Kako se EU bori protiv štetnih sadržaja na internetu

Kako Akt o digitalnim uslugama pomaže u suzbijanju štetnih sadržaja

S porastom upotrebe društvenih medija i internetskih platformi, lažne ili zavaravajuće informacije mogu se brzo proširiti te oblikovati javno mnijenje, narušiti povjerenje javnosti i ugroziti demokratske procese i društvenu koheziju.

EU Aktom o digitalnim uslugama doprinosi borbi protiv propagande, pogrešnih informacija i lažnih vijesti na internetu tako što uvodi stroge zahtjeve za internetske platforme, koji uključuju:

odgovornost za nezakonite sadržaje i novčane kazne za neispunjavanje zahtjeva

procjene rizika o štetnim informacijama

transparentnost o načinu funkcioniranja algoritama

alat za izvješćivanje o korisnicima i stroža pravila o oglasima

odgovor na krizu kako bi se ograničile lažne informacije tijekom izvanrednih situacija

neovisne revizije napora uloženih u suzbijanje nezakonitih sadržaja.

Razlika između propagande, pogrešnih informacija i lažnih vijesti

propaganda

manipulacija činjenicama kako bi se utjecalo na javno mnijenje

pogrešne informacije

netočne informacije bez zle namjere

lažne vijesti

zavaravajuće informacije kako bi se obmanulo ljude

Propaganda, pogrešne informacije i lažne vijesti utječu na ljude na različite načine, ali sve troje doprinosi iskrivljavanju istine.

Propaganda označava informacije koje se oblikuju i distribuiraju s namjerom da se njima utječe na način na koji ljudi razmišljaju ili postupaju i obično služe određenom političkom ili ideološkom programu. Propaganda može sadržavati činjenične informacije, ali obično je jednostrana ili pristrana, i strateški ističe određena stajališta.

Pogrešne informacije odnose se na netočne informacije koje oni koji ih smatraju istinitima šire bez namjere da nekoga obmanu. Pogrešne informacije mogu biti posljedica nesporazuma, glasina ili nedostatne provjere.

Lažne vijesti označavaju vijesti koje su namjerno netočne ili preuveličane kako bi se njima obmanulo ljude, izazvalo pomutnju ili promicalo prikrivene namjere. Lažne vijesti često se prikazuju u obliku koji oponaša stvarno izvješćivanje o vijestima.

Lažne vijesti u EU-u

Širenje štetnih sadržaja na internetu i dalje je velik problem u EU-u, posebno kad su posrijedi politički događaji. U istraživanju Eurobarometra iz 2018. ispitano je u kojoj su mjeri građani i građanke EU-a svjesni lažnih vijesti na internetu i koji je njihov stav prema njima.

65 % Europljana i Europljanki susreće se s lažnim vijestima nekoliko puta mjesečno

Izvor: Eurobarometar 464

71 % ispitanih osoba uvjereno je da može prepoznati lažne vijesti

Izvor: Eurobarometar 464

Ispitane osobe imaju najveće povjerenje u vijesti dobivene putem radija, a najmanje u one dobivene putem društvenih mreža

Izvor: Eurobarometar 464

Vidjeti također