Bjelarus
EU podupire bjeloruski narod. Osuđuje kršenja ljudskih prava u Bjelarusu, hibridne napade Bjelarusa na EU i njegovo sudjelovanje u agresivnom ratu Rusije protiv Ukrajine.
Namješteni izbori 2020. i kršenja ljudskih prava
EU ne priznaje rezultate bjeloruskih predsjedničkih izbora održanih 8. kolovoza 2020. i osuđuje činjenicu da nisu bili ni slobodni ni pošteni. EU smatra da Aleksandar Lukašenko nema demokratski legitimitet.
Vijeće je od 2020. do 2025. u nekoliko navrata izrazilo zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava u Bjelarusu te istaknulo da podupire demokratsko pravo bjeloruskog naroda da izabere svojeg predsjednika putem novih slobodnih i poštenih izbora, bez vanjskog upletanja.
Politika EU-a prema Bjelarusu temelji se na zaključcima Vijeća od 19. veljače 2024., u kojima je EU ponovno istaknuo svoju nepokolebljivu potporu težnjama bjeloruskog stanovništva za slobodnim, demokratskim, suverenim i neovisnim Bjelarusom koji je dio miroljubive i prosperitetne Europe.
EU je ozbiljno zabrinut zbog:
- pogoršanja stanja ljudskih prava u Bjelarusu
- kontinuiranih kampanja progona i zastrašivanja svih segmenata bjeloruskog društva
- dosad nezabilježene razine represije i ograničenja političkog sudjelovanja
- djelovanja koja utječu na nacionalni identitet Bjelarusa.
Kao odgovor na djelovanja Bjelarusa EU mu je uveo sankcije. Cilj je izvršiti pritisak na bjelorusko političko vodstvo kako bi se spriječili daljnje nasilje i represija, oslobodili svi politički zatvorenici i zatvorenice i druge nepravedno pritvorene osobe te kako bi se pokrenuo istinski i uključiv nacionalni dijalog s društvom u cjelini.
Sudjelovanje u ratu Rusije protiv Ukrajine
Od 24. veljače 2022. Lukašenkov režim sudjeluje u agresivnom ratu Rusije protiv Ukrajine.
EU oštro osuđuje kontinuiranu potporu koju Lukašenkov režim pruža vojnoj agresiji Rusije na Ukrajinu te poziva Bjelarus da se suzdrži od takvog djelovanja i da poštuje svoje međunarodne obveze.
Bjelarus na razne načine doprinosi agresivnom ratu protiv Ukrajine, među ostalim:
- dopuštanjem Rusiji da ispaljuje balističke projektile s bjeloruskog državnog područja
- omogućivanjem prijevoza ruskog vojnog osoblja i teškog oružja, tenkova i vojnih transportera
- dopuštanjem ruskim vojnim zrakoplovima da lete preko bjeloruskog zračnog prostora u Ukrajinu
- osiguravanjem mjesta za opskrbu gorivom
- skladištenjem ruskog oružja i vojne opreme na svojem državnom području.
Kao odgovor na djelovanja Bjelarusa EU je od ožujka 2022. donio niz pojedinačnih i gospodarskih mjera koje odražavaju sankcije donesene protiv Rusije.
Hibridni napadi na EU
Povrede zračnog prostora
EU osuđuje pojačane hibridne napade Bjelarusa na EU i njegove države članice te povrede zračnog prostora EU-a iz 2025. Ti upadi predstavljaju ozbiljne sigurnosne rizike, pogotovo za civilno zrakoplovstvo, a cilj im je destabilizirati državu članicu EU-a i zastrašiti europsko stanovništvo.
Ti napadi, zajedno s drugim radnjama, koje uključuju krijumčarenje migranata pod pokroviteljstvom države, provode se u kontekstu šire, ciljane hibridne kampanje. EU poziva bjeloruski režim da smjesta prekine sve te radnje.
Instrumentalizacija migranata u političke svrhe
Slijedom političkih previranja u Bjelarusu i mjera ograničavanja koje je EU donio, Bjelarus je u lipnju 2021. počeo organizirati letove i prijevoz unutar zemlje kako bi olakšao tranzit migranata u EU, najprije u Litvu, a zatim i u Latviju i Poljsku. EU osuđuje sve pokušaje trećih zemalja da instrumentaliziraju ljudska bića u političke svrhe.
Posljednjih godina, a posebno nakon potpune invazije Rusije na Ukrajinu, migracijski pritisak na istočnoj granici ostao je snažan. Međutim, broj nezakonitih prelazaka granice relativno je nizak.
