"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Vijeće za promet, telekomunikacije i energetiku (telekomunikacije), 6. prosinca 2022.
Najvažniji rezultati
Akt o umjetnoj inteligenciji
Vijeće je postiglo dogovor o pregovaračkom mandatu („opći pristup”) u vezi s Prijedlogom uredbe o usklađenim pravilima o umjetnoj inteligenciji, tzv. Aktu o umjetnoj inteligenciji.
Nacrt uredbe ključan je element digitalne transformacije i politike EU-a za poticanje razvoja i prihvaćanja, na europskoj razini, pouzdane, sigurne i zakonite umjetne inteligencije kojom se poštuju temeljna prava.
Prijedlogom se utvrđuje ujednačen, horizontalni pravni okvir za umjetnu inteligenciju, kojim se želi osigurati da sustavi umjetne inteligencije koji se stavljaju na tržište EU-a i upotrebljavaju u Europskoj uniji, a koje na tržište stavljaju i dobavljači izvan EU-a, poštuju Unijine vrijednosti i postojeće propise o temeljnim pravima. Cilj mu je i zajamčiti pravnu sigurnost kako bi se olakšala ulaganja i inovacije u području umjetne inteligencije te poboljšalo upravljanje i učinkovita provedba postojećeg prava o temeljnim pravima i sigurnosnim zahtjevima koji se primjenjuju na sustave umjetne inteligencije.
Umjetna inteligencija iznimno je važna za našu budućnost. Danas smo uspjeli uspostaviti osjetljivu ravnotežu koja će potaknuti inovacije i prihvaćanje tehnologije umjetne inteligencije diljem Europe. S jedne su strane sve prednosti koje umjetna inteligencija nudi, a s druge je strane potpuno poštovanje temeljnih prava naših građana.
Ivan Bartoš, češki potpredsjednik vlade za digitalizaciju i ministar regionalnog razvoja
Tijekom rasprave ministri i ministrice jednoglasno su podržali ciljeve i pristup prijedloga predsjedništva kao uravnotežen kompromis kojim su se u obzir uzele ključne bojazni država članica, a istodobno očuvala osjetljiva ravnoteža između zaštite temeljnih prava i promicanja prihvaćanja tehnologije umjetne inteligencije.
Istaknuli su da je to vrlo inovativan i važan predmet s potencijalom za poticanje privatnih i javnih aktera na razvoj i prihvaćanje sigurne i zakonite umjetne inteligencije na cijelom jedinstvenom tržištu. Ministri i ministrice složili su se i da bi se njime, kao prvim zakonodavnim prijedlogom te vrste u svijetu, mogao uspostaviti globalni standard za regulaciju umjetne inteligencije u drugim jurisdikcijama te da bi se na taj način mogao promicati europski pristup regulaciji tehnologije na svjetskoj razini.
Donošenje općeg pristupa Vijeću će omogućiti da započne pregovore s Europskim parlamentom (tzv. trijalozi) nakon što Parlament donese svoje stajalište u cilju postizanja dogovora o predloženoj uredbi.
Okvir za europski digitalni identitet (elektronička identifikacija)
Vijeće je postiglo dogovor o pregovaračkom mandatu („opći pristup”) o Prijedlogu uredbe o okviru za europski digitalni identitet (elektronička identifikacija). Predloženim novim okvirom, koji je još jedan ključan dio digitalne transformacije EU-a, izmijenit će se uredba iz 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu (uredba eIDAS), kojom su postavljeni temelji za sustav za siguran pristup uslugama i obavljanje transakcija na internetu i preko granica u EU-u.
Digitalne tehnologije mogu nam uvelike olakšati život. Uvjeren sam da je europska lisnica za digitalni identitet neophodna našim građanima i poduzećima. Primjećujemo golem napredak u načinu na koji se ljudi koriste svojim identitetom i podacima za prijavu u svakodnevnom kontaktu s javnim i privatnim subjektima, kao i u načinu na koji se koriste digitalnim uslugama. Pri tome zadržavaju snažnu kontrolu nad svojim podacima.
