"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Vijeće za promet, telekomunikacije i energetiku (energetika), 25. listopada 2022.
Najvažniji rezultati
Direktiva o energetskim svojstvima zgrada
Ministri i ministrice energetike EU-a donijeli su opći pristup o prijedlogu kojim se uspostavljaju novi zahtjevi energetskih svojstava zgrada. U skladu s glavnim ciljevima revidirane direktive sve nove zgrade trebale bi do 2030. biti zgrade s nultim emisijama, a postojeće zgrade trebalo bi do 2050. pretvoriti u zgrade s nultim emisijama.
Sektor zgrada ključan je za postizanje energetskih i klimatskih ciljeva EU-a za 2030. i 2050. No današnji dogovor znači i više od toga: njime će se građanima pomoći da ostvare znatne uštede energije. Bolje i energetski učinkovitije zgrade poboljšat će kvalitetu života građana, smanjiti njihove račune za energiju i ublažiti energetsko siromaštvo.
Jozef Síkela, češki ministar industrije i trgovine
Revizija direktive o energetskim svojstvima zgrada dio je paketa mjera „Spremni za 55 %” čiji je cilj uskladiti zakonodavstvo EU-a s ciljem postizanja klimatski neutralnog EU-a do 2050. i njegovim ciljem smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990.
Taj je prijedlog posebno važan jer na razini Unije na zgrade otpada 40 % iskorištene energije i 36 % izravnih i neizravnih emisija stakleničkih plinova povezanih s energijom.
Spremni za 55 %: put prema energetski učinkovitijim zgradama u EU-u (Infografika)
Paket o plinu
Ministri i ministrice održali su raspravu o politikama o paketu o plinu, koji uključuje prijedlog direktive i prijedlog uredbe o zajedničkim pravilima za unutarnja tržišta plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova i vodika.
Cilj rasprave bio je pružiti dodatne političke smjernice za rad Vijeća na najhitnijim pitanjima, kao što su razvoj tržištâ vodika, prekogranične tarife i popusti na tarife te miješanje. Ministri i ministrice raspravljali su o različitim modelima razdvajanja kako bi se podržao razvoj učinkovitog unutarnjeg tržišta plinova iz obnovljivih izvora, niskougljičnih plinova i vodika, a posebno budućeg regulatornog okvira za vodik i njegovo postupno uvođenje. Općenito su podržali razdvajanje i fleksibilan vremenski okvir za provedbu tržištâ vodika. Mnogi su za tržište vodika podržali preuzimanje modela razdvajanja neovisnog operatora transportnog sustava koji se upotrebljava za tržištâ plina. Bit će potrebno više raditi na razini prekograničnih tarifa za mreže vodika, kao i mogućnostima za razlikovanje popusta na tarife između plinova iz obnovljivih izvora i niskougljičnih plinova. Neki ministri i ministrice podržali su uzimanje u obzir niskougljičnog vodika u postizanju naših ciljeva.
Kad je riječ o obveznoj razini umješavanja vodika u sustav prirodnog plina, ministri i ministrice radije bi to prepustili bilateralnim sporazumima. Ministri i ministrice raspravljali su i o tome bi li obveznu maksimalnu razinu miješanja trebalo smanjiti ili učiniti dobrovoljnom. Razmijenili su i mišljenja o tome treba li odgoditi provedbu maksimalne razine miješanja.
Paket o plinu dio je paketa mjera „Spremni za 55 %”, čiji je cilj usmjeriti EU prema postizanju klimatske neutralnosti do 2050. Za razliku od nedavno donesenih hitnih propisa o energiji, koji sadržavaju kratkoročne mjere, ovaj je prijedlog usmjeren na srednjoročna i dugoročna rješenja.
Komisija je ministrima i ministricama predstavila svoj prijedlog uredbe Vijeća o jačanju solidarnosti boljom koordinacijom kupnje plina, prekogranične razmjene plina i pouzdanih referentnih vrijednosti cijena, donesen 18. listopada 2022.
Oni su zatim razmijenili mišljenja o prijedlogu, u kontekstu zaključaka Europskog vijeća usvojenih 21. listopada 2022., i neslužbenom dokumentu Komisije o opcijama politike za ublažavanje učinka cijena prirodnog plina na račune za električnu energiju kako bi se pružile političke smjernice za rad Vijeća. Ministri i ministrice općenito su pozdravili glavna načela prijedloga i naglasili potrebu za brzim i koordiniranim naporima na europskoj razini u duhu solidarnosti. Složili su se da svim poduzetim mjerama mora doprinijeti osiguravanju sigurnosti opskrbe, dovesti do nižih cijena energije za kućanstva i poduzeća diljem EU-a te istodobno poticati smanjenja potražnje i očuvanje integriteta jedinstvenog tržišta te rad na postizanju cilja klimatske neutralnosti EU-a do 2050.
Pod točkom „Razno”, Litva je izvijestila o važnosti osiguravanja nuklearne sigurnosti u bjeloruskoj nuklearnoj elektrani Ostrovec u skladu s razinama sigurnosti priznatima u EU-u.
Komisija je dostavila informacije o stanju energetskog sektora u Ukrajini i Moldovi nakon nedavnih destruktivnih napada od strane Rusije. Ministri i ministrice izrazili su zabrinutost s obzirom na situaciju, ponovno istaknuli svoju potporu Ukrajini i potvrdili, posebno u trenutačnoj energetskoj krizi, svoju predanost jačanju trenutačne energetske suradnje s Ukrajinom i Moldovom.
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
Sektor zgrada ključan je za postizanje energetskih i klimatskih ciljeva EU-a za 2030. i 2050. No današnji dogovor znači i više od toga: njime će se građanima pomoći da ostvare znatne uštede energije. Bolje i energetski učinkovitije zgrade poboljšat će kvalitetu života građana, smanjiti njihove račune za energiju i ublažiti energetsko siromaštvo.
