Ukrajina: izjava visokog predstavnika u ime Europske unije o nezakonitom pripojenju Krima i Sevastopolja

Sedam godina nakon što je Ruska Federacija nasilno i nezakonito pripojila Autonomnu Republiku Krim i grad Sevastopolj, Europska unija ostaje nepokolebljiva u svojem zalaganju za suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica.

Europska unija ponavlja da ne priznaje taj čin kršenja međunarodnog prava te ga i dalje osuđuje. Njime se i dalje izravno dovodi u pitanje međunarodna sigurnost te ima ozbiljne posljedice za međunarodni pravni poredak kojim se štite teritorijalna cjelovitost, jedinstvo i suverenitet svih država.

Europska unija i dalje je predana potpunoj provedbi svoje politike nepriznavanja, među ostalim mjerama ograničavanja i suradnjom u međunarodnim forumima. Europska unija ponavlja poziv državama članicama UN-a da razmotre slične mjere nepriznavanja u skladu s Rezolucijom Opće skupštine UN-a 68/262 od 27. ožujka 2014. Europska unija ne priznaje i neće priznati izbore koje je Ruska Federacija održala na Krimskom poluotoku.

Sve veća militarizacija tog poluotoka, koju provodi Ruska Federacija, uključujući višestruke vojne vježbe i izgradnju ratnih brodova, i dalje negativno utječe na sigurnosno stanje u crnomorskoj regiji. Rusija je, kršeći međunarodno humanitarno pravo, stanovnicima Krima nametnula državljanstvo i novačenje u svoje oružane snage. U skladu s Rezolucijom Opće skupštine UN-a 75/29 od 7. prosinca 2020. Europska unija podsjeća na negativne učinke nezakonitog pripojenja na regionalnu stabilnost, vidljive iz činjenice da je Rusija 25. studenoga 2018. neopravdano upotrijebila vojnu silu protiv Ukrajine. Osim toga, Ruska Federacija trebala bi prestati s mijenjanjem demografske strukture stanovništva koje provodi preseljavanjem vlastitog civilnog stanovništva na taj poluotok.

Europska unija osuđuje izgradnju mosta Kerč i otvaranje željezničke dionice bez suglasnosti Ukrajine. To su dodatni pokušaji u smjeru prisilne integracije nezakonito pripojenog poluotoka s Rusijom te daljnje kršenje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. EU očekuje da Rusija svim brodovima osigura neometan i slobodan prolaz kroz Kerčka vrata u Azovsko more i iz njega u skladu s međunarodnim pravom. Na snazi su nezakonita ograničenja takvog prolaza, koja imaju negativne gospodarske posljedice za ukrajinske luke u Azovskom moru i za cijelu regiju.

Stanje u pogledu ljudskih prava na Krimskom poluotoku značajno se pogoršalo otkad ga je Ruska Federacija nezakonito pripojila. S obzirom na ključnu odluku Europskog suda za ljudska prava od 14. siječnja 2021. Europska unija poziva Rusiju da u potpunosti poštuje međunarodno humanitarno pravo, međunarodne standarde u području ljudskih prava te relevantne rezolucije Opće skupštine UN-a, uključujući rezoluciju 75/192 od 16. prosinca 2020. Stanovnici poluotoka suočeni su sa sustavnim ograničenjima temeljnih sloboda, kao što su sloboda izražavanja, vjeroispovijesti ili uvjerenja i udruživanja te pravo na mirno okupljanje. Novinari, borci za ljudska prava i odvjetnici obrane u svojem se radu suočavaju s upletanjem i zastrašivanjem. Krimski Tatari i dalje se proganjaju, na njih se vrši pritisak te im se teško krše prava, što je neprihvatljivo. Krimskim Tatarima, Ukrajincima te svim etničkim i vjerskim zajednicama na poluotoku mora se osigurati mogućnost da zadrže i razvijaju svoju kulturu, obrazovanje, identitet i tradicije kulturne baštine, što je trenutačno ugroženo nezakonitim pripojenjem. Mora se zaustaviti destruktivno djelovanje protiv kulturne baštine poluotoka, kao što su arheološka blaga, umjetnička djela, muzeji ili povijesni lokaliteti, koje se nastavilo u nesmanjenoj mjeri.

U skladu s Rezolucijom Opće skupštine UN-a 75/192 od 16. prosinca 2020., ključno je da regionalni i međunarodni mehanizmi za praćenje ljudskih prava, kao i nevladine organizacije za ljudska prava, imaju neometan pristup Krimu i Sevastopolju. Moraju se temeljito istražiti svi neriješeni slučajevi kršenja i povrede ljudskih prava, poput prisilnih nestanaka, mučenja i pogubljenja, nasilja, politički motiviranih progona, diskriminacije i zlostavljanja. Sve pritvorenike na Krimskom poluotoku i one osuđene uz kršenje međunarodnog prava, uključujući Emir-Useina Kukua i njegovih pet suoptuženika, Oleha Prykhodka, nedavno osuđenog Envera Omerova, Rizu Omerova i Aydera Dzhapparova, mora se odmah pustiti na slobodu. Zabrana djelovanja Medžlisa, samoupravnog tijela krimskih Tatara, mora se ukinuti. Rusija također mora poduzeti mjere za poboljšanje stanja okoliša, koje se od nezakonitog pripojenja znatno pogoršalo.

EU pozdravlja diplomatske napore usmjerene na ponovnu uspostavu suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica te će razmotriti konkretne ukrajinske ideje u tom pogledu, u skladu s utvrđenom politikom nepriznavanja.

Ova izjava izdana je na sedmu obljetnicu nezakonitog pripojenja Krima i Sevastopolja Ruskoj Federaciji, koji Ukrajina obilježava 26. veljače 2021.

Zemlje kandidatkinje Republika Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija¹⁾, zemlje EFTA-e koje pripadaju Europskom gospodarskom prostoru Island, Lihtenštajn i Norveška, kao i Ukrajina, Republika Moldova i Gruzija suglasne su s ovom izjavom.

¹⁾Republika Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija i dalje su sudionice procesa stabilizacije i pridruživanja.