Zašto je važno očuvati zdravlje tla

Život ovisi o zdravom tlu

Tlo je temelj života na Zemlji. Kako bi preživjeli i napredovali, ljudi, biljke i životinje trebaju zdravo tlo.

Najvažnije dobrobiti koje nam pruža tlo uključuju:

• zdravu hranu i čistu vodu
• staništa za bioraznolikost
• hvatanje ugljikova dioksida i drugih stakleničkih plinova, što doprinosi borbi protiv klimatskih promjena.

Zdravo tlo prirodno pohranjuje CO₂ i druge stakleničke plinove. Štoviše, tlo je najveći kopneni spremnik ugljika na planetu. To znači da je u usporedbi s drugim prirodnim elementima, primjerice drvećem, u tlu pohranjena najveća količina stakleničkih plinova.

Međutim, do 70 % tla u EU-u trenutačno nije u dobrom stanju. EU je uveo mjere kojima želi smanjiti onečišćenje i degradaciju tla.

Inicijative politika EU-a u području tla

EU-ova politika za zdravlje tla temelji se na cilju nulte stope onečišćenja koji je Europska komisija postavila 2021. Prema njemu bi do 2050. onečišćenje tla, zajedno s onečišćenjem vode i zraka, trebalo smanjiti na razine koje se ne smatraju štetnima za ljudsko zdravlje i prirodne ekosustave.

• Akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja (Europska komisija)

Strategija za tlo do 2030.

U skladu s ciljem nulte stope onečišćenja, Europska komisija 2021. pokrenula je Strategiju za tlo do 2030.

Ciljevi te strategije, koje treba ostvariti do 2050., sljedeći su:

• učiniti sva tla u EU-u zdravima i otpornijima
• zaštititi i obnoviti tlo te osigurati njegovo održivo korištenje
• smanjiti onečišćenje tla.

U Strategiji se kao jedan od glavnih uzroka degradacije tla u EU-u navodi nepostojanje posebnog zakonodavstva EU-a o tlima. Zbog toga je Komisija u nju uključila prijedlog novog zakonodavstva o tlu – Akta o praćenju tla.

• Strategija za tlo do 2030. (Europska komisija)

Akt o praćenju tla

Komisija je 2023. predložila Akt o praćenju tla. To je drugi naziv za Direktivu o praćenju tla. Ako je oba suzakonodavca EU-a (Vijeće i Europski parlament) donesu, bio bi to prvi zakonodavni akt EU-a posvećen zdravlju tla. Direktiva ima ambiciozan dugoročni cilj: postizanje zdravog tla do 2050.

Direktivom se želi uspostaviti okvir za praćenje zdravlja svih vrsta tla kako bi se poboljšala otpornost i upravljalo rizicima koji proizlaze iz zagađenih lokacija.

Vijeće je u lipnju 2024. postiglo dogovor o općem pristupu o tom prijedlogu. Pregovori s Europskim parlamentom o konačnom tekstu zakonodavnog akta pokrenuti su u jesen 2024. i rezultirali su privremenim dogovorom postignutim u travnju 2025. Taj dogovor još moraju potvrditi obje institucije.

• Akt o praćenju tla: Vijeće postiglo dogovor s Europskim parlamentom (priopćenje za medije, 10. travnja 2025.)

Ostale politike koje se odnose na tlo

Zaštita tla obuhvaćena je s nekoliko zakonodavnih akata EU-a. Iako ti akti ne sadržavaju nužno posebne odredbe o zaštiti tla, neizravno se odnose na zdravlje tla jer se u njima utvrđuju mjere i ciljevi u području zaštite okoliša.

To su, primjerice, Akt o obnovi prirode, Direktiva o industrijskim emisijama, zajednička poljoprivredna politika te mjere koje se odnose na otpadne vode, gnojiva i odgovornost za okoliš.

Također pogledajte

• Tlo i zemljište (Europska komisija)