Kako bi odgovorilo na hibridnu kampanju Bjelarusa usmjerenu protiv EU-a, Vijeće je proširilo područje primjene sankcija protiv Bjelarusa uslijed instrumentalizacije migranata (studeni 2021.) te kršenja litavskog zračnog prostora i drugih hibridnih aktivnosti koje utječu na države članice EU-a (prosinac 2025.).
Potpora bjeloruskom narodu
Kada Bjelarus započne demokratsku tranziciju, EU će mu pružiti neposrednu i dugoročnu potporu kako bi mu pomogao u stabilizaciji gospodarstva, reformiranju institucija i ostvarivanju koristi za građanstvo i društvo.
Kako bi se olakšale učinkovite gospodarske reforme, unaprijedila otpornost, povećao potencijal za rast i potaknulo otvaranje radnih mjesta, EU je spreman mobilizirati paket ulaganja za Bjelarus u iznosu do 3 milijarde eura.
Sveobuhvatni plan za gospodarsku potporu demokratskom Bjelarusu provodit će se s pomoću širokog raspona političkih i financijskih instrumenata. Tim će se instrumentima ojačati programi potpore međunarodnih financijskih institucija, posebno Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. EU očekuje da će i Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka pojačati potporu Bjelarusu nakon demokratske tranzicije.
Od kolovoza 2020. EU je povećao svoju financijsku potporu bjeloruskom stanovništvu. Financijska pomoć EU-a izravno koristi građanstvu jer se njome jačaju građanske inicijative i neovisni mediji, olakšavaju mobilnost i stipendije i podupiru mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) te zdravstveni i kulturni sektor.
Nakon preispitivanja odnosa EU-a i Bjelarusa te s obzirom na sudjelovanje bjeloruskog režima u agresivnom ratu Rusije protiv Ukrajine, EU je svoju pomoć preusmjerio na nedržavne aktere i pruža znatnu potporu bjeloruskom stanovništvu u šest ključnih sektora. To su: civilno društvo, ljudska prava, neovisni mediji, obrazovanje, kultura i MSP-ovi u egzilu.
EU je od 2020. u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) bjeloruskom stanovništvu pružio financijsku pomoć u iznosu od 200 milijuna eura.
Sankcije protiv bjeloruskog režima
EU je uveo opsežne sankcije protiv Bjelarusa kao odgovor na:
- namještene izbore iz 2020. i kontinuirana kršenja ljudskih prava koja provode bjeloruske vlasti
- sudjelovanje bjeloruskog režima u vojnoj agresiji Rusije na Ukrajinu
- hibridne napade na EU, što uključuje instrumentalizaciju migranata u političke svrhe i povrede zračnog prostora.
Sankcije EU-a protiv Bjelarusa
Suspenzija sudjelovanja u Istočnom partnerstvu
U razdoblju od 2014. do 2020., prije namještenih izbora u kolovozu 2020., odnosi između EU-a i Bjelarusa blago su se poboljšali.
Vijeće je u veljači 2016. uvažilo korake koje je Bjelarus poduzeo kako bi poboljšao svoje odnose s EU-om te je odlučilo ukinuti neke od sankcija protiv Bjelarusa koje su tada bile na snazi.
Dijalog o ljudskim pravima između EU-a i Bjelarusa nastavljen je 2016. te je Bjelarus donio akcijski plan za ljudska prava za razdoblje 2016. – 2019. Pregovori o partnerstvu za mobilnost zaključeni su 2017., a sporazumi o pojednostavnjenju izdavanja viza i ponovnom prihvatu stupili su na snagu 1. srpnja 2020.
Međutim, to razdoblje poboljšanih odnosa prekinuto je zbog drastičnog pogoršanja cjelokupnog stanja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava u Bjelarusu uoči, tijekom i nakon izbora u kolovozu 2020.
Zbog brutalne represije nad mirnim prosvjednicima i kontinuiranog kršenja ljudskih prava nakon predsjedničkih izbora EU je smanjio bilateralnu suradnju s bjeloruskim vlastima i uveo niz sankcija protiv Bjelarusa.
Bjelarus je u lipnju 2021. najavio povlačenje iz Istočnog partnerstva i suspenziju sporazuma o ponovnom prihvatu s EU-om, ali i drugih struktura koje su tada postojale, kao što je dijalog o ljudskim pravima između EU-a i Bjelarusa.
EU je u studenome 2021. suspendirao sporazum o pojednostavnjenju izdavanja viza s Bjelarusom.
Također pogledajte
Zaštita i promicanje ljudskih prava
Rat Rusije protiv Ukrajine
Hibridne prijetnje
Posljednja izmjena: 21. siječnja 2026.