Akt o kritičnim sirovinama – objašnjenje

Što su kritične sirovine i za što se upotrebljavaju?

Metali, minerali i prirodni materijali sastavnice su mnogih proizvoda koji su dio naše svakodnevice. Sirovine koje su gospodarski najvažnije i za koje postoji velik rizik kad je posrijedi sigurnost opskrbe obično se nazivaju kritične sirovine.

Kritične sirovine ključne su za funkcioniranje i integritet širokog raspona ključnih industrija u cijelom EU-u. Te industrije obuhvaćaju energiju iz obnovljivih izvora, automobilsku proizvodnju, digitalne tehnologije i obranu. Kritične sirovine mogu se pronaći i u mnogim svakodnevnim uređajima kao što su pametni telefoni, električni automobili, vjetroagregati, biljna gnojiva ili zrakoplovi.

Tehnologija vibriranja u telefonima = volfram

Električna vozila = litij, kobalt i nikal

Vjetroagregati = bor

Na temelju 34 utvrđene kritične sirovine sastavljen je poseban popis strateških sirovina* (17 strateških sirovina u tamnožutoj boji u nastavku) za koje se očekuje da će potražnja u narednim godinama nadmašiti opskrbu zbog njihove gospodarske važnosti (poticanje potražnje) i složenih zahtjeva u pogledu proizvodnje (ograničavanje opskrbe).

Popis će se redovito preispitivati.

*Strateške sirovine u teškim elementima rijetkih zemalja i lakim elementima rijetkih zemalja: Nd, Pr, Tb, Dy, Gd, Sm, i Ce

Važnost kritičnih sirovina

Kritične sirovine neophodne su za europsko gospodarstvo i tehnologije koje pokreću zelenu i digitalnu tranziciju. Ključne su komponente u baterijama, električnim vozilima, vjetroagregatima, poluvodičima, tehnologijama umjetne inteligencije i obrambenim sustavima.

Kako potražnja u navedenim sektorima raste u Europi i diljem svijeta, siguran pristup tim materijalima sve je važniji za industrijsku konkurentnost, inovacije i gospodarsku sigurnost EU-a.

Potražnja za materijalom u Europskoj uniji (scenarij velike potražnje):

Podaci predstavljaju predviđanje potražnje za kritičnim sirovinama za pet strateških sektora EU-a, a to su: obnovljivi izvori energije, električna mobilnost (e-mobilnost), industrija, informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT), zrakoplovno-svemirski sektor i obrana.

Globalna ponuda i potražnja

Kritične sirovine uglavnom se nabavljaju izvan EU-a zbog njihove nejednake raspodjele u svijetu, razlika u društvenoj prihvaćenosti (povezanih s lokalnim teritorijalnim učincima) i konkurentnog korištenja zemljišta među gospodarskim djelatnostima.

EU trenutačno uvelike ovisi o ograničenom broju zemalja kad je posrijedi nekoliko kritičnih sirovina. U nekim slučajevima EU se gotovo u potpunosti oslanja na samo jednog dobavljača. To se osobito odnosi na određene elemente rijetkih zemalja i druge strateške materijale kao što je litij, koji se uvoze iz vrlo malog broja zemalja proizvođača.

Glavni dobavljači kritičnih sirovina za EU:

Koncentriranost globalnih lanaca opskrbe kritičnim sirovinama u malom broju zemalja izlaže EU poremećajima u opskrbi povezanima s geopolitičkim napetostima, trgovinskim ograničenjima ili rastućom i konkurentnom globalnom potražnjom. Budući da su ti materijali ključni za strateške sektore, poremećaji mogu utjecati na europsku industriju, konkurentnost i gospodarsku stabilnost.

Osim toga, od 2024. ograničenja izvoza elemenata rijetkih zemalja i drugih kritičnih materijala iz trećih zemalja povećala su potrebu za ubrzanjem strategije diversifikacije EU-a.

Na primjer, Kina je od 2023. donijela niz mjera za kontrolu izvoza koje obuhvaćaju kritične sirovine kao što su grafit, galij, volfram, bizmut, germanij i elementi rijetkih zemalja. Te se mjere primjenjuju i na određene baterijske proizvode i opremu koji se upotrebljavaju za obradu elemenata rijetkih zemalja.

Kina dodatno razvija svoj režim kontrole izvoza, među ostalim za određene kritične sirovine i povezane proizvode. To povećava neizvjesnost za industrijske subjekte u EU-u i utječe na gospodarsku sigurnost EU-a i njegove napore da smanji strateške ovisnosti.

Istodobno drugi globalni akteri pojačano rade na tome da svojim industrijama osiguraju pristup kritičnim sirovinama, i to financiranjem projekata u području kritičnih sirovina i diversifikacijom svoje opskrbe na temelju partnerstava.

Akt EU-a o kritičnim sirovinama

Europski akt o kritičnim sirovinama stupio je na snagu 23. svibnja 2024. Njegov je glavni cilj smanjiti ovisnost EU-a o dobavljačima strateških sirovina iz trećih zemalja.

Aktom se utvrđuju četiri neobvezujuće referentne vrijednosti za 2030.:

• najmanje 10 % godišnje potrošnje u EU-u treba rudariti unutar EU-a
• najmanje 40 % treba prerađivati unutar EU-a
• najmanje 25 % treba potjecati iz recikliranja unutar EU-a
• nijedna treća zemlja ne smije pokrivati više od 65 % opskrbe EU-a.

Aktom se ujedno promiču tehnološki napredak i učinkovitost resursa kako bi se ublažilo očekivano povećanje potražnje EU-a za kritičnim i strateškim sirovinama.

• Strateška autonomija: Vijeće dalo konačno odobrenje za Akt o kritičnim sirovinama (priopćenje za medije, 18. ožujka 2024.)