Ivan Bartoš, češki potpredsjednik vlade za digitalizaciju i ministar regionalnog razvoja
Revidiranom uredbom nastoji se osigurati univerzalan pristup građana i poduzeća sigurnoj i pouzdanoj elektroničkoj identifikaciji i autentifikaciji s pomoću osobne digitalne lisnice na mobilnom telefonu (europska lisnica za digitalni identitet). Njezinu bi upotrebu trebalo prihvatiti u javnom sektoru EU-a, a to bi trebali učiniti i privatni pružatelji usluga koji zahtijevaju snažnu autentifikaciju korisnika te velike internetske platforme. Prijedlogom se stvara i pravni okvir za razmjenu identifikacijskih atributa i informacija povezanih s identitetom. Njime se predviđaju kontrola korisnika i zaštita podataka te ciljana razmjena podataka o identitetu ograničena na potrebe određene zatražene usluge.
Tijekom rasprave ministri i ministrice jednoglasno su podržali ciljeve i pristup prijedloga predsjedništva kao uravnotežen kompromis kojim su se u obzir uzele ključne bojazni država članica, a istodobno očuvala osjetljiva ravnoteža između potrebe za sigurnim transakcijama i mogućnosti da građani zadrže kontrolu nad vlastitim podacima.
Naglasili su da digitalne tehnologije mogu uvelike olakšati život i da je lisnica za osobni identitet neophodna građanima i poduzećima diljem Europe. Uz isticanje golemog napretka u načinu na koji se ljudi koriste svojim identitetom i podacima za prijavu u svakodnevnom kontaktu s javnim i privatnim subjektima, kao i u načinu na koji se koriste digitalnim uslugama, ministri i ministrice složili su se da je taj predmet od ključne važnosti za digitalnu transformaciju EU-a.
Donošenje općeg pristupa Vijeću će omogućiti da započne pregovore s Europskim parlamentom (tzv. trijalozi) nakon što Parlament donese svoje stajalište u cilju postizanja dogovora o predloženoj uredbi.
Vijeće je obaviješteno o napretku u vezi s Prijedlogom uredbe o usklađenim pravilima za pravedan pristup podacima i njihovu uporabu.
Glavni su ciljevi tog prijedloga osigurati pravednu raspodjelu vrijednosti podataka među akterima u podatkovnom gospodarstvu te poticati pristup podacima i njihovu uporabu. Riječ je o horizontalnom zakonodavnom aktu kojem bi uskoro trebalo dodati dopunsko zakonodavstvo za specifične sektore. Stoga je ovaj zakonodavni prijedlog važan korak u razvoju europskog podatkovnoga gospodarstva.
Ministri i ministrice podržali su glavne ciljeve prijedloga i primili na znanje izvješće o napretku. Na temelju znatnog napretka koji je u vezi s tim prijedlogom postignut tijekom češkog predsjedanja, rad u Vijeću nastavit će se tijekom švedskog predsjedanja.
Vijeće je razmotrilo napredak u vezi s Prijedlogom uredbe o horizontalnim kibersigurnosnim zahtjevima za proizvode s digitalnim elementima (Akt o kiberotpornosti).
Glavni je cilj tog prijedloga utvrditi horizontalne kibersigurnosne zahtjeve za proizvode s digitalnim elementima koji se prodaju na unutarnjem tržištu Unije. Prijedlog predstavlja znatan napredak u osiguravanju veće kibersigurnosti hardverskih i softverskih proizvoda u cijelom lancu opskrbe i tijekom cijelog njihova životnog ciklusa.
Ministri i ministrice podržali su glavne ciljeve prijedloga i primili na znanje izvješće o napretku. Na temelju napretka postignutog tijekom češkog predsjedanja, rad u Vijeću nastavit će se tijekom švedskog predsjedanja.
Na neformalnom radnom ručku ministri i ministrice razgovarali su o međunarodnom digitalnom angažmanu.
Prepoznajući potrebu za jačanjem strateške suradnje EU-a s trećim zemljama u području novih tehnologija i tehnologija u nastajanju u digitalnom sektoru, ministri i ministrice raspravljali su o regijama ili kategorijama trećih zemalja na koje bi se EU trebao usmjeriti kako bi povećao svoju otvorenu stratešku autonomiju. Takve inicijative mogle bi uključivati, na primjer, pojačanu suradnju s SAD-om, indo-pacifičkom regijom, Afrikom, Latinskom Amerikom i Karibima.
Vijeće je održalo raspravu o politikama o digitalnim vještinama za digitalno desetljeće na temelju smjernica predsjedništva. Ukrajinska zamjenica ministra digitalne transformacije Valerija Ionan pridružila se raspravi putem videokonferencije.
