Skip to content
  • Međunarodni sastanak na vrhu

Sastanak na vrhu skupine G-20 u Rimu (Italija), 30. i 31. listopada 2021.

Najvažniji rezultati

Čelnici i čelnice skupine G-20 sastali su se 30. i 31. listopada 2021. u Rimu na dvodnevnom sastanku na vrhu čiji je domaćin bilo talijansko predsjedništvo skupine G-20.

EU su predstavljali predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Na kraju sastanka donesena je zajednička izjava čelnika i čelnica skupine G-20.

Na sastanku na vrhu čelnici i čelnice skupine G-20 dogovorili su se:

  • osigurati ostvarivost cilja da se globalno zagrijavanje zadrži na 1,5 °C u odnosu na predindustrijsku razinu
  • ubrzati svoje djelovanje u svrhu postizanja globalne nulte neto stope emisija stakleničkih plinova ili ugljične neutralnosti do ili oko sredine stoljeća
  • ponovno potvrditi obvezu razvijenih zemalja u okviru financiranja borbe protiv klimatskih promjena da zajednički mobiliziraju 100 milijardi američkih dolara godišnje i pozdraviti nove obveze nekih članica skupine G-20
  • do 2023. provesti nova pravila za stabilniji i pravedniji međunarodni porezni sustav, uključujući globalni minimalni porez na dobit od 15 %
  • uložiti veće napore kako bi se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom osigurao bolji i pravodobniji pristup cjepivima protiv bolesti COVID-19
  • osnovati zajedničku radnu skupinu skupine G-20 zaduženu za financije i zdravlje kako bi se osigurala odgovarajuća financijska sredstva za prevenciju pandemije te pripravnost i odgovor na nju.
Zajednička fotografija sa sastanka na vrhu skupine G-20 u konferencijskom centru
Predstavnici službi koje prve djeluju u pogledu bolesti COVID-19 pozvani su da se pridruže čelnicima i čelnicama skupine G-20 na zajedničkoj fotografiji sa sastanka na vrhu

Gospodarski oporavak

Čelnici i čelnice istaknuli su da se svjetsko gospodarstvo tijekom 2021. oporavilo snažnim tempom, i to zahvaljujući uvođenju cjepiva i kontinuiranoj politici potpore. Međutim, oporavak se uvelike razlikovao među zemljama i unutar njih.

Skupina G-20 stoga je i dalje odlučna upotrebljavati sve dostupne alate onoliko dugo koliko je potrebno za suočavanje s negativnim posljedicama pandemije, posebno za one koji su najviše pogođeni poput žena, mladih te radnika u neformalnom sektoru i niskokvalificiranih radnika te za nejednakost.

„I dalje ćemo podržavati oporavak, uz izbjegavanje preuranjenog povlačenja mjera potpore te istodobno očuvanje financijske stabilnosti i dugoročne fiskalne održivosti, kao i zaštitu od negativnih rizika i negativnih učinaka prelijevanja.” Izjava čelnika i čelnica skupine G-20

Skupina G-20 i dalje će biti oprezna kada je riječ o globalnim gospodarskim izazovima kao što je poremećaj u lancima opskrbe.

COVID-19

Kako bi se uklonile postojane razlike u pogledu cijepljenja, čelnici i čelnice skupine G-20 obvezali su se znatno povećati ponudu cjepiva, terapije i dijagnostike te pristup njima, s posebnim naglaskom na potrebama zemalja s niskim i srednjim dohotkom.

Time se trebao omogućiti napredak prema cilju da se do kraja 2021. cijepi najmanje 40 % stanovništva u svim zemljama i 70 % do sredine 2022. u skladu s preporukom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Osiguravanje brze i pravedne distribucije cjepiva diljem svijeta obuhvaćalo je i jačanje lanaca opskrbe, širenje i diversifikaciju proizvodnih kapaciteta, promicanje prihvaćanja cjepiva i povjerenja u cjepiva te borbu protiv dezinformacija.

Čelnici i čelnice skupine G-20 ponovno su potvrdili svoju predanost Deklaraciji iz Rima, donesenoj na globalnom sastanku na vrhu o zdravlju održanom u svibnju, kao „kompasu za zajedničko djelovanje”.

Prevencija pandemije, pripravnost i odgovor na nju

S ciljem osiguravanja primjerenog, održivog i usklađenijeg financiranja prevencije pandemije, pripravnosti i odgovora na nju čelnici i čelnice skupine G-20 osnovali su zajedničku radnu skupinu skupine G-20 zaduženu za financije i zdravlje.

Radna je skupina do početka 2022. poduzela mjere za uspostavu financijskog instrumenta, kojim bi koordinirao SZO, kako bi se poboljšalo globalno financiranje prevencije pandemije, pripravnosti i odgovora na nju.

Osnivanje radne skupine predložili su ministri i ministrice financija i zdravstva skupine G-20 uoči sastanka na vrhu.

