Armenija
Odnosi EU-a i Armenije temelje se na Sveobuhvatnom i pojačanom sporazumu o partnerstvu između EU-a i Armenije, koji je na snazi od 2021. EU je ključni partner armenskog programa reformi i najveći donator te zemlje.
Istočno partnerstvo
EU surađuje s Armenijom u okviru europske politike susjedstva i njezine istočne regionalne dimenzije, Istočnog partnerstva.
Sveobuhvatni i pojačani sporazum o partnerstvu između EU-a i Armenije
Odnosi EU-a i Armenije temelje se na Sveobuhvatnom i pojačanom sporazumu o partnerstvu, koji je potpisan u studenome 2017., na marginama petog sastanka na vrhu Istočnog partnerstva.
Taj sporazum u potpunosti je stupio na snagu u ožujku 2021., nakon što su ga ratificirali Republika Armenija, sve države članice EU-a i Europski parlament.
Sporazumom se Europskoj uniji i Armeniji pruža okvir za nastavak suradnje u korist armenskih građana.
Armenija se sporazumom obvezala na provedbu sveobuhvatnog programa reformi koji se temelji na demokraciji, transparentnosti i vladavini prava, a osobito na borbi protiv korupcije, reformi pravosuđa i jačanju njegove odgovornosti prema građanima te osiguravanju jednakih gospodarskih i socijalnih mogućnosti i mogućnosti zapošljavanja za sve.
Sporazumom je omogućena i snažnija suradnja u sektorima kao što su energetika, promet, okoliš i trgovina.
EU i Armenija u prosincu 2025. donijeli su novi strateški program za partnerstvo EU-a i Armenije, što je važan korak prema produbljivanju političke, gospodarske i sektorske suradnje tih dvaju partnera.
- Sveobuhvatni i pojačani sporazum o partnerstvu između EU-a i Armenije (Službeni list EU-a)
- EU i Armenija donijeli novi strateški program za produbljivanje partnerstva (Europska komisija)
- Istočno partnerstvo
Vijeće za partnerstvo
Vijeće za partnerstvo najviša je službena institucija osnovana Sveobuhvatnim i pojačanim sporazumom o partnerstvu između EU-a i Armenije, a zadužena je za nadzor provedbe sporazuma.
Šesti sastanak Vijeća za partnerstvo EU-a i Armenije održan je 2. prosinca 2025. Vijeće je preispitalo provedbu Sveobuhvatnog i pojačanog sporazuma o partnerstvu između EU-a i Armenije te raspravljalo o bilateralnom političkom dijalogu koji obuhvaća reforme, demokraciju, vladavinu prava i ljudska prava.
- Vijeće za partnerstvo EU-a i Armenije, 2. prosinca 2025.
- Kronologija – Vijeće za partnerstvo EU-a i Armenije
Dijalog o vizama
Sporazum o pojednostavnjenju izdavanja viza između EU-a i Armenije stupio je na snagu u siječnju 2014. Tim se sporazumom smanjuju vizne pristojbe za armenske državljane i ukidaju pristojbe za određene kategorije podnositelja zahtjeva.
EU je u rujnu 2024. s Armenijom pokrenuo dijalog o liberalizaciji viznog režima kako bi podržao Armeniju u njezinu dugoročnom cilju da s EU-om postigne dogovor o bezviznom režimu putovanja.
Sastanak na vrhu EU-a i Armenije
EU i Armenija 5. svibnja 2026. održali su prvi sastanak na vrhu. Taj sastanak na vrhu bio je ključna prilika za daljnje jačanje bilateralnih odnosa, posebno u području povezivosti, energetike, prometa i digitalne suradnje.
Čelnici su raspravljali i o trenutačnim globalnim izazovima, kao što su najnovija zbivanja u široj regiji, uključujući Ukrajinu, i utjecaj aktualne krize na Bliskom istoku. Na kraju sastanka na vrhu donijeli su zajedničku izjavu.
Proces normalizacije odnosa između Armenije i Azerbajdžana
Potpora miru
EU u potpunosti podupire normalizaciju odnosa između Armenije i Azerbajdžana na temelju međusobnog priznavanja suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i nepovredivosti granica, u skladu s Deklaracijom iz Alma-Ate iz 1991.
