Suradnja EU-a s Ujedinjenim narodima
EU se zalaže za multilateralizam u čijem su središtu snažni i učinkoviti Ujedinjeni narodi. Vijeće EU-a svake godine donosi prioritete EU-a u UN-u i Općoj skupštini UN-a.
EU i UN
EU i UN predani su podupiranju multilateralnog sustava kojim se uređuju globalni odnosi na način koji koristi svima. Razlog je toj predanosti uvjerenje da je međunarodnoj zajednici potreban učinkovit multilateralni sustav utemeljen na univerzalnim pravilima i vrijednostima kako bi mogla odgovoriti na globalne krize, izazove i prijetnje.
EU je tijekom godina izgradio vrlo dobar odnos s UN-om. EU sudjeluje u godišnjoj Općoj skupštini UN-a i ima delegacije akreditirane pri UN-u u Ženevi, New Yorku, Parizu, Rimu i Beču.
Suradnja EU-a i UN-a obuhvaća više područja i pitanja, uključujući ljudska prava, održivi razvoj, klimatske promjene i zaštitu okoliša, digitalna pitanja, izgradnju mira, razoružanje i neširenje oružja, humanitarnu pomoć, borbu protiv korupcije i kriminala, unapređenje globalne zdravstvene sigurnosti, upravljanje migracijskim tokovima i pitanja rada.
Kada je 23. ožujka 2023. sastanku Europskog vijeća prisustvovao António Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, Vijeće i glavni tajnik naglasili su važnost suradnje EU-a i UN-a u suočavanju s ključnim globalnim izazovima.
Članovi i članice Vijeća ponovno su potvrdili svoju potpunu predanost Povelji Ujedinjenih naroda i njezinim načelima u vrijeme kada ih Rusija krši svojim agresivnim ratom protiv Ukrajine, koji je snažno i opetovano osudila Opća skupština Ujedinjenih naroda. António Guterres sudjelovao je i na sastanku Europskog vijeća u ožujku 2024.
Financijska potpora EU-a UN-u
EU i njegove države članice zajedno daju najveći financijski doprinos sustavu UN-a.
Države članice EU-a zajednički financiraju četvrtinu redovitog proračuna UN-a, a EU i njegove države članice zajedno osiguravaju trećinu svih financijskih doprinosa agencijama, fondovima i programima UN-a.
Od 2013. do 2024. EU je izdvojio ukupno više od 33 milijarde eura za agencije, fondove i programe UN-a, od čega je 18 % dodijeljeno Svjetskom programu za hranu (WFP), 13 % Programu Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), 14 % Fondu Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF), 10 % Visokom povjereniku Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) i 45 % drugim agencijama, fondovima i programima.
Tijekom 2023. sustav UN-a primio je doprinose od približno:
EU je 2024. osigurao otprilike 3,9 milijardi eura dobrovoljnih doprinosa UN-u, što je dosad najveći osigurani iznos.
Sudjelovanje u tijelima UN-a
Opća skupština UN-a
Opća skupština UN-a glavno je predstavničko tijelo te tijelo za raspravu i oblikovanje politika UN-a. Sve 193 države članice UN-a članice su Opće skupštine i imaju ravnopravan glas. EU ima poseban promatrački status.
EU stoga može sudjelovati u raspravama, podnositi prijedloge i sudjelovati u pregovorima i općoj raspravi svakog rujna. Poseban status EU-a ne uključuje pravo glasa, ali EU se koordinira na razini svojih 27 država članica kako bi predstavio jedinstvena stajališta.
Stoga predsjednik Europskog vijeća, visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europska komisija i delegacija Europske unije pri Ujedinjenim narodima u New Yorku mogu izlagati stajališta EU-a i njegovih država članica na Općoj skupštini UN-a.
Osim toga, EU je dobio pravo jednom odgovoriti na govor o stajalištima EU-a i usmeno predstaviti prijedloge i izmjene, što je prilika koja nije pružena nijednom drugom promatraču.
Kada je EU 2011. dobio poseban promatrački status, dogovoreno je da će se predsjednik Europskog vijeća obraćati Općoj skupštini u ime EU-a.
Vijeće sigurnosti UN-a
Vijeće sigurnosti UN-a glavno je globalno tijelo odgovorno za osiguravanje međunarodnog mira i sigurnosti. Sastoji se od pet stalnih članova i deset nestalnih članova koje bira Glavna skupština na dvogodišnji mandat.
Francuska je jedina država članica EU-a sa stalnim mjestom u Vijeću sigurnosti. Pravo EU-a obvezuje članove Vijeća sigurnosti EU-a da djeluju jedinstveno, promičući i braneći stajališta i interese Unije.
Prioriteti EU-a u okviru UN-a
Vijeće svake godine usvaja zaključke o prioritetima EU-a u Općoj skupštini UN-a i forumima UN-a za ljudska prava.
Prioriteti EU-a u Općoj skupštini
U svojim zaključcima o prioritetima za 80. zasjedanje Opće skupštine UN-a (rujan 2025. – rujan 2026.), usvojenima u lipnju 2025., Vijeće ponovno ističe svoju predanost multilateralizmu utemeljenom na međunarodnom pravu, uključujući Povelju UN-a, te prepoznaje neodvojivu povezanost mira i sigurnosti, ljudskih prava i održivog razvoja.
EU će ostati predvidljiv, pouzdan i vjerodostojan partner predan iznalaženju globalnih rješenja za zajedničke izazove, među ostalim provedbom Pakta za budućnost.
EU je spreman surađivati s partnerima kako bi se ostvario napredak u pogledu reforme UN-a putem inicijative UN80 glavnog tajnika UN-a.
