"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Neslužbena rasprava s armenskim ministrom vanjskih poslova
Ministri i ministrice vanjskih poslova EU-a razmijenili su mišljenja tijekom doručka s armenskim ministrom vanjskih poslova Araratom Mirzoyanom. Neslužbena rasprava održana je u kontekstu parlamentarnih izbora koji su se odvili 7. lipnja i bila je usmjerena na njihov ishod s obzirom na dosad nezabilježeno rusko uplitanje i neprestane hibridne napade.
Izbori su poslali jasnu poruku: armenski narod glasovao je za mir, suverenitet i bliskije veze s Europom. Snažan pritisak Rusije i njezina gospodarska prisila nisu uspjeli utjecati na glasovanje.
Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednica Vijeća za vanjske poslove
Ministri i ministrice raspravljali su o tome kako dalje pružati potporu otpornosti Armenije, njezinu demokratskom putu i gospodarskoj diversifikaciji. Visoka predstavnica EU-a naglasila je da EU već radi na velikom paketu gospodarske potpore kako bi se Armeniji pomoglo da izdrži ruska nepoštena trgovinska ograničenja te da će uskoro biti pokrenuta nova misija partnerstva EU-a u Armeniji.
Vijeće je raspravljalo o agresivnom ratu Rusije protiv Ukrajine nakon neslužbene razmjene mišljenja s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Andrijem Sibigom. Ukrajinski ministar, koji je bio povezan putem videokonferencije, dao je uvid u stanje na terenu i najhitnije potrebe Ukrajine te najnovije informacije o prekonoćnom ruskom napadu, među ostalim na katedralu Kijevsko-pečerske lavre, jednu od najvažnijih vjerskih lokacija u zemlji koja je i na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine.
Na ministarskoj raspravi koja je uslijedila ministri i ministrice EU-a jednoglasno su izrazili spremnost na pružanje daljnje potpore Ukrajinu i povećanje pritisak na Rusiju.
Procjenjuje se da su sankcije sa Zapada Rusiji dosad prouzročile trošak od 1 do 1,3 bilijuna eura. To je novac koji se ne troši na ratovanje u Ukrajini. Povećanje pritiska znači i izoliranje Rusije na međunarodnoj razini. Budući da Rusija bombardira katedrale, Europa ne bi trebala pružiti dobrodošlicu ruskim umjetnicima i sportašima koji podupiru rat u Kremlju. Kultura i sport ne smiju biti sredstvo za prikrivanje agresije.
Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednica Vijeća za vanjske poslove
S obzirom na ruska djelovanja čiji je cilj destabilizacija, podrivanje ili ugrožavanje suvereniteta i neovisnosti Republike Moldove, uključujući djelovanja usmjerena na narušavanje njezinih demokratskih procesa, Vijeće je danas odlučilo uvesti mjere ograničavanja protiv šest pojedinaca.Vijeće je donijelo dodatno 81 tematsko uvrštenje na popis, i to 34 pojedinca i 47 subjekata, usmjereno na ruski vojno-industrijski kompleks, prihode od energije, propagandu i kršenja ljudskih prava.
Ministri i ministrice osvrnuli su se i na novopredloženi 21. paket sankcija protiv Rusije te su se složili da se rad na njemu mora ubrzati.
Tema naredne točke dnevnog reda bilo je stanje na Bliskom istoku s obzirom na najnoviji razvoj događaja u regiji.
Iran
Vijeće je primilo na znanje nedavno najavljeni okvirni sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana o produljenju trenutačnog prekida vatre za 60 dana i ponovnoj uspostavi slobode plovidbe u Hormuškom tjesnacu, koji bi trebao ostati otvoren i besplatan. Također je naglasilo potrebu za daljnjim radom na sprječavanju iranskog nuklearnog programa i programa balističkih projektila.
Najava Sjedinjenih Američkih Država i Irana o dogovoru o okončanju rata i ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca predstavlja mogući napredak. Njime se može osigurati prijeko potreban prostor za detaljnije pregovore o iranskom nuklearnom programu i drugim ključnim pitanjima. Najteža faza pregovora i dalje je pred nama.
Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednica Vijeća za vanjske poslove
Ministri i ministrice vanjskih poslova EU-a također su razmotrili komunikaciju i koordinaciju s partnerskim zemljama, uključujući nedavni posjet visoke predstavnice Pakistanu i kontakte sa zemljama Zaljeva. U tom je kontekstu visoka predstavnica naglasila da je EU spreman doprinijeti održivom rješenju, od gospodarskog utjecaja do nuklearnog stručnog znanja.
