E-trgovina u EU-u

Internetska kupnja postala je sastavni dio modernog života u EU-u. Cilj je Akta o digitalnim uslugama ojačati sektor e-trgovine i poboljšati zaštitu potrošača.

Činjenice i brojke

E-trgovina, tj. kupnja robe ili usluga putem interneta, sastavni je dio potrošačkog ponašanja u EU-u.

U 2024. 77 % korisnika interneta kupovalo je robu ili usluge putem interneta. Udio osoba koje kupuju na taj način povećao se između 2010. i 2024. za 20 postotna boda, s 57 % na 77 %.

Osobe u dobi od 25 do 44 godine predvode u internetskoj kupnji

U 2024. velik dio mladih odraslih osoba i osoba srednjih godina u EU-u kupovao je putem interneta: čak 89 % korisnika interneta u dobi od 25 do 34 godine i 86 % onih u dobi od 35 do 44 godine.

Postotak korisnika interneta koji su 2024. kupovali putem interneta po dobnim skupinama

Tekstualna verzija

Postotak korisnika interneta koji su 2024. kupovali putem interneta po dobnim skupinama:

od 16 do 24 godine: 83 %
od 25 do 34 godine: 89 %
od 35 do 44 godine: 86 %
od 45 do 54 godine: 78 %
od 55 do 64 godine: 67 %
od 65 do 74 godine: 53 %

Eurostat

Viši stupanj obrazovanja – veća vjerojatnost kupnje putem interneta

U 2024. 89 % osoba s visokim stupnjem obrazovanja kupovalo je putem interneta, u usporedbi s 58 % osoba s nižim stupnjem obrazovanja ili bez formalnog obrazovanja.

Internetska kupnja u 2024. prema stupnju obrazovanja

Tekstualna verzija

niži stupanj formalnog obrazovanja ili bez formalnog obrazovanja (niže sekundarno obrazovanje): 58 % korisnika interneta kupuje putem interneta.
srednji stupanj formalnog obrazovanja (više sekundarno obrazovanje ili obrazovanje poslije sekundarnog koje nije tercijarno): 76 % korisnika interneta kupuje putem interneta.
visoki stupanj formalnog obrazovanja (obrazovanje stečeno na sveučilištima, fakultetima, u ustanovama za tehničko osposobljavanje i strukovnim školama): 89 % korisnika interneta kupuje putem interneta.

Eurostat

Odjeća, cipele i modni dodaci roba su koja se najčešće kupuje putem interneta

U 2024. preko interneta su se najčešće kupovali odjeća, obuća, modni dodaci, kulturni sadržaji, usluge prijevoza i ulaznice za događanja.

Postotak osoba koje su u 2024. kupovale putem interneta prema vrsti robe ili usluga

Eurostat

E-trgovina po zemljama EU-a

Irska, Nizozemska i Danska bilježe najviše stope internetske kupnje: više od 90 % korisnika interneta u tim zemljama kupuje robu ili usluge na taj način. Stope su najniže u Bugarskoj, Italiji i Rumunjskoj, gdje putem interneta kupuje manje od 60 % korisnika interneta.

Najznačajniji porast u internetskoj kupnji između 2010. i 2024. zabilježen je u Estoniji (povećanje od 56 postotnih bodova), Litvi (+55 postotnih bodova) i Mađarskoj (+51 postotni bod).

Korisnici interneta koji su kupovali putem interneta u 2024. u usporedbi s 2010.

Tekstualna verzija

Grafikon prikazuje postotak korisnika interneta koji su kupovali putem interneta u 2024. u usporedbi s 2010.

Najviše stope internetske kupnje u 2024. zabilježene su u Irskoj (96 %), Nizozemskoj (94 %) i Danskoj (91 %), a najniže u Bugarskoj (57 %), Rumunjskoj (60 %) i Italiji (60 %).

U 2010. najviše stope bilježile su Danska (76,1 %), Nizozemska (74 %) i Njemačka (72,7 %), a najniže Rumunjska (9,1 %), Bugarska (11 %) i Litva (17,3 %).

Koje promjene u sektoru e-trgovine donosi Akt o digitalnim uslugama?

Akt o digitalnim uslugama, donesen u listopadu 2022., usmjeren je na stvaranje sigurnijeg, transparentnijeg i konkurentnijeg internetskog okruženja za digitalne korisnike i poduzeća, kao i na zaštitu temeljnih prava u digitalnom prostoru.

Njime je uvedeno nekoliko ključnih promjena koje utječu na e-trgovinu.