Zabrinut zbog sve većih i raznolikih prijetnji međunarodnom miru i sigurnosti, EU je i dalje predan očuvanju i obnovi pravednog i trajnog mira i stabilnosti u cijelom svijetu.
EU će nastaviti raditi na jačanju poštovanja, zaštite i ostvarivanja svih ljudskih prava.
Djelovanje EU-a u UN-u u sljedećoj godini vodit će se sljedećim sveobuhvatnim prioritetima:
- potporom multilateralnom sustavu utemeljenom na međunarodnom pravu i univerzalnosti ljudskih prava
- unapređenjem opsežnih reformi za revitalizaciju sustava UN-a i ostvarivanjem učinkovitih partnerstava
- jačanjem strukture UN-a za mir i sigurnost
- unapređivanjem održivog razvoja u skladu s Programom 2030.
- odgovorom na trostruku krizu koja pogađa naš planet.
Prioriteti na forumima za ljudska prava
U svojim zaključcima o prioritetima EU-a na forumima UN-a za ljudska prava u 2026. Vijeće je naglasilo da se EU nepokolebljivo zalaže za univerzalno poštovanje, zaštitu i ostvarivanje ljudskih prava svugdje i za sve.
Vijeće je istaknulo da se međunarodno pravo, uključujući Povelju UN-a, mora poštovati u svim okolnostima te da će EU iskoristiti svaku priliku na multilateralnim forumima kako bi se suprotstavio dovođenju ljudskih prava u pitanje.
Prioriteti EU-a uključuju:
- agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i kršenja ljudskih prava u Rusiji i Bjelarusu
- kršenja ljudskih prava na okupiranim palestinskim područjima i u Iranu
- mirnu i uključivu demokratsku tranziciju u Venezueli
- mehanizam odgovornosti za Afganistan.
EU će se usredotočiti i na okončanje nekažnjavanja i osiguravanje odgovornosti, kao i na prostor za građansko djelovanje.
Vijeće je naglasilo da su djelotvorne i uključive multilateralne institucije, u čijem su središtu Ujedinjeni narodi, najbolji način za osiguravanje mira, sigurnosti, ljudskih prava, blagostanja i održivog razvoja za sve.
Područja suradnje EU-a i UN-a
Program održivog razvoja do 2030.
UN-ov Program održivog razvoja do 2030., donesen 2015., uvelike doprinosi oblikovanju unutarnjih i vanjskih politika EU-a. Sedamnaest ciljeva održivog razvoja sadržanih u tom programu okosnica su za nekoliko ključnih inicijativa politike EU-a, kao što su europski zeleni plan i strategija Global Gateway.
EU i njegove države članice predano nastoje zadržati položaj EU-a kao najvećeg globalnog pružatelja službene razvojne pomoći, koji ima ključnu ulogu u ostvarivanju Programa održivog razvoja do 2030.
Mirovne operacije i upravljanje krizama
EU i UN partneri su u promicanju svjetskog poretka utemeljenog na pravilima i multilateralnih rješenja za goruće globalne izazove. Bliska suradnja koja se temelji na obostranoj koristi, uzajamnosti i zajedničkoj odgovornosti povećava usklađenost i učinkovitost misija i operacija EU-a i UN-a, koje se često odvijaju istodobno u istoj zemlji.
EU i UN donijeli su 2003. zajedničku izjavu o suradnji EU-a i UN-a u upravljanju krizama. Otada su dodatno ojačali svoje strateško partnerstvo u mirovnim operacijama i upravljanju krizama. Vijeće je 20. listopada 2025. odobrilo zaključke o unapređenju strateškog partnerstva EU-a i UN-a za mir i sigurnost.
- Sigurnost i obrana
- Zaključci Vijeća o unapređenju strateškog partnerstva EU-a i UN-a za mir i sigurnost: zajednički prioriteti za razdoblje 2025. – 2028. (20. listopada 2025.)
Ljudska prava
Podupiranjem rada branitelja ljudskih prava, borbom protiv diskriminacije i jačanjem demokratskih institucija EU i UN surađuju na promicanju i zaštiti ljudskih prava na globalnoj razini.
EU je predan očuvanju univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava te čvrsto podupire sustav UN-a za ljudska prava.
Humanitarna pomoć
EU blisko surađuje s UN-om kako bi pružio hitnu pomoć, obnovio oštećenu infrastrukturu i podupirao ranjivo stanovništvo pogođeno sukobima ili prirodnim katastrofama, kao što su oružani sukobi, suše, poplave, potresi i uragani.
EU je isporučio humanitarnu pomoć u više od 110 zemalja, dopirući do više milijuna ljudi svake godine. EU i njegove države članice glavni su donatori humanitarne pomoći u svijetu.
Klimatske promjene i zaštita okoliša
EU i UN blisko surađuju na rješavanju pitanja klimatskih promjena i bioraznolikosti. Zajedno rade na provedbi Pariškog sporazuma, promicanju održivog upravljanja zemljištem i oceanima te provedbi globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala.
U promicanju provedbe Pariškog sporazuma EU naglašava i usklađenost Programa održivog razvoja do 2030. s europskim zelenim planom.
Globalno zdravlje i upravljanje
EU i UN surađuju na raznim zdravstvenim pitanjima, nastojeći riješiti globalne zdravstvene izazove, promicati javno zdravlje i poboljšati zdravstvenu sigurnost na svjetskoj razini. Svi ti ciljevi dio su strategije EU-a za globalno zdravlje.
EU i njegove države članice najveći su donatori zdravstvene agencije UN-a, odnosno Svjetske zdravstvene organizacije.
Također pogledajte
Posljednja izmjena: 30. siječnja 2026.