Ministri i ministrice složili su se da je, ako EU želi osigurati da cijelo društvo ima koristi od digitalne transformacije, ključno da nitko ne bude zapostavljen, odnosno ostavljen bez odgovarajućih digitalnih vještina. Podsjetili su da je na razini EU-a poduzeto nekoliko važnih mjera i inicijativa, uključujući utvrđivanje zajedničkih ambicioznih ciljeva EU-a u pogledu digitalnih vještina u programu politike za digitalno desetljeće do 2030. „Put u digitalno desetljeće”, o kojem se pregovaralo i koji je donesen tijekom češkog predsjedanja. Međutim, ministri i ministrice potvrdili su da je potrebno učiniti više u tom pogledu.
S obzirom na ključnu važnost osnovnih vještina radno sposobnog stanovništva i potrebu da se pojačaju napori EU-a na osiguravanju dostupnosti potrebnih vještina kako bi se omogućila neometana digitalna transformacija, ministri i ministrice raspravljali su o dodatnim mjerama usavršavanja koje bi se mogle predvidjeti, s posebnim naglaskom na mjerama usavršavanja koje bi mogle biti osobito korisne MSP-ovima.
Osim toga, razmotrili su kako možemo udružiti snage kako bismo se nadovezali na najbolje prakse i pozitivna iskustva utvrđena u državama članicama i povećali broj stručnjaka za IKT i broj sektorskih stručnjaka koji posjeduju napredne digitalne vještine. Nadalje, razmijenili su mišljenja o mjerama koje bi se mogle predvidjeti kako bi se pomoglo ključnim industrijskim ekosustavima, a posebno MSP-ovima, da privuku digitalne talente diljem Europe.
Pod točkom „Razno” i uz prisutnost ukrajinske zamjenice ministra digitalne transformacije Valerije Ionan Komisija je obavijestila ministre i ministrice o tehničkoj potpori EU-a Ukrajini u području telekomunikacija.
Komisija je iznijela najnovije informacije o proširenju besplatnog ili sniženog roaminga na ukrajinske izbjeglice koji borave u EU-u te o koordinaciji isporuke telekomunikacijske/digitalne opreme Ukrajini. Najnovija inicijativa („Laptops4Ukraine”) pokrenuta je 1. prosinca s ciljem prikupljanja i isporuke prijenosnih računala, pametnih telefona i tableta te odgovaranja na osnovne potrebe škola, bolnica i javnih uprava u ratom najpogođenijim regijama u Ukrajini.
Nadalje, predsjedništvo je izvijestilo ministre i ministrice o trenutačnom stanju aktualnih zakonodavnih prijedloga i jedne nezakonodavne inicijative.
U pogledu uredbe o privatnosti i elektroničkim komunikacijama (e-privatnost) predsjedništvo je izvijestilo ministre i ministrice o trenutačnom stanju rasprava u Vijeću i aktualnim pregovorima s Europskim parlamentom o tom predmetu.
Predsjedništvo je ujedno izvijestilo ministre i ministrice o nedavnom dogovoru o Europskoj deklaraciji o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće, čije se potpisivanje očekuje na sastanku Europskog vijeća 15. prosinca.
Nadalje, Komisija ih je informirala o trenutačnom stanju u vezi s međunarodnim inicijativama u digitalnim područjima, s posebnim naglaskom na vijećima za trgovinu i tehnologiju i digitalnim partnerstvima.
Osim toga, predsjedništvo je ministre i ministrice izvijestilo o ishodima virtualnog sastanka stručnjaka na visokoj razini o upravljanju pravilima Unije u digitalnoj sferi i njihovoj provedbi (17. listopada 2022.) i o rezultatima konferencije „Sigurna i inovativna digitalna budućnost EU-a” održane u Pragu 3. i 4. studenoga 2022.
Na kraju je predstojeće švedsko predsjedništvo predstavilo svoj program rada za prvu polovicu 2023.
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
Umjetna inteligencija iznimno je važna za našu budućnost. Danas smo uspjeli uspostaviti osjetljivu ravnotežu koja će potaknuti inovacije i prihvaćanje tehnologije umjetne inteligencije diljem Europe. S jedne su strane sve prednosti koje umjetna inteligencija nudi, a s druge je strane potpuno poštovanje temeljnih prava naših građana.
