planu EU-a za prirodu, ljude i gospodarstvo. Tim planom poboljšat će se provedba direktiva o prirodi kako bi se moglo u potpunosti iskoristiti njihov potencijal.

Ministri su izrazili potporu akcijskom planu EU-a čiji je cilj rješavanje nekoliko utvrđenih nedostataka u provedbi putem četiriju prioritetnih područja i 15 konkretnih mjera.

Ti zaključci ukazuju na snažnu predanost EU-a zaštiti vrsta i prirodnih staništa i na napredak u ostvarivanju cilja EU-a za 2020. koji se odnosi na zaustavljanje i smanjenje gubitka bioraznolikosti i usluga ekosustava.

• Zaključci Vijeća o Akcijskom planu EU-a za prirodu, ljude i gospodarstvo