EU već godinama surađuje s objema stranama i međunarodnim partnerima na stvaranju uvjeta za trajni mir, uz osobni angažman više predsjednika Europskog vijeća i kontinuiranim naporima visokih predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i posebnih predstavnika EU-a za Južni Kavkaz i krizu u Gruziji.
EU je u kolovozu 2025. pozdravio parafiranje mirovnog sporazuma između Armenije i Azerbajdžana i potpisivanje političke izjave. Taj sporazum između Armenije i Azerbajdžana označava značajan napredak prema okončanju više desetljeća sukoba.
EU je spreman ulagati u regionalnu povezanost i potpuno otvaranje, što bi u prvom redu donijelo koristi za stanovništvo podijeljeno dugotrajnim sukobom, a regiju približilo održivom miru, stabilnosti i blagostanju.
- Zajednička izjava predsjednika Europskog vijeća Antónija Coste i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o parafiranju Mirovnog sporazuma između Armenije i Azerbajdžana i o izjavi predsjednika Aliyeva i premijera Pashinyana u Washingtonu (priopćenje za medije, 8. kolovoza 2025.)
- Armenija/Azerbajdžan: izjava visoke predstavnice u ime Europske unije o parafiranju Mirovnog sporazuma između Armenije i Azerbajdžana (priopćenje za medije, 8. kolovoza 2025.)
- Posebni predstavnik EU-a za Južni Kavkaz (Europska služba za vanjsko djelovanje)
Civilne misije u Armeniji
EU je uspostavio dvije civilne misije u Armeniji u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP), a to su:
- civilna misija u Armeniji (EUMA)
- Misija partnerstva u Armeniji (EUPM Armenia)
Civilna misija u Armeniji (EUMA)
Vijeće je 23. siječnja 2023. postiglo dogovor o uspostavi civilne misije u Armeniji (EUMA). Cilj je te misije doprinijeti:
- stabilnosti u pograničnim područjima Armenije i Azerbajdžana
- izgradnji povjerenja na terenu.
Do raspoređivanja misije EUMA došlo je nakon što je Vijeće 17. listopada 2022. odlučilo rasporediti tim stručnjaka za praćenje duž armenske strane međunarodne granice s Azerbajdžanom radi praćenja i analize stanja u regiji i povezanog izvješćivanja.
Mandat misije ostaje aktivan do veljače 2027.
- Armenija: Vijeće produljilo mandat civilne misije EU-a za dvije godine (priopćenje za medije, 30. siječnja 2025.)
- Misija EU-a u Armeniji (EUMA)
Misija partnerstva u Armeniji (EUPM Armenia)
Vijeće je 21. travnja 2026. postiglo dogovor o uspostavi Misije partnerstva EU-a u Armeniji (EUPM Armenia). Misijom pokrenutom 13. srpnja 2026. Armeniji se daje podrška u suočavanju s hibridnim izazovima, uključujući:
- kibernetičke prijetnje
- inozemno upletanje i manipuliranje informacijama
- nezakonite financijske tokove.
Misija EUPM Armenia uspostavljena je na zahtjev armenske vlade, a iz toga je vidljiva odlučna predanost EU-a potpori otpornosti i demokratskim institucijama te zemlje.
Početni mandat misije trajat će dvije godine.
Financijska pomoć
EU je najveći donator Armenije te joj pruža znatnu pomoć od kada je ta zemlja stekla neovisnost.
Ujedno pruža tehničku i financijsku pomoć kako bi se osigurala učinkovita provedba Sveobuhvatnog i pojačanog sporazuma o partnerstvu između EU-a i Armenije.
Plan za otpornost i rast
EU je u travnju 2024. najavio plan za otpornost i rast Armenije, kojim će se poduprijeti novi program partnerstva. Cilj je potaknuti program socioekonomskih reformi Armenije i promicati regionalnu povezanost.
Vrijednost plana za razdoblje 2024. – 2027. iznosi 270 milijuna eura i usmjeren je na poticanje ulaganja u povezivost, otpornost i razvoj poslovanja.
Plan za otpornost i rast bit će usmjeren na sljedeće prioritete:
- otporno armensko društvo
- ulaganje u povezivost i poduzeća
- približavanje Armenije Europi.
