Akt o digitalnim tržištima

Što je Akt o digitalnim tržištima?

Akt o digitalnim tržištima usmjeren je na osiguravanje jednakih uvjeta za sva digitalna poduzeća, neovisno o njihovoj veličini.

Cilj je Akta o digitalnim tržištima osigurati konkurentan i pravedan digitalni sektor.

Ciljevi

Zabrana nepoštenih praksi za internetske platforme koje imaju najveći udio na tržištu

Omogućivanje poslovnim korisnicima da potrošačima ponude veći izbor

Osiguravanje boljih usluga i pravednijih cijena za potrošače

Uvođenje jasnih prava i obveza za velike internetske platforme

Promicanje inovacija i pravednijeg okruženja internetskih platformi za tehnološka start-up poduzeća

Aktom o digitalnim tržištima utvrđuju se jasna pravila za velike platforme koje pružaju takozvane „osnovne usluge platforme” („nadzornici pristupa”), kako bi se osiguralo da ne zloupotrebljavaju svoj položaj, primjerice davanjem prednosti vlastitim proizvodima ili sprečavanjem korisnika da instaliraju vanjske aplikacije.

Vijeće je Akt o digitalnim tržištima donijelo 18. srpnja 2022., a na snagu je stupio 2. svibnja 2023.

Akt o digitalnim tržištima dio je EU-ova paketa o digitalnim uslugama, koji uključuje i Akt o digitalnim uslugama.

Aktom o digitalnim tržištima i Aktom o digitalnim uslugama želi se zaštititi korisnike od nepoštenih praksi i istodobno podupirati inovacije u digitalnom gospodarstvu.

Ilustracija moderne uredske zgrade koja je ružičastim digitalnim mrežnim linijama povezana s raspršenim osobama, s plavim štitom i bijelom kvačicom u sredini.

Akt o digitalnim uslugama

Nadzornici pristupa

Kako bi se smatrala nadzornikom pristupa, digitalna platforma mora:

imati godišnji promet u Europskoj uniji u iznosu od najmanje 7,5 milijardi eura u posljednje tri godine ili imati tržišnu vrijednost od najmanje 75 milijardi eura
imati najmanje 45 milijuna krajnjih korisnika mjesečno
imati najmanje 10 000 poslovnih korisnika s poslovnim nastanom u EU-u
kontrolirati jednu ili više osnovnih usluga platforme u najmanje trima državama članicama.

Nadzornici pristupa zahvaljujući svojoj veličini imaju znatne prednosti u odnosu na manje konkurente i imaju dominantan položaj na digitalnom tržištu.

Od 10 000 digitalnih platformi koje postoje u EU-u, samo nekoliko njih smatra se nadzornicima pristupa na temelju Akta o digitalnim tržištima, a većina ih ima sjedište u Sjedinjenim Američkim Državama.

Europska komisija dosad je utvrdila sedam velikih nadzornika pristupa koji pružaju 23 osnovne usluge platforme, a to su:

Alphabet
Amazon
Apple
Booking
ByteDance
Meta
Microsoft.

Nove obveze za nadzornike pristupa

Aktom o digitalnim tržištima utvrđuje se niz pravila koja nadzornici pristupa moraju poštovati. Tim se pravilima nadzornicima pristupa određena postupanja zabranjuju, a na druga ih se obvezuje.

Što nadzornici pristupa ne smiju učiniti

Ne smiju rangirati vlastite proizvode ili usluge povoljnije od proizvoda ili usluga drugih poduzeća.

Ne smiju spriječiti razvojne programere da se pri prodaji aplikacija koriste platformama trećih strana za plaćanje.

Ne smiju obrađivati osobne podatke korisnika u svrhu ciljanog oglašavanja, osim ako je dana suglasnost.

Ne smiju uspostavljati nepoštene uvjete za poslovne korisnike.

Ne smiju prethodno instalirati određene softverske aplikacije ili spriječiti korisnike da ih jednostavno deinstaliraju.

Ne smiju ograničavati poslovne korisnike platformi.

Što nadzornici pristupa moraju učiniti

Moraju ponuditi veći izbor, primjerice izbor softvera u operativnom sustavu korisnika.

Moraju osigurati da prekid pretplate na osnovne usluge platforme ne bude složeniji od pretplaćivanja na takve usluge.

Moraju pružiti informacije o broju korisnika koji posjećuju njihove platforme kako bi se utvrdilo može li se platforma smatrati nadzornikom pristupa.

Moraju poslovnim korisnicima omogućiti pristup podacima o uspješnosti marketinških aktivnosti ili oglašavanja koje provode na platformi.

Moraju obavijestiti Europsku komisiju o svojim preuzimanjima i spajanjima.

Moraju osigurati interoperabilnost osnovnih funkcija usluga trenutačne razmjene poruka, tj. omogućiti korisnicima slanje poruka, glasovnih poruka ili datoteka.

Što se događa ako nadzornici pristupa ne poštuju pravila?

Ako je veliko internetsko poduzeće utvrđeno kao nadzornik pristupa, ono se mora uskladiti s pravilima Akta o digitalnim tržištima u roku od šest mjeseci.

Ako nadzornik pristupa prekrši pravila utvrđena u tom zakonodavnom aktu, riskira novčanu kaznu u iznosu do 10 % svojeg ukupnog prometa na svjetskoj razini. U slučaju ponavljanja povrede može se izreći novčana kazna u iznosu do 20 % prometa na svjetskoj razini.

U slučaju da nadzornik pristupa sustavno ne poštuje Akt o digitalnim tržištima, tj. prekrši pravila najmanje tri puta u osam godina, Europska komisija može pokrenuti istragu na tržištu i, prema potrebi, uvesti mjere praćenja poslovanja ili strukturne mjere.

Koristi Akta o digitalnim tržištima

Pošteno tržišno natjecanje u području digitalnih usluga ključno je kako bi se osiguralo da poduzeća i potrošači mogu na jednak način iskoristiti mogućnosti koje pruža digitalizacija.

Zbog činjenice da se Aktom o digitalnim tržištima uspostavlja skup pravila za velike internetske platforme, njime se manjim poduzećima i start-up poduzećima ujedno olakšavaju ulazak na digitalno tržište, inovacije i tržišno natjecanje.

Zahvaljujući većem izboru, pogodnosti za potrošače uključuju niže cijene i kvalitetnije usluge.

Ilustracija mobilnog telefona na kojem je prikazano sučelje za internetsku kupovinu sa sivim džemperom i ikonom košarice za kupnju. Zlatne i plave kovanice rasute su u pozadini, što simbolizira e-trgovinu ili internetske transakcije.

E-trgovina u EU-u