Skip to content

Akt o kritičnim sirovinama: EU mijenja smjer

Pravila EU-a o kritičnim sirovinama pomažu u osiguravanju materijala ključnih za europsko gospodarstvo, podupiru strateške industrije i jačaju kapacitete EU-a za vađenje, preradu, recikliranje i diversifikaciju izvora opskrbe.

Važnost kritičnih sirovina

Očekuje se da će se potražnja EU-a za osnovnim metalima, baterijskim materijalima, elementima rijetkih zemalja i drugim elementima znatno povećati s obzirom na njihovu široku primjenu u nizu rastućih industrija, koje uključuju razvoj sustava čiste energije i povećana ulaganja u čipove, svemir, obranu i druge visokotehnološke sektore.

EU je prilagodio svoj strateški stav kako bi osigurao pristup sirovinama koje se smatraju kritičnima.

Akt o kritičnim sirovinama stupio je na snagu 23. svibnja 2024. Cilj mu je sustavno rješavati problem ovisnosti o opskrbi iz trećih zemalja, ojačati industrijsku otpornost Europe i smanjiti rizik od poremećaja u opskrbi koji utječu na ključne sektore gospodarstva.

Ilustracija koja prikazuje vjetroagregat, kuću sa solarnim pločama i zrakoplov, označene kemijskim elementima kao što su bor, galij, magnezij i skandij.
Akt o kritičnim sirovinama – objašnjenje

Akt o kritičnim sirovinama – objašnjenje

Smanjenje ovisnosti i jamčenje opskrbe

Aktom o kritičnim sirovinama želi se smanjiti ovisnost EU-a o dobavljačima strateških sirovina iz trećih zemalja. U tu se svrhu utvrđuju četiri neobvezujuće referentne vrijednosti koje treba ispuniti do 2030. za svaku od 17 utvrđenih strateških sirovina.

Najmanje 10 % godišnje potrošnje u EU-u trebalo bi potjecati iz vađenja u EU-u.

Najmanje 40 % godišnje potrošnje EU-a trebalo bi potjecati iz prerade u EU-u.

Najmanje 25 % godišnje potrošnje u EU-u trebalo bi potjecati iz recikliranja.

Iz samo jedne treće zemlje ne smije se uvoziti više od 65 % bilo koje strateške sirovine.

Definiranje opskrbnih lanaca

Za realizaciju novih projekata u području kritičnih sirovina potrebno je vrijeme. Aktom o kritičnim sirovinama utvrđuju se ambiciozni rokovi za javne uprave i od država članica traži se da uspostave jedinstvene kontaktne točke kako bi se izbjegla kašnjenja. Osim toga, strateškim projektima trebalo bi dodijeliti prioritetni status kako bi se ubrzali administrativni postupci.

Strateški projekti

Strateški projekti središnji su alat Akta o kritičnim sirovinama. Riječ je o ulaganjima u rudarenje, preradu i recikliranje koje Komisija ocijeni kao prioritetne za sigurnost opskrbe, nakon savjetovanja s uključenom državom članicom.

U državama članicama projekti s tim statusom trebali bi ostvariti korist od:

  • bržeg izdavanje dozvola
  • lakšeg pristupa financiranju
  • snažnije političke potpore.

Iako se većina kritičnih sirovina uvozi iz inozemstva, uglavnom iz Kine, neke se kritične sirovine nabavljaju unutar samog EU-a: Proširenje te domaće baze središnji je cilj Akta o kritičnim sirovinama, uz međunarodna strateška partnerstva za projekte u inozemstvu.

U prvom krugu, dovršenom 2025., odabrano je 60 projekata: 47 unutar EU-a u 13 država članica i 13 u partnerskim zemljama. Zajedno obuhvaćaju 14 od 17 strateških sirovina.

Brže izdavanje dozvola

Izdavanje dozvola u prošlosti je bilo jedno od najvećih uskih grla u razvoju projekata u vezi sa sirovinama u Europi.

Aktom o kritičnim sirovinama uvode se obvezujući rokovi za odluke o dozvolama i od svake se države članice zahtijeva da uspostavi jedinstvenu kontaktnu točku za nositelje projekata, čime se osiguravaju jasniji i brži nacionalni postupci.

Međunarodna partnerstva: proširenje baze dobavljača

Diversifikacija opskrbe podrazumijeva izgradnju pouzdanih odnosa s više zemalja kako nijedan dobavljač ne bi mogao poremetiti europsku industriju.

Strateška partnerstva EU-a u području sirovina uključuju formalne sporazume i partnerstva u različitim fazama razvoja.

EU je početkom 2026. uspostavio strateška partnerstva sa 16 zemalja: Argentinom, Australijom, Čileom, Demokratskom Republikom Kongom, Grenlandom, Južnom Afrikom, Kanadom, Kazahstanom, Namibijom, Norveškom, Ruandom, Sjedinjenim Američkim Državama, Srbijom, Ukrajinom, Uzbekistanom i Zambijom.

EU je u studenome 2025. potpisao partnerstvo za čistu trgovinu i ulaganja s Južnom Afrikom, koje uključuje memorandum o razumijevanju o lancima vrijednosti kritičnih minerala i metala (cijeli put od rude u tlu do gotovog proizvoda, uključujući rudarenje, preradu, proizvodnju, prijevoz i recikliranje).

Daljnje jamčenje opskrbe EU-a

Vijeće je 4. ožujka 2026. donijelo stajalište o predloženim izmjenama Akta o kritičnim sirovinama. Tim izmjenama želi se ojačati sigurnost opskrbe EU-a i poboljšati kružnost kritičnih sirovina kao odgovor na sve veće geopolitičke pritiske koji utječu na pristup tim resursima.

Na temelju Komisijina akcijskog plana RESourceEU predstavljenog u prosincu 2025. predloženim izmjenama želi se povećati kapacitete za recikliranje i ojačati sekundarno tržište kritičnih sirovina, posebno korištenje trajnih magneta koji se upotrebljavaju u strateškim sektorima kao što su automobilska industrija, umjetna inteligencija i obrambena industrija.

U stajalištu Vijeća također se:

  • predviđa obavješćivanje država članica i upravnih odbora trgovačkih društava u slučaju rizika koji utječu na opskrbu kritičnim sirovinama
  • pojašnjavaju ovlasti Komisije da predloži mjere za ublažavanje rizika za sigurnost opskrbe
  • omogućuje upotreba putovnica za proizvode kako bi se ispunili zahtjevi u pogledu informacija o trajnim magnetima.

Vijeće i Parlament pregovarat će i raspravljati o konačnom obliku propisa.

Posljednja izmjena: 13. kolovoza 2026.