Prikaz: 10 razloga za međunarodni ugovor o pandemijama i njegove prednosti
10 razloga za međunarodni ugovor o pandemijama i njegove prednosti (Infografika)

10 razloga za međunarodni ugovor o pandemijama i njegove prednosti (Infografika)

Čelnici i čelnice napomenuli su usto da jačanje prevencije pandemije, pripravnosti i odgovora na nju može obuhvaćati međunarodni instrument ili sporazum u kontekstu SZO-a.

Uoči sastanka na vrhu predsjednik Michel naglasio je prednosti međunarodnog ugovora o pandemijama.

„Načelo međunarodnog ugovora o pandemijama, utemeljenog na statutu Svjetske zdravstvene organizacije, bit će tema posebne Svjetske zdravstvene skupštine u studenome. Vjerujemo da će takav ugovor biti najbolji instrument za poboljšanje globalne pripravnosti i odgovora na pandemije.” Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća

Klima i energetika

Čelnici i čelnice skupine G-20 obvezali su se zajednički raditi na osiguravanju uspješne Konferencije UN-a o klimi (COP26) koja je započela u Glasgowu (Ujedinjena Kraljevina) odmah nakon sastanka na vrhu skupine G-20.

Ponovno su potvrdili svoju predanost potpunoj i učinkovitoj provedbi Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i Pariškog sporazuma.

Čelnici i čelnice skupine G-20 napomenuli su da će za osiguravanje ostvarivosti cilja da se globalno zagrijavanje zadrži na 1,5 °C u odnosu na predindustrijsku razinu biti potrebni smisleno i učinkovito djelovanje i predanost svih zemalja, uzimajući u obzir različite pristupe.

Skupina G-20 ubrzat će svoje djelovanje u područjima ublažavanja, prilagodbe i financiranja, istodobno prepoznajući ključnu važnost postizanja globalne nulte neto stope emisija stakleničkih plinova ili ugljične neutralnosti do ili oko sredine stoljeća.

Čelnici i čelnice obvezali su se i na poduzimanje daljnjeg djelovanja u ovom desetljeću te na oblikovanje, provedbu, ažuriranje i, prema potrebi, povećanje svojih nacionalno utvrđenih doprinosa za 2030.

U infografici se objašnjava kako EU ostvaruje ciljeve Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.
Pariški sporazum: EU-ov put prema klimatskoj neutralnosti (Infografika)

Pariški sporazum: EU-ov put prema klimatskoj neutralnosti (Infografika)

Čelnici i čelnice podsjetili su na obvezu razvijenih zemalja u okviru financiranja borbe protiv klimatskih promjena da do 2020. te sve do 2025. zajednički mobiliziraju 100 milijardi američkih dolara godišnje kako bi se zemljama u razvoju pružila potpora u smanjenju njihovih emisija stakleničkih plinova i prilagodbi negativnim učincima klimatskih promjena te su tu obvezu ponovno potvrdili.

Pozdravili su i nove obveze nekih članica skupine G-20 da sve do 2025. povećavaju i poboljšavaju svoje opće doprinose međunarodnom javnom financiranju borbe protiv klimatskih promjena, a pozdravljaju i nove obveze drugih članica.

Čelnici i čelnice ponovno su potvrdili svoju predanost iz 2009. srednjoročnom postupnom ukidanju i racionalizaciji neučinkovitih subvencija za fosilna goriva kojima se potiče rasipna potrošnja.

Obvezali su se da će do kraja 2021. obustaviti međunarodno javno financiranje za proizvodnju toplinske energije iz ugljena s nesmanjenim emisijama u inozemstvu.

Čelnici i čelnice skupine G-20 naglasili su svoju predanost održavanju energetske sigurnosti, uz istodobno rješavanje pitanja klimatskih promjena, te osiguravanju tranzicije energetskog sustava kojom se jamči pristupačnost energije za najosjetljivija kućanstva i poduzeća.

Također su naglasili važnost održavanja neometanih tokova energije iz različitih izvora, od različitih dobavljača i s različitih ruta te promicanja otvorenih, konkurentnih i slobodnih međunarodnih energetskih tržišta.

Bioraznolikost i okoliš

Čelnici i čelnice skupine G-20 obvezali su se na jačanje djelovanja za zaustavljanje i preokretanje procesa gubitka bioraznolikosti do 2030.

Nastojat će osigurati očuvanje ili zaštitu najmanje 30 % svjetskog kopna i najmanje 30 % svjetskih oceana i mora do 2030. te će pomoći članicama da u skladu s nacionalnim okolnostima ostvare napredak prema tom cilju.

Čelnici i čelnice odlučno su pozvali druge zemlje da udruže snage sa skupinom G-20 kako bi ostvarile željeni cilj sadnje bilijuna stabala do 2030. uz sudjelovanje privatnog sektora i civilnog društva.

