Kronologija – paket o digitalnim uslugama

Češki ministar europskih poslova Mikuláš Bek i predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola potpisali su Akt o digitalnim uslugama.

Tim se aktom želi zaštititi digitalni prostor od distribucije nezakonitog sadržaja i osigurati zaštitu temeljnih prava korisnika. Akt je usklađen s načelom prema kojem ono što je nezakonito izvan interneta treba biti nezakonito i na internetu i primjenjivat će se na sve internetske posrednike koji pružaju usluge u EU-u.

Vijeće je dalo završno odobrenje za Akt o digitalnim uslugama. Aktom o digitalnim uslugama, prvim takvim aktom u svijetu u području digitalne regulative, želi se stvoriti sigurnije internetsko okruženje. Nijedan drugi zakonodavni akt nije toliko ambiciozan u pogledu reguliranja platformi i internetskog nadzora, a da istodobno zadržava temeljna načela unutarnjeg tržišta.

Tim se aktom digitalni prostor štiti od širenja nezakonitog sadržaja te se osigurava zaštita temeljnih prava korisnika. Njime se definiraju jasne obveze i odgovornosti pružatelja posredničkih usluga, kao što su društveni mediji, internetska tržišta, internetske platforme i tražilice.

• Akt o digitalnim uslugama: Vijeće dalo završno odobrenje kako bi se zaštitila korisnička prava na internetu (priopćenje za medije, 4. listopada 2022.)

Češki ministar europskih poslova Mikuláš Bek i predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola potpisali su Akt o digitalnim tržištima.

Cilj je prijedloga tog akta osigurati konkurentan i pravedan digitalni sektor radi promicanja inovacija, visokokvalitetnih digitalnih proizvoda i usluga, pravednih cijena, visoke kvalitete i izbora u digitalnom sektoru.

Prijedlog je usmjeren na velike internetske platforme, takozvane „nadzornike pristupa”, koji kontroliraju osnovne usluge platforme kao što su tržišta, trgovine aplikacijama, internetske tražilice, društvene mreže i drugo.

Vijeće je dalo završno odobrenje za nova pravila za pravedan i konkurentan digitalni sektor koja su obuhvaćena Aktom o digitalnim tržištima.

Aktom o digitalnim tržištima stvaraju se jednaki digitalni uvjeti s jasnim pravima i pravilima za velike internetske platforme („nadzornici pristupa”) kako ne bi zloupotrebljavale svoj položaj. Regulacijom digitalnog tržišta na razini EU-a osigurat će se pravedan i konkurentan digitalni sektor kako bi poduzeća i potrošači iskoristili mogućnosti koje pruža digitalizacija.

• Akt o digitalnim uslugama: Vijeće je dalo završno odobrenje za nova pravila za pravedno tržišno natjecanje na internetu (priopćenje za medije, 18. lipnja 2022.)

Vijeće i Parlament postigli su privremeni politički dogovor o aktu o digitalnim uslugama. Cilj je tog akta očuvati digitalni prostor od nezakonite robe, sadržaja i usluga te zaštititi temeljna prava na internetu.

Akt o digitalnim uslugama primjenjuje se na internetska poduzeća koja pružaju usluge u EU-u iz bilo kojeg mjesta na svijetu. Pravila se razlikuju ovisno o utjecaju na društvo, uslugama i veličini dotičnog posrednika.

• Akt o digitalnim uslugama: privremeni dogovor Vijeća i Europskog parlamenta kojime će internet postati sigurniji prostor za europsko stanovništvo (priopćenje za medije, 23. travnja 2022.)

Vijeće i Parlament postigli su privremeni politički dogovor o Aktu o digitalnim tržištima, čiji je cilj da digitalni sektor postane pravedniji i konkurentniji.

U Aktu o digitalnim tržištima utvrđuju se jasna pravila za velike internetske platforme. Njime se nastoji osigurati da nijedna velika internetska platforma koja djeluje kao „nadzornik pristupa” za velik broj korisnika ne zloupotrebljava taj položaj na štetu poduzeća koja žele pristupiti tim korisnicima.

• Akt o digitalnim tržištima: dogovor Vijeća i Europskog parlamenta (priopćenje za medije, 25. ožujka 2022.)

Vijeće je postiglo dogovor o općem pristupu u vezi s Aktom o digitalnim uslugama, ključnom predmetu u digitalnom sektoru čiji je cilj stvoriti siguran i otvoren digitalni prostor za građane EU-a rješavanjem izazova kao što su širenje krivotvorene robe, kiberprijetnje i dezinformacije.

Glavni je cilj predloženog akta o digitalnim uslugama zaštititi korisnike interneta od nezakonite robe, sadržaja ili usluga te zaštititi njihova temeljna prava na internetu. Aktom o digitalnim uslugama nastoji se proširiti i pojasniti zajednički skup odgovornosti internetskih poduzeća koja pružaju usluge u EU-u, u skladu s načelom da bi ono što je nezakonito izvan interneta trebalo biti nezakonito i na internetu.

• Ono što je nezakonito izvan interneta trebalo bi biti nezakonito i na internetu: Vijeće postiglo dogovor o stajalištu o aktu o digitalnim uslugama (priopćenje za medije, 25. studenoga 2021.)