Ulaganja
EU podupire Armeniju ulaganjima koja su usmjerena na poboljšanje života armenskih građana i na poticanje gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta. Među ostalim, ulaganjima EU-a financiraju se sljedeća područja:
- održivo, inovativno i konkurentno gospodarstvo (putem izravne potpore za 30 000 MSP-ova)
- povezivost, socioekonomski razvoj i koridor sjever-jug
- digitalna transformacija, inovacije, znanost i tehnologija
- energetska učinkovitost i zeleni autobusi
- otpornost u južnim regijama.
Ulaganja EU-a u Armeniju u okviru strategije Global Gateway trebala bi dosegnuti 2,5 milijardi eura, čime će se potaknuti uključiv rast i povezivost.
Reforme i društvo
EU podupire socioekonomski razvoj i reforme u Armeniji putem Instrumenta za susjedstvo, razvoj i suradnju.
EU svojim sredstvima podupire reforme demokratskog upravljanja u Armeniji, vladavinu prava te promicanje i zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Podupire i reforme u pravosudnom sektoru, promiče neovisnost pravosuđa i doprinosi poboljšanju infrastrukture.
Nadalje, podupire inicijative civilnog društva kojima se promiču reforme za borbu protiv korupcije i nadzire rad vlade u Armeniji.
EU isto tako financira bolju razmjenu i tranzit energije između Armenije i Gruzije, djelomično povezivanjem Armenije s elektroenergetskom mrežom EU-a.
Trgovina
EU je 2024. po važnosti bio četvrti trgovinski partner Armenije, zaslužan za 7,5 % ukupne trgovine te zemlje robom, 4,7 % njezina izvoza i 9,7 % uvoza.
Armenija u EU izvozi prije svega gotove proizvode i rudarske proizvode.
EU armenskim poduzećima pruža financiranje, osposobljavanje i potporu izvozu za nova tržišta u okviru inicijative EU4Business. Od 2009. poduzećima je dodijeljeno više od 473 milijuna eura, pružena je potpora za 25 000 poduzeća i otvoreno je 900 novih radnih mjesta.
Humanitarna pomoć
Kao rezultat vojne operacije Azerbajdžana u rujnu 2023. u Gorskom Karabahu više od 121 000 Armenaca iz Karabaha pobjeglo je u Armeniju.
Sukob između Armenije i Azerbajdžana izazvao je krizu raseljavanja u regiji, zbog čega je tisućama ljudi potrebna osnovna potpora poput skloništa, pomoći u hrani i pristupa zdravstvu.
EU nastavlja pružati humanitarnu potporu raseljenim osobama iz Gorskog Karabaha. Od 2020. Europska unija dodijelila je više od 40,4 milijuna eura u obliku humanitarne pomoći kako bi se pružila hitna potpora pogođenima.
Humanitarna pomoć EU-a uključuje hranu, higijenske i kućanske potrepštine, višenamjensku novčanu pomoć, skloništa, obrazovanje u izvanrednim situacijama, zdravstvenu i psihosocijalnu potporu te medicinsku opremu.
EU-ovim operacijama humanitarne pomoći podupire se pomoć za rani oporavak kako bi se putem strukovnog osposobljavanja osobama pogođenima sukobima pomoglo da ponovno izgrade svoje živote i kako bi se pružila potpora preopterećenom nacionalnom socijalnom sustavu u zadovoljavanju osnovnih potreba najugroženijih osoba.
EU financira humanitarnu pomoć u skladu s humanitarnim načelima humanosti, neutralnosti, nepristranosti i neovisnosti.
Potpora armenskim oružanim snagama
EU je od 2024 do 2026. u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći dodijelio 30 milijuna eura za potporu armenskim oružanim snagama.
Ta je mjera pomoći usmjerena na jačanje logističkih kapaciteta armenskih oružanih snaga i doprinos poboljšanoj zaštiti civila u kriznim i izvanrednim situacijama.
Ujedno se nastoji pojačati otpornost Armenije i ubrzati interoperabilnost njezinih oružanih snaga u slučaju mogućeg budućeg sudjelovanja te zemlje u međunarodnim vojnim misijama i operacijama, među ostalim u onima koje raspoređuje EU.
Također pogledajte
Posljednja izmjena: 13. srpnja 2026.