Održivi razvoj

Čelnici i čelnice skupine G-20 izrazili su duboku zabrinutost zbog posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19, posebno u zemljama u razvoju. Ponovno su potvrdili svoju predanost globalnom odgovoru kako bi se ubrzao napredak u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i podržao održiv, uključiv i otporan oporavak diljem svijeta.

Čelnici i čelnice obvezali su se na jačanje djelovanja za provedbu Akcijskog plana skupine G-20 u vezi s Programom 2030. i potpore skupine G-20 odgovoru na COVID-19 i oporavku od pandemije u zemljama u razvoju. Također su ponovno potvrdili svoju kontinuiranu potporu afričkim zemljama putem niza inicijativa poput pakta skupine G-20 s Afrikom.

Čelnici i čelnice pozdravili su novu opću dodjelu posebnih prava vučenja (SDR) kojom su na globalnoj razini na raspolaganje stavljene dodatne rezerve u iznosu od 650 milijardi američkih dolara. Skupina G-20 razmotrit će načine na koje može povećati svoj učinak dobrovoljnim usmjeravanjem dijela dodijeljenih posebnih prava vučenja na pomoć osjetljivim zemljama.

Čelnici i čelnice skupine G-20 pozvali su Međunarodni monetarni fond (MMF) da osnuje novu zakladu za otpornost i održivost kako bi se za zemlje s niskim dohotkom, među ostalim na afričkom kontinentu, male otočne države u razvoju i osjetljive zemlje sa srednjim dohotkom osiguralo cjenovno pristupačno dugoročno financiranje.

Čelnici i čelnice pozdravili su napredak postignut u okviru Inicijative skupine G-20 za suspenziju servisiranja duga (DSSI), za koju se procjenjuje da je omogućila odgodu od najmanje 12,7 milijardi američkih dolara ukupne otplate duga u razdoblju od svibnja 2020. do prosinca 2021., od čega je 50 zemalja imalo korist.

Dnevni red sastanka na vrhu

Rasprave u okviru sastanka na vrhu bile su raspoređene u tri glavne radne sjednice i dva popratna događanja čelnika i čelnica.

Radne sjednice

  • Sjednica I.: „Svjetsko gospodarstvo i globalno zdravlje”
  • Sjednica II.: „Klimatske promjene i okoliš”
  • Sjednica III.: „Održivi razvoj”

Popratna događanja čelnika i čelnica

  • „Potpora MSP-ovima i poduzećima u vlasništvu žena za bolji oporavak”
  • „Uloga privatnog sektora u borbi protiv klimatskih promjena”

Bilateralni sastanci koje je održao predsjednik Charles Michel

Na marginama sastanka na vrhu predsjednik Michel održao je niz bilateralnih sastanaka s drugim svjetskim čelnicima i čelnicama:

  • Narendra Modi, premijer Indije
  • Lee Hsien Loong, premijer Singapura
  • Paul Kagame, predsjednik Ruande i predsjednik Novog partnerstva za razvoj Afrike
  • Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije
  • Alberto Fernández, predsjednik Argentine
  • Scott Morrison, premijer Australije
  • Angela Merkel, kancelarka Njemačke
  • Joko Widodo, premijer Indonezije
  • Recep Tayyip Erdoğan, predsjednik Turske.

Predsjednik Michel i predsjednica von der Leyen sudjelovali su i na neformalnom sastanku čelnika i čelnica EU-a i Afričke unije koji su bili prisutni na sastanku na vrhu, a domaćin sastanka bio je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Osnovne informacije

O talijanskom predsjedanju skupinom G-20

Glavna tema talijanskog predsjedanja obuhvaćala je tri stupa pod nazivom „ljudi, planet, blagostanje”. Ta je tema odražena tijekom triju radnih sjednica sastanka na vrhu u Rimu.

O skupini G-20

Zemlje članice skupine G-20 jesu Argentina, Australija, Brazil, Francuska, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Južna Afrika, Kanada, Kina, Meksiko, Njemačka, Republika Koreja, Rusija, Saudijska Arabija, Sjedinjene Američke Države, Turska, Ujedinjena Kraljevina i Europska unija.

Španjolska je stalan gost. Talijansko predsjedništvo skupine G-20 pozvalo je sedam dodatnih čelnika i čelnica kao goste na sastanak na vrhu, uključujući premijera Nizozemske.

Prethodni sastanci na vrhu

Prethodni sastanak na vrhu skupine G-20 održan je 2020. putem videokonferencije zbog pandemije bolesti COVID-19.

Posljednji fizički sastanak na vrhu skupine G-20 održan je u Osaki (Japan) 2019.

Priopćenja za medije

Informacije za medije

Kontakt za medije

Ako niste novinar, molimo vas da pošaljete zahtjev službi za informiranje javnosti.

Akreditacija i događanja za medije

Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.

Ostanite u toku!

Ostali sastanci: Međunarodni sastanak na vrhu

Prikaz više sastanaka

Posljednja izmjena: 9. siječnja 2025.