Vijeće je postiglo dogovor o općem pristupu u vezi s Aktom o digitalnim tržištima, ključnom predmetu čiji je cilj regulirati velika tehnološka poduzeća i stvoriti ravnopravne uvjete za poduzeća iz EU-a.

Cilj je tog prijedloga osigurati konkurentan i pravedan digitalni sektor radi promicanja inovacija, visokokvalitetnih digitalnih proizvoda i usluga, pravednih cijena, visoke kvalitete i izbora u digitalnom sektoru. Prijedlog je usmjeren na velike internetske platforme, takozvane „nadzornike pristupa”, koji kontroliraju osnovne usluge platforme kao što su tržišta, trgovine aplikacijama, internetske tražilice, društvene mreže i drugo.

• Regulacija velikih tehnoloških poduzeća: Vijeće postiglo dogovor o jačanju tržišnog natjecanja u digitalnom području (priopćenje za medije, 25. studenoga 2021.)

Tijekom sastanka Europskog vijeća čelnici i čelnice EU-a naglasili su važnost digitalne transformacije za gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i konkurentnost te istaknuli potrebu za uključivim i održivim digitalnim politikama, s posebnim usmjeravanjem na digitalne vještine i digitalno obrazovanje.

Čelnici i čelnice EU-a pozvali su na brzo razmatranje programa politike Europske komisije pod nazivom „Put u digitalno desetljeće” te potaknuli Vijeće i Europski parlament da što je prije moguće postignu ambiciozan dogovor o uredbi o roamingu, aktu o digitalnim uslugama i aktu o digitalnim tržištima. Ujedno su preispitali napredak u pogledu ključnih zakonodavnih predmeta u području sektorskih podatkovnih prostora, umjetne inteligencije, europskog okvira za digitalni identitet i europskog ekosustava mikročipova.

U vezi s pitanjem kibersigurnosti, čelnici i čelnice EU-a osvrnuli su se na znatno povećanje zlonamjernih kiberaktivnosti, čiji je cilj podrivati demokratske vrijednosti i ponovno su potvrdili predanost EU-a otvorenom, slobodnom, stabilnom i sigurnom kiberprostoru. U tom kontekstu, pozvali su na nastavak rada na prijedlozima revidirane direktive o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava i direktive o otpornosti ključnih subjekata te alatima za kiberdiplomaciju.

• Zaključci Europskog vijeća, 21. i 22. listopada 2021.

Na temelju napomene predsjedništva ministri i ministrice održali su prvu raspravu o politikama o aspektima Akta o digitalnim uslugama i Akta o digitalnim tržištima, koje smatraju neophodnima kako bi se zajamčilo jačanje digitalnog jedinstvenog tržišta i sigurnijeg internetskog prostora, u kojem su temeljna prava zaštićena, a tržišno natjecanje pošteno i slobodno.

Istaknuli su potrebu za jasnim i razmjernim pravilima otpornima na buduće promjene, kojima se jamči prava kombinacija pravne sigurnosti i fleksibilnosti te potiču inovacije i konkurentnost na digitalnim jedinstvenom tržištu EU-a. Učinkoviti mehanizmi provedbe na razini EU-a, uz sudjelovanje relevantnih nacionalnih tijela, navedeni su kao ključ uspjeha projekta.

• Vijeće za konkurentnost 27. i 28. svibnja 2021.

Čelnici i čelnice EU-a raspravljali su o digitalnoj transformaciji na izvanrednom sastanku Europskog vijeća održanom 1. i 2. listopada 2020.

Čelnici i čelnice EU-a izjavili su da sa zanimanjem iščekuju Komisijin prijedlog akta o digitalnim uslugama do kraja 2020. Ujedno su pozvali Komisiju da do ožujka 2021. predstavi sveobuhvatan digitalni kompas u kojem će se utvrditi konkretne digitalne ambicije EU-a do 2030. Čelnici i čelnice EU-a dogovorili su se da će najmanje 20 % sredstava u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost biti dostupno za digitalnu tranziciju, među ostalim za MSP-ove. Zajedno s iznosima u okviru dugoročnog proračuna EU-a, tim bi se sredstvima trebalo doprinijeti ostvarivanju ciljeva kao što su:

• poticanje europskog razvoja sljedeće generacije digitalnih tehnologija, uključujući superračunala, kvantno računalstvo, lanac blokova i itd.
• razvoj kapaciteta u strateškim digitalnim vrijednosnim lancima, posebno mikroprocesora
• ubrzavanje uvođenja sigurne mrežne infrastrukture vrlo velikog kapaciteta, uključujući svjetlovodnu infrastrukturu i mreže 5G
• jačanje sposobnosti EU-a da se štiti od kiberprijetnji
• upotreba digitalnih tehnologija za postizanje ambicioznih ciljeva EU-a u odnosu na okoliš
• unapređivanje digitalnih kapaciteta u obrazovnim sustavima.

Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je naglasila potrebu za ubrzanjem digitalne tranzicije u Europi. (…) Izgradnjom istinski digitalnog jedinstvenog tržišta osigurat će se domaći okvir kojim će se europskim poduzećima omogućiti rast i širenje.” Zaključci Europskog vijeća

• Izvanredni sastanak Europskog vijeća 1. i 2. listopada 2020.