Vijeće je raspravljalo o teškoj humanitarnoj krizi u Libanonu u kontekstu kontinuiranih neprijateljstava između Izraela i Hezbolaha te razmijenilo mišljenja o potpori EU-a Libanonu i njegovu stanovništvu, među ostalim putem nedavno donesene bilateralne mjere pomoći libanonskim oružanim snagama u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći u iznosu od 100 milijuna eura.
Ministri i ministrice nadalje su naglasili da je važno zajamčiti suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Libanona te su raspravljali o mogućnosti pojačanog angažmana EU-a u toj zemlji, među ostalim putem buduće namjenske misije ZSOP-a.
Vijeće je održalo razmjenu mišljenja o Izraelu i Palestini. Ministri i ministrice izrazili su duboku zabrinutost zbog kritične humanitarne situacije u Gazi, ističući da je potrebno osigurati pristup humanitarnoj pomoći, te su se osvrnuli na potporu EU-a procesu reforme Palestinske samouprave uoči sastanka Skupine donatora za Palestinu u srpnju.
Ministri i ministrice raspravljali su i o pogoršanju stanja na Zapadnoj obali, osobito o sve većem nasilju i širenju izraelskih nezakonitih naselja. Nakon donošenja dodatnih mjera ograničavanja protiv ekstremističkih izraelskih doseljenika i vodećih ličnosti Hamasa 28. svibnja 2026., Vijeće je razmijenilo mišljenja i o daljnjim opcijama politike, među ostalim o novim uvrštenjima na popis i mjerama povezanima s trgovinom.
Tijekom ručka ministri i ministrice vanjskih poslova EU-a raspravljali su o trenutačnom stanju odnosa između Europske unije i Kine u kontekstu aktualnih geopolitičkih zbivanja. Tema rasprave u Vijeću za vanjske poslove bili su vanjski i sigurnosni aspekti uoči sastanka Europskog vijeća 18. i 19. lipnja 2026.
Od subvencija kojima se narušava tržišno natjecanje, sve većih trgovinskih neravnoteža i gotovo monopola u području kritičnih sirovina, popis problema i dalje je dug. Smanjenje ovisnosti o Kini neće biti jednostavno ni jeftino, ali je nužno i hitno.
Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednica Vijeća za vanjske poslove
Kad je riječ o vanjskim aspektima, visoka predstavnica naglasila je da je Peking i dalje ima ključnu ulogu u ruskom ratu protiv Ukrajine te da EU pažljivo procjenjuje nova i provjerena izvješća u kojima se tvrdi da je kineska vojska osposobljavala rusko vojno osoblje za borbu u Ukrajini.
Vijeće je raspravljalo i o tome kako suzbiti kineske aktivnosti dezinformiranja i ojačati europske obrambene lance opskrbe.
Kad je riječ o indo-pacifičkoj regiji, ministri i ministrice EU-a ponovno su potvrdili da se Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora jasno definira zakonito postupanje i da ona služi kao temelj za sigurnost u regiji.
U okviru aktualnih pitanja Vijeće se osvrnulo na postupak imenovanja novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.
Ministri i ministrice obaviješteni su i o ponovnoj pojavi ebole u regiji Kivu u Demokratskoj Republici Kongu.
Razno i druge odluke
Pod točkom „Razno”:
Poljska je izvijestila ministre i ministrice o nedavnoj Bijeloj knjizi o ruskim činovima sabotaže i subverzije usmjerenima protiv članica Vijeća država Baltičkoga mora,
Rumunjska je obavijestila države članice o prioritetima predstojećeg rumunjskog predsjedanja Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP),
Rumunjska i Bugarska izvijestile su svoje kolege o Centar EU-a za pomorsku sigurnost Crnog mora.
S obzirom na operacije koje financira Rusija usmjerene na ometanje parlamentarnih izbora u rujnu 2025. u Republici Moldovi Vijeće je danas odlučilo uvesti mjere ograničavanja protiv šestero pojedinaca.
Vijeće je službeno sklopilo sporazum između EU-a i Kanade, pri čemu je Kanada prva neeuropska zemlja koja sudjeluje u instrumentu za javnu nabavu SAFE.
Vijeće je usvojilo i zaključke o strategiji Global Gateway, u kojima je ponovno potvrdilo da je to globalna investicijska strategija Europske unije za stvaranje uzajamno korisnih partnerstava i mobilizaciju javnih i privatnih sredstava kako bi se premostio globalni investicijski jaz.
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
